hina.jpgPovjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima predložilo je Vladi spajanje Hrvatske izvještajne novinske agencije i HRT-a.

Svojevrsno tijelo koje traga za uštedama po institucijama, a okuplja predstavnike Ekonomskog instituta, Istituta za javne financije i brojnih ministarstava, navodi kako bi tim potezom država uštedjela 16,6 milijuna kuna godišnje, jer bi isti iznos odsad plaćao HRT iz RTV pristojbe. U dokumentu do kojeg je došao H-Alter stoji i kako bi spajanjem, osim navedene uštede za državu, HRT u postupku restrukturiranja mogao smanjiti troškove "rukovodećeg" Hininog kadra.

Dokument je prošli petak poslijepodne odaslan na adrese uključenih institucija, s napomenom Povjerenstva da se na njega trebaju očitovati do Predstavnici Hine, HRT-a i Ministarstva kulture, inače zaduženog za medijsku politiku, oštro su se usprotivili spajanju Hine s HRT-omponedjeljka (jučer) u 16 sati (!), nakon čega će ovo tijelo po svemu sudeći ubrzo odlučivati o tome hoće li doći do njegovog daljnjeg proslijeđivanja, odnosno usvajanja.

Kako doznaje H-Alter, predstavnici Hine, HRT-a i Ministarstva kulture, inače zaduženog za medijsku politiku, usprotivili su se spajanju Hine s HRT-om, tvrdeći da će odluka među ostalim negativno utjecati na autonomiju medija u vlasništvu države, kojima se njihova financijska samostalnost postavlja kao garancija neovisnosti, propisana trima posebnim medijskim zakonima. Već je, kako doznajemo, u siječnju od više institucija traženo izuzeće Hine iz ovakvih planova, pod obrazloženjem da je riječ o specifičnom javnom servisu i da se ne mogu staviti u istu ravan s šezdesetak drugih institucija koje su podvrgnute racionalizaciji poslovanja kao proračunski korisnici u djelokrugu Ministarstva kulture.

"Usvoji li se prijedlog, to će nesumljivo značiti smrt novinske agencije, jer nema mogućnosti da agencija ovo preživi. Prijedlogu ćemo se svakako usprotiviti na svim relevantnim državnim adresama", kaže ravnateljica Hine Branka Valentić.

Prijedlog o pripajanju Hine HRT-u je iznjedrilo Povjerenstvo osnovano na temelju Vladine Odluke o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske iz 2014. godine. Povjerenstvo je osnovano da predlaže mjere koje će dovesti do smanjenja rashoda institucija za najmanje 10 posto godišnje u odnosu na prethodnu godinu. Riječ je o jednom od pet povjerenstava koje je osnovala Vlada s ciljem "Usvoji li se prijedlog, to će nesumljivo značiti smrt novinske agencije, jer nema mogućnosti da agencija ovo preživi. Prijedlogu ćemo se svakako usprotiviti na svim relevantnim državnim adresama", kaže ravnateljica Hine Branka Valentić praćenja trošenja proračunskog novca i posljedičnog smanjenja javne potrošnje za oko pet milijardi kuna. Na čelo ovog konkretnog Povjerenstva je imenovana ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović, a članovi su Tomislav Paunović, Josip Vučković, Kristina Ferara Blašković, Anita Protulipac, Višnja Šolić Domjanović, Zrinka Starešinić, Tatjana Kovač Klemar, Stanko Kordić, Vesna Miletić, Milan Frenštacki Živković, Mira Čokić i Jasenka Mičetić. No, još prošle godine mnogi su bili skeptični prema rezultatima ovih tijela, ističući kako je odluka osmišljena kao opravdanje pred Vijećem Europe koje će u ožujku, dakle sada, tražiti predočenje mjera. Štoviše, prvotan je plan bio da se za rezove donesu konkretni prijedlozi do 1. veljače 2015.

Prijedlog o spajanju Hine s HRT-om zanimljiv je i zbog činjenice da Hina nakon gotovo osam godina posluje u plusu i uredno servisira sve svoje obaveze, nakon što je od 2013. godine provedeno restrukturiranje koje je uključivalo 20 posto otpuštanja i umirovljenja radnika, dominantno iz popratnih službi, pa ih sada ima ukupno 124.

"Hina je jedna od rijetkih državnih ustanova koja je uspješno provela restrukturiranje. Tehnološki smo se unaprijedili, a prihodi s tržišta nam rastu. Hina se trenutno financira od vlastitih prihoda i temeljem Ugovora o skupnoj pretplati, dakle nije financirana direktno iz državnog proračuna", podsjeća Branka Valentić.

