Ni vandali niti urbana gerila nisu preljepili te plakate, preljepili smo ih mi, nezadovoljni građani i građanke grada Zagreba. Tražimo jasnu proceduru javnog upravljanja i jasne kriteriji dodjele gradskih prostora i financijskih sredstava...

Prošloga tjedna aktivisti zagrebačke inicijative Pravo na grad odaslali su novu poruku - Strpljen spašen - u obliku zajedničke fotografije u majicama s istoimenim natpisima ispred Badela. Susret sedamdesetak istomišljenika popratilo je bljeskanje fotoaparata i obilazak ruiniranog Badela koji nakon Operacije - grad nije postao prostorom mladih i nezavisne kulture nego investicija u privatne trgovačko-servisne djelatnosti po povoljnim nekomercijalnim cijenama.
Nošeni natpisi, riječi su gradonačelnika Milana Bandića koje su plovile TV-ekranima nakon provokativne akcije preljepljivanja njegovih plakata.

banditic_01.jpg

Crveni križevi
Od večeri kada su na plakatima zablještali veliki crveni križevi, lice je u središtu pozornosti. Čak smo se i šalili neki dan kako neke organizacije sada žive svoje najslavnije dane. Reakcije su bile različite, a i očekivanja. Osobno nisam uopće mogla zamisliti koliko će prekriženo lice gradonačelnika odjeknuti u medijima niti da će takstist opsovati mater jednom od aktivista koji je prelijepio lice Bandića (valjda zbog koncesije koju im je Bandić dao tako da mogu naplaćivati najskuplje cijene taksija u Evropi). Jedna od pokretačica Prava na grad, Emina Višnić, izrazito je zadovoljna koliko su prostora mediji posvetili temi no shvaća kako medijsku pozornost i pozitivne komentare ne bi dobili da nisu postojali zajednički napori izgradnje komunikacije u medijima zadnjih godinu dana. S druge strane, reakcije ljudi, prolaznika na cesti bile su jako pozitivne. Puno ljudi je došlo iz drugih organizacija ili ljudi koje srećemo po cesti čestitaju na akciji. 'To što smo se uspjeli skupiti i javno artiukulirati, što smo oglasili naše iskustvo javno te što smo iskazali građanski neposluh, to je jedan od razloga zašto su mediji i ljudi široko odlučili dati podršku, kaže Emina Višnić.

Jasne procedure

Drsko i hrabro, aktivisti i aktivistkinje pokazali su jedan sasvim prirodan bunt protiv okorjelog, zatvorenog i nefunkcionalog sistema. Da se nekima tresu gaće vidjivo je i dalje u nespretnom ponašanju gradskih čelnika te nesretnim izjavama najjačeg u vrhu. A što je sve ovo htjelo? Čini se jednostavnim, inicijativa zahtijeva uspostavljanje jasnih i transparentnih procedura javnog upravljanja prema kojima se znaju kriteriji dodjele gradskih prostora ili dodjele financijskih sredstava. Personalan pristup upravljanju Gradom isuviše je težak, zatvoren i neproduktivan. Pravo na grad kroz okupljen sektor mladih i nezavisne kulture govori kako sustav gradske uprave nije efikasan ne samo za mlade nego za sve organizacije civilnog društva.

banditic_03.jpg

Čini se kako problem gradskih prostora i njihova dodjeljivanja prelomio na leđima Attacka nekoliko puta. 2002. oduzet im je prostor u podrumu bivše tvornice Jedinstvo u kojemu su proveli tri godine, a razlog koji se navodio bilo je negativno mišljenje sanitarne inspekcije o nedostatku minimalnih uvjeta za rad. Kroz to vrijeme gradski ured im je ponavljao da će pomoći u preuređenju prostora no krajnji rezultat bilo je njegovo zatvaranje. Sanja Burlović iz Attacka kaže kako Grad nije pokazao volju za preuređenjem prostora. Savjet Gradskog ureda za kulturu bio je da se pronađe novi prostor. Potencijalni novi prostori na koje su nas upućivali iz Gradskog ureda za kulturu - između ostalih na jednom od sastanaka 2003.godine spomenut je i kompleks Badela u krajnje su ruiniranom stanju, i sredstva za njihovo obnavljanje bila bi višestruko veća nego ona potrebna za uređenje prostora u kojemu smo do tada djelovali.' kaže Sanja Burlović.

U zadnje vrijeme Attacka u fizičkom smislu nema, udruga djeluje putem ureda u privatnoj kući. Od programa koje Attack uspjeva realizirati su samo veći festivali kao što je FAKI – Festival alternativnog kazališnog izričaja koji slijedeće godine slavi svoj desetogodišnji jubilej i festival ekspresivne kulture Underwater – Overground te manji programi neprofitabilnog predznaka koji su ograničeni samo na ljetne i proljetne mjesece zbog nedostatka adekvatnog prostora.

strpljen_spasen_01.jpg

Mreža mladih Hrvatske djeluje kao krovna organizacija organizacija mladih i kao takva postoji od 2002. godine. Ima 48 organizacija članica, od kojih je pet nacionalnih saveza. Nije iznenenađujuće ako opet ponovim kako i ovdje postoji problem ishođenja gradskog prostora. Naime, upravno tijelo MMH kao ni većina lokalnih organizacija nema prostora u kojima bi se mogle odvijati njihove aktivnosti. MMH je podnijela zahtjev za prostor prije tri godine te u tri godine nikada nije dobila nikakvo pismeno očitovanje. MMH djeluje u prostorima nekih organizacija članica. Tomislav Tomašević, predsjednik Mreže, kaže da mnoge organizacije ulažu puno energije oko traženja prostora no to ide jako teško. Ne postoji sustav za dodjelu gradskih prostora za udruge civilnog društva, ne postoje natječaji i kriteriji. To nije samo problem za MMH nego za sve udruge građana. Inicijativa 'Pravo na grad' će se u budućnosti baviti između ostaloga i ovim problemom - rješavanjem problema prostora za udruge građana, dodaje Tomašević.
Klubtura

Isti problem imaju i organizacije članice Klubture – mreže organizacija iz nezavisnog kulturnog sektora. Emina Višnić, koordinatorica kaže da većina organizacija ili djeluje u neadekvatnom prostoru ili ga uopće nema.Većina ima neki uredski prostor u najmu, neke organizacije koriste neke gradske prostore rijetko, čak i neke koje koriste gradske prostore nemaju urednu papirologiju. Za Klubturu uopće ne namjeravamo slati dopise gradu kao i veliki broj organizacija. Znamo da je to potpuno izgubljena bitka, a ne želimo tražiti personalne veze da bismo dobili prostor...
Pravo na grad ne završava preljepljivanjem plakata Svemogućeg, a niti obilaskom ruiniranog Badela. Sami aktivisti i aktivistkinje kažu kako imaju snage izdržati neviđeno dugo.

(Surađivale: Ivana Sansević i Marina Kelava)

civil_drata.jpg

Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera.

Ključne riječi: Milan Bandić, pravo na grad
<
Vezane vijesti