Foto: Wikimedia Commons<br>Foto: Wikimedia Commons
Dok se u Hrvatskoj forsira koncesioniranje autocesta, Francuzi zazivaju renacionalizaciju. Procjenjuje se da su glavni koncesionari Vinci, Eiffage i Abertis u proteklih osam godina između sebe podijelili milijardu eura dobiti, dok građani ispaštaju jer cijene cestarina neprestano rastu.

Privatizacija autocesta: nacionalni skandal koji traje, Autoceste: dvostruki skandal privatizacije - samo su neki od negativno intoniranih medijskih naslova o toj temi u Francuskoj, zemlji u kojoj se sve češće zaziva renacionalizacija autocesta. U listopadu ove godine, tamošnji je medijski prostor bio u znaku tih rasprava, što se poklopilo s periodom u kojem se u Hrvatskoj odvijalo skupljanje potpisa za referendum kojim bi se omogućilo upravo građanima da donesu konačnu odluku o toj problematici. Prije devet godina, građane Francuske u ispravnost odluke svoje vlade pokušao je uvjeriti tadašnji ministar financija Thierry Breton.

Procjenjuje se da su glavni koncesionari Vinci, Eiffage i Abertis u proteklih osam godina između sebe podijelili milijardu eura dobiti, dok građani ispaštaju jer cijene cestarina neprestano rastu"Ne bojte se, država je ta koja će kontrolirati i određivati cijene a ne tvrtke u posjedu autocesta“, dao je Breton 2005. godine obećanje koje se danas sve više pokazuje neodrživim. Tadašnja vladajuća stranka, desno orijentirani Savez za narodni pokret (UMP), s Dominique de Villepinom na čelu, samo je dovršila proces koji je 2002. započela socijalistička vlada pod vodstvom Lionela Jospina. Tri četvrtine mreže francuskih autocesta (8 771 km) danas nije na državnom raspolaganju. Villepinova vlada odlučila je privatizirati taj "obiteljski nakit" bez prethodne konzultacije s parlamentom. Autoceste su na razdoblje od 23 do 27 godina predane privatnicima za 14,8 milijardi eura. Kao razlog privatizacije, spominjalo se punjenje državnog proračuna i nova zaposlenja.

Novinar Philippe Descamps u svom je tekstu u Le monde diplomatiqueu napisao da je to rečeno kako bi se "progutala gorka pilula privatizacije" te da je dug samo "instrument u službi partikularnih interesa". Procjenjuje se da su glavni koncesionari, Vinci, Eiffage i Abertis u proteklih osam godina između sebe podijelili milijardu eura dobiti, dok građani ispaštaju jer cijene cestarina neprestano rastu. U javnom se prostoru sve češće čuju pojedinci, različitih političkih opredjeljenja i provenijencija, koji se zalažu za renacionalizaciju autocesta. Prema jednom lokalnom dnevnom listu, cijene cestarina na potezu Aix-Menton trebale bi u dvadeset godina privatnog vlasništva nad autocestama narasti i do 60 posto. Neki koncesionari povećanje cijena opravdavaju troškovima održavanja autocesta za koje navode da u brdovitim predjelima iznose pravo bogatstvo, do 100 milijuna eura po kilometru, u 20 godina. Sindikati ističu kako je automatizacija naplate od početka privatizacije autocesta dovela do gubitka tisuća radnih mjesta.

Foto: Wikimedia Commons<br>
Foto: Wikimedia Commons

U srpnju 2013. godine, Revizorski sud "špotao" je u objavljenom izvještaju koncesionare zbog njihovih tarifa, ističući neuravnotežene odnose između države i privatnika koji su povećali cijene više nego što je bilo dozvoljeno. Nadležno tijelo smatralo je da državna administracija ima problema s uspostavom ravnopravnog odnosa snaga koji bi proizlazio iz logike sklopljenih ugovora. Povećanje cijena, istaknuli su, postalo je pravilo, a ne iznimka, a to se kosi s pravilima koja su postavljena prije osam godina. Predložili su novi regulatorni kadar koji bi ponovno precizirao odnose između države i koncesionara na način da bi interesi države i korisnika bili uzeti u obzir. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja također je u rujnu ove godine negativno ocijenila poslovanje koncesionara, obrazloživši da su brojke govorile za sebe. Po njima, čak i kada je promet bio u padu, koncesionari su bilježili dobit koja je proizlazila samo iz povećanja cijena cestarina koje su skočile za 21,7 posto u deset godina.

