Prosvjed protiv krađe Varšavske

04.02.2010. H-alter Pritisak odozdo Komentiraj Print

Aktivisti Zelene akcije pozivaju građane da se pridruže velikom prosvjedu koji će se održati sljedeće srijede, 10. veljače, u 18 sati

Borba za Varšavsku se nastavlja. Aktivisti nadziru ulicu i čekaju petak kad ističe rok za žalbe stanara na rješenje Grada Zagreba. U međuvremenu, prema riječima Tea Celakovskog, javilo se preko tisuću građana zainteresiranih da se aktivno uključe u ovu akciju, a za sljedeću srijedu (10. veljače) u 18 sati, najavljuju novi Prosvjed protiv krađe Varšavske".

U priopćenju Zelene akcije navode kako očekuju "ponovni protupravni pokušaj raskopavanja pjesačke zone od strane Hoto grupe bez obzira na odluku Ministarstva zaštite okoliša o žalbama stanara".

Od gradskih institucija zahtijevaju da zaustave radove, da GUP "vrate na stanje" iz 2007. te da hitno održe tematsku sjednicu i osnuju stalno savjetodavno tijelo gradske vlasti neovisno od nje same.

Tekst zahtjeva u cjelini

1. Zahtijevamo od Skupštine i Gradonačelnika Grada Zagreba da zaustave
radove u Varšavskoj iz barem dva nova razloga.

a) Hoto grupa je za jedan projekt dobila dozvole, a potpuno drugi trenutno realizira. Da bi se za njega moglo dobiti dozvole, projekt je od strane Gradskog poglavarstva 30. sijecnja 2008. godine proglašen javnim interesom. Ta je odluka donesena na temelju činjenice da se njime otvara prolaz kroz blok između Cvjetnog trga i Gundulićeve. Sada se medjutim realizira projekt bez prolaza kroz blok, a o tome
govori i promjena službenog imena projekta iz "Cvjetni prolaz" u "Cvjetni".

b) Lokacijska dozvola za ulazno - izlaznu rampu u pješackoj zoni Varšavske ulice nije pravomoćna jer je od ožujka do lipnja 2009. pred Upravnim sudom pokrenut niz upravnih sporova od strane stanara i osnovne škole u Varšavskoj koji još uvijek traju. Ukoliko stanari i osnovna skola u Varšavskoj uspiju u svojim upravnim sporovima Grad Zagreb mora vratiti Varšavsku ulicu u prvobitno stanje. To znači da bi građani Zagreba u konačnici prvo platili više od 10 milijuna kn za kopanje rupe u Varšavskoj, a zatim bi morali platiti i vraćanje na staro stanje.

2. Zahtijevamo od Skupštine i Gradonačelnika Grada Zagreba da se odredbe GUP-a koje su izmijenjene tijekom 2007. godine radi pogodovanja Hoto grupi vrate na staro tj. da se u GUP-u vrati zona zabrane izgradnje novih javnih garaža u središtu grada, da se vrati koeficijent izgrađenosti u blokovima na 3,0 te da se zabrani

denivelacija javnih površina u Donjem gradu.

3. Zahtijevamo od Skupštine Grada Zagreba da hitno održi posebnu tematsku sjednicu na kojoj bi se postavili temelji za novu održivu prostornu politiku u Gradu Zagrebu, te da se u tu svrhu ustanovi stalno savjetodavno tijelo pri gradskoj vlasti koje bi se sastojalo od predstavnika znanstvenih institucija, neovisnih stručnjaka i udruga građana.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

31.08.

George Monbiot u Ljubljani

George Monbiot, jedan od najutjecajnijih radikalnih okolišnih mislioca, gostuje u Ljubljani povodom objave prijevoda na slovenski njegove knjige "The Heat: How to stop the planet burning ".

30.08.

Prosvjed protiv Bandićevog klizišta

U utorak 31. kolovoza u 10 sati na kraju ulice Črnomerački potok

30.08.

