Ministarstvo zdravlja tvrdi da novim Pravilnikom o dodacima prehrani "proizvodnja stevije nije ugrožena jer je dozvoljena prodaja steviolglikozida". "Apsurdno je reći da stevija nije zabranjena ako se ne smije prodavati. Steviolglikozid nitko u Hrvatskoj ne proizvodi pa ni ne otkupljuje zelenu biljku", ogorčeni su proizvođači.

Biljka koja je prisutna u Hrvatskoj već sto godina i koristi se kao zdrava zamjena za šećer, našla se ovih dana u središtu pažnje jer je stavljena na takozvanu "negativnu listu" dodataka u prehrani čija prodaja nije dozvoljena. Iako je Ministarstvo zdravlja pokušalo opovrgnuti medijske napise o novom Pravilniku o dodacima prehrani, čije se usvajanje očekuje u veljači, tvrdeći kako "proizvodnja stevije ničim nije ugrožena jer je dozvoljena prodaja steviolglikozida" zaboravili su spomenuti da nitko u Hrvatskoj ne prerađuje steviju u taj proizvod. Prodaja zelene stevije uistinu prema sadašnjem prijedlogu neće biti dopuštena, a stevija narasla na domaćim poljima prodaje se samo u obliku listića ili mljevena. Više desetaka uzgajivača, uglavnom malih ekopoljoprivrednika, našlo se u gotovo bezizlaznoj situaciji. Ukoliko se Pravilnik usvoji, preostaje im jedino da steviju plasiraju kao neprehrambeni proizvod, iako je jasno da je to osnovni cilj uzgoja te biljke.

"Prerađivati steviju u steviolglikozid nije isplativo. Dok u Hrvatskoj jedan gram stevije košta oko jednu kunu, u Kini kupite cijeli kilogram za nekoliko eura. Ne možemo konkurirati jeftinoj uvoznoj robi u obliku steviolglikozida. Međutim, jasno je da ta biljka od koje se radi glikozid nije organski uzgojena, niti je riječ o prirodnom proizvodu, jer se u preradi koriste razne kemikalije. To i dalje jest zamjena za bijeli šećer, ali nema više zdravstvene učinke kakve ima zelena stevija koju sada žele zabraniti", kaže Nedjeljko Jerončić, uzgajivač iz Marije Bistrice, koji na obiteljskom-poljoprivrednom gospodarstvu uzgoji oko 200 kilograma stevije godišnje.

Iako Ministarstvo zdravlja tvrdi da je postupak javne rasprave proveden, nevjerojatno je da poljoprivrednike i njihove udruge, kojih i nema tako puno, nitko nije o tome obavijestio.

Jerončić je s desetak drugih proizvođača nedavno pokrenuo i postupak osnutka Udruge proizvođača stevije. Iako Ministarstvo zdravlja tvrdi da je postupak javne rasprave proveden, nevjerojatno je da poljoprivrednike i njihove udruge, kojih i nema tako puno, nitko nije unaprijed obavijestio kako bi imali vremena pripremiti se na nove uvjete rada.

"Ne, nismo uopće bili informirani. Jedina informacija koju smo dobili je preko ovotjednog šturog priopćenja Ministarstva zdravlja. Apsurdno je reći da stevija nije zabranjena ako se ne smije prodavati jer glikozid mogu izvlačiti samo prehrambene ili farmaceutske tvrtke, a nitko u Hrvatskoj to ne radi pa ni ne otkupljuje sirovu biljku", saznajemo od obitelj Knezić koja živi isključivo od ekološke proizvodnje u Donjoj Stubici, a uz steviju proizvode i batat koji se također našao na listi nedopuštenih dodataka prehrani.

Međutim, dosadašnja upotreba batata nije sporna jer se "konzumira na uobičajeni način", tvrdi Ministarstvo zdravlja. Na negativnu listu batat je navodno uvršten jer su neke vrste toksične u koncentriranim oblicima, tvrdi Ministarstvo opet bez pojašnjenja. Uz toksičnost na listu su uvrštene uvrštene i biljne vrste za koje postoji "određena sumnja i nedovoljna istraženost njihove sigurnosti u primjeni".