Izjave nekih političara također su pokazatelj postojanja problema. U svibnju ove godine, socijalistički zastupnik Jean-Paul Chanteguet spomenuo je želju za pronalaženjem načina ponovnog vraćanja autocesta pod pasku države. "Ako država odluči uzeti koncesionarima milijardu od dvije milijarde dobiti, to će im morati vratiti preko subvencija ili povećanja cijena cestarina. Zbog toga mi se renacionalizacija čini smislenijom opcijom", izjavio je tada za Le Monde. Procjenjuje da bi troškovi ponovne nacionalizacije bili između 15 i 20 milijardi eura. Marine Le Pen, predsjednica radikalno desnog Nacionalnog fronta na tragu je Chanteguetovih ideja. "Mislim da treba renacionalizirati autoceste. Francuzi su bili žrtve prevare koju je izveo gospodin Villepin. Građani su platili autoceste koje su privatizirane upravo u trenutku u kojem su postale profitabilne", izjavila je u listopadu ove godine. Njezin najveći ideološki suparnik Jean-Luc Mélenchon, koji ima reputaciju radikalno lijevog političara, također je tih dana izrazio svoje nezadovoljstvo slučajem autocesta. Koncesionare je doslovno nazvao lopovima a njihovo ponašanje označio nemoralnim. Ministar ekonomije Emmanuel Macron nazvao je privatizaciju "lošim poslom za državu", izjavivši da se mora pronaći povoljniji ekonomski model koji ne bi bio samo u interesu firmi koje imaju kontrolu nad autocestama.

Ministar ekonomije Emmanuel Macron nazvao je privatizaciju "lošim poslom za državu", izjavivši da se mora pronaći povoljniji ekonomski model koji ne bi bio samo u interesu firmi koje imaju kontrolu nad autocestamaU tom se smislu, piše Le Huffington post, gotovo jednoglasno slažu političari i razne udruge. Prema pisanju dnevnog lista Le Figaro, organizacije koje okupljaju prijevoznike poslale su zajedničko pismo ministrici održivog razvoja, ekologije i energetike Ségolène Royal, zahtijevajući renacionalizaciju autocesta. Ta je ministrica u nedavnom medijskom istupu predložila da autoceste budu besplatne vikendom nakon čega je podvrgnuta kritici. Jedna je novinarka to ironično nazvala "kreativnim prijedlogom", zapitavši se je li sljedeće na redu dijeljenje bombona na naplatnim kućicama. Prije mjesec dana, svoje je mišljenje o toj temi iznio i Villepin, premijer koji je stavio "točku na i" privatizaciji autocesta. Bivši se šef vlade branio rekavši da je ideja bila modernizirati infrastrukturu i osloboditi državu duga te da autoceste nisu prodane nego je riječ o koncesijama koje istječu između 2028. i 2032. godine. "Uzmimo ih nazad ako to želimo učiniti u datom momentu u pregovorima s drugom stranom", izjavio je tom prilikom za radio France Inter.

Što se trenutnog prvog čovjeka u Francuskoj tiče, Hollande je kao predsjednički kandidat 2012. upotrijebio za taj posao odrednicu "kratkoročna vizija", istaknuvši da je bitno "postaviti pitanje državne kontrole nad firmama koje imaju monopol nad autocestama". No, trenutno mu je važnije stvoriti 15 tisuća radnih mjesta koja će biti omogućena kada krenu radovi vrijedni 3,6 milijardi eura, navodi Le Huffington post. Kao odgovor na pitanje jednom saborskom zastupniku, nadležni je ministar drugačije rezimirao stav francuske vlade krajem 2013. godine. "Model koncesije garantira dostupnost i kvalitetu prometne infrastrukture, kao i financiranje njezinog održavanja, a da se za to ne izdvajaju sredstva iz državnog proračuna", rekao je, zaključivši da će država slijediti preporuke Revizorskog suda kako bi zaštitila vlastite i korisničke interese.

aem_copy49074.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Socijalna pravda" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija). 

<
Vezane vijesti