blok_detoni_copy39649.jpgOtvorenje izložbe Problem umjetnosti kolektiva održat će se 21. prosinca s početkom u 19 sati, dok će se istog dana s početkom u 18 sati održati stručno vodstvo. Izložbu možete pogledati do 21. veljače.

Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. - 1935.) kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata te njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugoslavije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježavaju širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o vremenu nadolazećeg fašizma.

Komunistička partija Jugoslavije u ilegali je od 1920. pa umjetnost nerijetko preuzima ulogu političke propagande. Stoga izložba stavlja naglasak na djelovanje komunista i njihovih simpatizera kroz kulturno-umjetničke kanale i u tom kontekstu sagledava Zemlju. Djelovanje Zemlje vraća nas u Zagreb između dva svjetska rata, grad koji je 20-ih kao jedno od industrijskih i financijskih središta nove države naglo narastao, da bi već u sljedećem desetljeću još brže pao. U blatu sirotinjskih naselja, među čijim je stanovnicima svakim danom sve više nezaposlenih, ocrtavaju se antagonizmi imanentni kapitalističkom društvenom uređenju.

Kako se zemljaški program angažirane umjetnosti može iznova čitati na pozadini složenih političkih odnosa i zaoštravajućih socijalnih prilika predratnog Zagreba? Preslike grafika i crteža te arhivskih dokumenata i novinskih članaka podijeljene su u dvije cjeline koje korespondiraju s ta dva aspekta – političkim djelovanjem i poražavajućim "stanjem na terenu", u gradu čija se bijeda ne može do kraja razumjeti bez slike sela. Nasljeđe ove heterogene skupine umjetnika, arhitekata i inženjera, među kojima je bilo i seljaka i radnika, razbacano po brojnim privatnim i javnim arhivima i dijelom izgubljeno, ne daje jednostavne odgovore, stoga je okvir u kojem ga predstavljamo zamišljen i kao poticaj za raspravu. Iako su trešnjevački slamovi, kojima su se bavili zemljaši, danas prisutni samo u tragovima, kvart u koji smještamo vlastito (kolektivno) djelovanje danas je ponovo jasna slika kapitalističkog grada. Antagonizmi koji su mu i danas imanentni ukazuju na to da je problem umjetnosti kolektiva – kako su zemljaši nazivali svoju praksu, ističući opreku spram individualne pozicije buržujskog umjetnika koji zastupa klasne interese eksploatatora – danas jednako aktualan.

Izložbu prate predavanja Tamare Bjažić Klarin o stambenom pitanju međuratnog Zagreba i Ivane Perice o sukobu na književnoj ljevici. Predavanja će biti najavljena posebno.