No, ono što je posebno uzbunilo ključne dionike ovog procesa s kojima smo razgovarali manjkavosti su u podacima o poslovanju Hine temeljem kojih su predočeni svi učinci pripajanja. Dokument, ističu, vrvi nizom faktografskih pogrešaka, premda je Povjerenstvo na raspolaganju imalo sve podatke, koje im je dostavila sama Hina, odgovorivši početkom siječnja na 128 pitanja na temelju kojih je sama analiza napravljena.

Unatoč minulom restrukturiranju, povjerenstvo ističe da Hina može biti i predmet restrukturiranja HRT-a, sugerirajući da postoji prostor za U rezultatima analize navodi da Hina nije u sustavu PDV-a. Ne samo da je ova institucija u rečenom sustavu, nego PDV plaća po najvišem postotku od 25 posto još otpuštanja, ali ne nudi nikakvu konkretnu "cost-benefit" analizu ovakvim potezima. Jedino se, doduše, spominje brojka od 35 djelatnika, koji su na jednom mjestu dokumenta administrativni, a na drugom rukovodeći kadar. Rukovodeći kadar je nakon restrukturiranja u Hini ravnatelj i jedan savjetnik, pa Povjerenstvo može misliti na urednike rubrika, što je svojevrsni novum u načinu na koji država poima narav, smisao i rad javnih medija.

Nadalje se navodi da Hina nije u sustavu PDV-a. Ne samo da je ova institucija u rečenom sustavu, nego PDV plaća po najvišem postotku od 25 posto, i to za sve djelatnosti pa tako i za dio koji primaju iz proračuna. U samo tri godine Hina je platila više od 16 milijuna kuna PDV-a, koliko iznosi jednogodišnji izdatak od države, koji im sada žele oduzeti. Za razliku od toga, privatnim izdavačima komercijalnih medija država je spustila stopu PDV-a na 13 posto.  "Nevjerojatno je da je nešto što se zove dubinskom anailzom puno ovakvih faktogafskih propusta, pa da čak nisu uspjeli prepisati podatak da smo obveznici PDV-a, premda smo u više navrata tražili da nam se ukine PDV, ili barem stavi na razinu koju plaćaju privatni izdavači", kaže ravnateljica Hine.

Među predviđanjima posebno se ističe činjenica da je procjena realizacije ovog plana "najviše šest mjeseci", unatoč činjenici da su potrebne promjene više zakona prije nego što se uopće promjenama prione. Riječ je, naime, o Zakonu o HINA-i, Zakonu o HRT-u i Zakonu o elektroničkim medijima, čije su izmjene planirane medijskom strategijom, koja još nije usvojena niti se zna kad će uopće do usvajanja doći.

Upravo ovi zakoni propisuju financijsku autonomiju medija i medijskih agencija u državnom vlasništvu kao jedan od bitnih preduvjeta njihove javne medijske funkcije, pa bi jedan naoko benigan prijedlog mogao imati znatno veće reprerkusije na njihov budući integritet i funkcioniranje. Dođe li pod okrilje HRT-a, kako će se, primjerice, Hina percipirati naspram drugih "klijenata" na tržištu, koji su, uvjetno rečeno, konkurencija javne televizije, i hoće li time biti obesmišljena njezina funkcija izvještajne agencije?

Usprkos svemu, Povjerenstvo u zaključcima navodi kako ne postoji "nedostatak" ovog plana, te da su jedini rizici implementacije - "malen otpor radnika HINA-e".

O naumu Republike Hrvatske obaviješteno je Europsko udruženje novinskih agencija (EANA). Ova organizacija već je reagirala na rijetke slične slučajeve u drugim europskim državama, ističući presudnu važnost neovisnosti i samostalnosti novinskih agencija u svakom društvu. Štoviše, jedino je Mađarska svoj pandan Hine pripojila Vladi, zbog čega EANA ozbiljno razmišlja da ovu instituciju isključi iz svoga članstva. Spajanje izvještajne agencije i medija u vlasništvu države su, uslijed radikalnih mjera štednje i posljedičnog gašenja nacionalne televizije, pokušali i u Grčkoj, ali je nakon apela EANA-e i unutarnjih pritisaka grčka vlada odustala od ovog plana.

Ključne riječi: Hina
<
Vezane vijesti