Ekonomska globalizacija je dovela do ogromnog rasta i povećanja snage velikog biznisa i bankarstva. Također je pogoršala skoro sve probleme s kojima se susrećemo, fundamentalizam i etnički sukob, klimatski kaos i izumiranje vrsta, financijska nestabilnost i nezaposlenost. Na privatnom planu također. Za većinu ljudi na planeti život postaje sve stresniji. Imamo manje vremena za prijatelje i obitelj dok pritisak na poslu raste. 

Ekonomija sreće opisuje svijet koji se istovremeno kreće u suprotnim smjerovima. S jedne strane Vlada i velike firme nastavljaju s promocijom globalizacije i konsolidacije korporativnih snaga. U isto vrijeme ljudi širom svijeta opiru se takvim politikama zahtijevajući promjene u trgovinskim i financijskim odnosima - te tako, daleko od institucija moći, stvaraju jednu vrlo drugačiju budućnost. Lokalne zajednice se povezuju kako bi re-izgradile ekološku i humaniju ekonomiju baziranu na novoj paradigmi - ekonomiji lokalnosti. 

Čuje se zbor glasova sa šest kontinenata kao što su Samdhong Rinpochea, premijer Tibetanske vlade u egzilu, te Vandana Shiva, Bill McKibben, David Korten i Zac Goldsmith. Oni govore da nam klimatske promjene i vrhunac eksploatacije nafte ostavljaju vrlo malo izbora: moramo lokalizirati, vratiti ekonomiju kući. Dobra vijest je to što krećući se u tom smjeru počinjemo ne samo liječenje zemlje nego također vraćamo vlastiti osjećaj blagostanja. Ekonomija sreće nam vraća nadu u čovječanstvo i poziva nas na vjerovanje da moguće izgraditi bolji svijet.