Stevija se pak u Europskoj uniji smatra "novom hranom", te je zbog procesa usklađivanja s EU propisima sada dospjela na negativnu listu iako je u Hrvatskoj dopuštena biljna vrsta još od 1920. godine. U gotovo sto godina koliko se ova južnoamerička biljka uzgaja u Hrvatskoj nije se, međutim, sumnjalo u toksičnost u ove biljke niti je sigurnost njenog konzumiranja ikada bila upitna, tvrdi Bruno Novak, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji već godinama provodi istraživanja stevije.

Niz istraživanja u svijetu pokazalo je da stevija ima više ljekovitih svojstava poput snižavanja krvnog tlaka, a dijabetičarima je i u Hrvatskoj neizostavan dio prehrane

Kao ni poljoprivrednici, ni na Agronomskom fakultetu s novim Pravilnikom nisu bili upoznati. "Zahtijevamo da se provede široka javna rasprava, jer nitko nije dao relevantno objašnjenje zašto smo samo prepisali ovaj pravilnik iz Europske unije. Apsurdno je da je stevija svrstana uz buniku i podbjel. Ako se stevija neće smjeti više prodavati kao dodatak u prehrani, morat ćemo pribjeći drugim metodama, kao što je označavanje stevije kao maske za lice ili slično. Međutim, to su metode koje uvelike otežavaju rad ljudima koji su zainteresirani za poljoprivrednu proizvodnju", ističe Novak.

Niz istraživanja u svijetu pokazalo je da stevija ima više ljekovitih svojstava poput snižavanja krvnog tlaka, a dijabetičarima je i u Hrvatskoj neizostavan dio prehrane.

"Steviju koriste mnogi dijabetičari jer ne diže šećer u krvi kao obični šećer", objasnio je Tomislav Ciković iz Saveza udruga dijabetičara Hrvatske.

Kao zamjenu za šećer, svakodnevno ju koristi i Antonija Brlek iz Varaždina. "Gotovo smo svi u Društvu dijabetičara prešli na steviju. Odlična je u kavi, čaju, a stavljamo ju i u kolače. Ostali smo iznenađeni informacijama da se više neće moći kupovati neprerađena", ističe.

Dodaci prehrani su između hrane i lijekova, regulirani su propisima o hrani, te su time u sferi Codexa alimentariusa, "knjige o hrani", koja na međunarodnoj razini, preko Svjetske zdravstvene organizacije i Agencije za hranu i poljoprivredu, na tisuće i tisuće stranica propisuje norme za hranu.

Bruno Novak: Codex Alimentariusom se želi postići da sve bude kapsulirano ili u bočicama. Cilj je da ne možete više nigdje naći živu biljku

"Codex želi da sve bude kapsulirano ili u bočicama. Cilj je da ne možete više nigdje naći živu biljku, što je strašno. Primjerice, kada se iz stevija radi glikozid, izoliraju se samo dva spoja, a sve korisno i zdravo, kao što je klorofil, se odbacuje", smatra Novak.

Prof. dr.sc. Marijan Jošt, koji već godinama upozorava na opasnosti od GMO-a, ali i spomenutog Codexa, smatra da smo suočeni sa sličnim pobudama koje stoje iza guranja GMO-a. "Riječ je o igrama preko kojih veliki igrači žele zavladati tržištem. Toga će biti sve više, a Hrvatska se, pokazalo se, nije u stanju oduprijeti", komentirao je.

Unatoč tome što ne postoje nikakva istraživanja koja bi bacila sumnju da je stevija iz nekog razloga štetna, igre s tom biljkom u svijetu traju već godinama. Tako je u SAD-u moćna Agencija za hranu i lijekove FDA godinama odbijala ukinuti zabranu korištenja biljke, da bi tek 2008. godine skinula zabranu, ali isključivo za steviolglikozid. Europska agencija za sigurnost hrane, EFSA, 2011. godine je uvrstila steviolglikozid na listu dozvoljenih dodataka prehrani, koji otada dobiva oznaku E-960 na popisu E-brojeva za dodatke hrani.

"Nećemo odustati, jer ne možemo prihvatiti da se pravila Unije samo slijepo prepisuju. Ako tvrde da postoji ikakva sumnja u toksičnost ove biljke, neka nam to javno dokažu. Znam da se u Francuskoj prodaje zelena stevija, pa sada istražujemo kako je to tamo pravno riješeno. Ministarstvo poljoprivrede još nije izdalo suglasnost, pa vjerujem da se još možemo izboriti protiv ovakvog apsurdnog pravilnika", zaključuje Novak.


hbs_mala.jpg
<
Vezane vijesti