Javna rasprava o nacrtu Odluke o uvjetima i načinu financiranja projekata od interesa za opće dobro

Javna rasprava će se održati u petak, 3. rujna 2010., u prostorijama Hrvatske zajednice tehničke kulture, Dalmatinska 12, Zagreb, s početkom u 10 sati

27.08.

Tražimo vrtić za sve!/ Prosvjed

Neovisna roditeljska inicijativa Vrtić za sve, nakon dosadašnje, isključivo internetske aktivnosti, svoje je zahtjeve uputila i mjerodavnima, dok će širu javnost na svoje probleme upozoriti putem mirnog prosvjeda koji bi se trebao održati 4. rujna u 11 sati na Trgu bana Jelačića.

27.08.

dodaj komentar 3 komentara

Profesor s PhD09.02.2010. 20:53#1

Što je "pisac" Simo htio reći ne razumijam. Znam samo da podržavan prosvjed i osuđujem pohlepu Tome Horvatinčića za profitom i jagmom za lovom pod izlikom da čini dobro djelo gradu Zagrebu :-(
Slavko Sonntag09.02.2010. 19:43#2

Mogao bih se Simo, okladiti o cijelu svoju mirovinu, bez harača, da ti je nevjerni Tomo, Tomo horvatinčičićić, čija pohlepa za extra profitom od "uređenja" Cvjetnog trga nema granica, debelo platio da ovaj komentar staviš ovdje, a ne tamo gdje bi to trebalo.
Sram te i stid bilo. To su proklete škude.
Slavko Sonntag
simo07.02.2010. 12:38#3

Planovi naseljavanja predviđali su da se Kordunaši nasele u sela Krnjaja, poslije Kljajićevo (850 obitelji), Bezdan (200) i Prigrevica (670). Od ukupno 28 kolonističkih transporta, koliko ih je u 1945. organizirano u Hrvatskoj, s Korduna ih je bilo devet. Do kraja te godine s Korduna je u Vojvodinu otišlo 5.600 članova kolonističkih obitelji. Tako je iz Slunja – a navodimo ga samo kao jednu od paradigmi – u Kljajićevo kolonistički transport kretao iz Plaškog, prvi 18. studenoga 1945, a drugi mjesec dana kasnije, 22. prosinca 1945. U oba transporta ukupno je ukrcano 356 obitelji i 456 grla stoke, te 45 komada raznog poljoprivrednog oruđa, a za prijevoz su korištena 92 teretna i putnička vagona. “Organizaciju pokreta ovih ešalona, od formiranja do polaska vlakova, pratile su brojne nevolje i problemi”, piše prof. Livada. “Neizvjesnosti, napori, duga i zamorna pješačenja, klonulost, nevrijeme, veliki broj oboljelih, invalida, ostarjelih, malodobne djece, problemi sa stokom i inventarom, sa ličnom prtljagom… Mnogi se sjećaju očajanja starijih što napuštaju rodni kraj. Zbog toga je bilo i slučajeva odustajanja u posljednjem momentu, prilikom formiranja ešalona, vraćanja sa sabirnog mjesta (željezničke stanice) ili nakon istovara u mjestu odredišta. Da organi vlasti, a naročito vojska, nisu izdašno pomagali, da partijski i skojevski agitatori nisu uporno ubjeđivali i pomagali, ovaj golemi pothvat ne samo da ne bi bio sproveden u tako kratkom vremenu ogromne oskudice, bespuća i besprizorja, siromaštva i očaja, nego ne bi uopće uspio. Kada danas slušamo sjećanja o nevoljama koje su pratile tu ‘masu u pokretu’, ipak se doima da nije bilo košmara, nego da je vladala primjerena organizacija… Socio-psihološki gledano bio je to prelomni trenutak ogromne mase deficijentnih i osakaćenih porodica, koje su zbog niske opće kulture, nepismenosti, stoljetne imobilnosti, a napose četirigodišnjeg proganjanja, kao zvijeri bile desetkovane i lišene najbolje biološke, fizičke i intelektualne osnove (sinova, kćeri, braće, sestara, očeva i majki, a nerijetko i svih srodnika do devetog koljena), krenule u neizvjesno konačno gaseći već napola ugašena ognjišta…”