Engleska varijanta ovih novina predstavlja katalog hrvatskog paviljona na bijenalu arhitekture u Veneciji.

Uvod:

Šesti broj novina Otvoreni Muzil posvećen je kolektivnim borbama za materijalne resurse koje se trenutno odvijaju u različitim hrvatskim gradovima - Rijeci, Zagrebu, Splitu, Kutini, Pučišćima i Dubrovniku. Tema broja je rasprava o našoj zajedničkoj osnovi u vremenu kada su protesti oko nas sve glasniji, broj nezadovoljnih kapitalizmom rapidno raste, a prostori grada postaju poprištima sukoba gdje je zahtjev za neposrednom demokracijom stavljen u prvi plan. Otvaranjem takve rasprave u novinama inicijative za Muzil želimo proširiti platformu za različite inicijative i time povezati lokalne probleme u Puli sa što je moguće većim brojem srodnih situacija koje vlasti, bilo one državne ili lokalne, godinama proizvode.

Prikupljeni radovi za ovaj broj novina  "Otvoreni Muzil" nastali su u sklopu priprema Pulske grupe za bijenale arhitekture u Veneciji gdje će u Arsenalu od 29. 8. do 29. 11. biti postavljen hrvatski paviljon pod nazivom Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor.

Kao što je građanima Pule dobro poznato, u slučaju Katarine, Muzila, lučice Delfin, Lungomarea, kupališta Stoja i brojnih drugih lokacija u gradu vlast isključuje građane iz planiranja grada kako politički tako i ekonomski, budući da su jedine kategorije planiranja koje kapitalizam poznaje parcele, katastarske čestice, građevinske čestice, vlasnički listovi i, u konačnici - koncesije. Iako takva vladavina vlasništva isključuje građanina iz demokratskog procesa, ista ta vlast već deset godina nema dovoljno snage sama razviti napuštena područja grada. Ni ne čudi stoga da se za dugo očekivani natječaj Brijuni rivijere za dvije lokacije (Hidrobazu i Pinetu) nije javila niti jedna firma, a za područje Katarine i Monumenata javila se jedino firma Danka Končara. Ovi primjeri pokazuju koliko je opravdano zahtijevati drugačiji način političkog odlučivanja jer je posve očito da ovaj današnji ne koristi nikome osim samodostatnoj stranačkoj klasi.

Kakvu vrstu upravljanja želimo? Kakvu distribuciju vrijednosti zahtijevamo? Kako bi se naše društvo moglo razvijati kada bi se ti zahtjevi ispunili? Konačno, kakve su prostorne posljedice naših zahtjeva? Različiti odgovori na ta i druga pitanja mogu se iščitati u seriji intervjua s protagonistima sukoba te s profesorom Michaelom Hardtom, suautorom knjiga Imperij, Mnoštvo i Commonwealth.

Prikupljeni radovi za ovaj broj novina Otvoreni Muzil nastali su u sklopu priprema Pulske grupe za bijenale arhitekture u Veneciji gdje će u Arsenalu od 29. 8. do 29. 11. biti postavljen hrvatski paviljon pod nazivom Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor.

Pročitajte Otvoreni Muzil u PDF formatu ovdje.