Na inicijativu sindikata, prošli četvrtak je u 128 gradova otpočelo prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru. Najviše štandova postavljeno je u Zagrebu, a "H-Alter" je obišao dio njih i razgovarao s volonterima i potpisnicima zahtjeva.

"Danas se borimo za kuharice, spremačice i portire, a sutra ćemo za nekog drugog", poručuju sindikalisti.

"Kada odete u inozemstvo i dođete na ustanove kao što su, recimo, znanstveni instituti, onda vam oko 17 sati pokucaju na vrata ureda i upitaju: 'Saubermachen?' Vi prvi put pristanete misleći da će dobro očistiti. A onda vam jednom te istom krpom prebrišu stol i prozor i tastaturu, na što se užasnete. Kada vam drugi dan pokucaju, kažete im: 'Ne, ne hvala, danke!'. Takvom uslugom nezadovoljni su zaposlenici i njihovi gosti. S druge strane, spomenute spremačice imaju mala primanja, moraju posao obavljati na petnaest različitih lokacija i u odnosu na spremačice kod nas na fakultetu, u bitno su podređenom položaju", objašnjava nam Vilim Bouček, nastavnik na Pravnom fakultetu u Zagrebu, zašto je upravo potpisao zahtjev za raspisivanje referenduma o uvođenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru.

"Ako se outsourcing provede u medicinskoj djelatnosti, to će tek biti katastrofa. Ni sada ne gledaju koliko čega stavljaju u sredstva za čišćenje. Moja kćerka, koja je radila u tom sektoru, imala je reakciju na isparavanja kemijskih sredstava, a kako će tek biti kada dođu zaposlenici koji su plaćeni po očišćenom kvadratnom metru ili kilometru. Sigurno neće moći kvalitetno obaviti posao i vjerojatno će unositi nove zaraze u prostor koji bi trebao biti potpuno čist. A već sad postoje super infekcije. To nije samo društveno štetno u općem smislu, već je katastrofalno kao rješenje u praksi. Ne možemo štedjeti na nečemu, a da pri tome činimo još veću štetu", dodaje Bouček, koji podržava sindikate koji su prošlog tjedna pokrenuli akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Ovaj nastavnik potpisao se na jednom od štandova na glavnom zagrebačkom trgu, najfrekventnijem mjestu u gradu, što onima koji prikupljaju potpise na toj lokaciji uvelike olakša posao i povećava razinu entuzijazma.

mirela-bojic-apolonija-velickovv-to.jpg mirela-bojic-apolonija-velickovv-to.jpg

Sa svoje 42 godine radnog staža, nakon svega se osjećam kažnjenom. Umjesto da su me nagradili, oni mi svakim danom sve više oduzimaju"

U trenutku našeg posjeta na štandu podno sata smjenu odrađuju Apolonija Veličkov i Mirela Bojić. "Građanima ne moramo puno objašnjavati zašto smo tu jer se spot s informacijama vrti na tri lokalne i pet radijskih postaja. Općenito, jako smo zadovoljni odazivom građanki i građana Zagreb", kaže Veličkov, koja je zaposlena u Sindikatu zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod. "Danas se borimo za kuharice, spremačice i portire, a sutra ćemo za nekog drugog. Došlo je takvo vrijeme da se moramo boriti za svako radno mjesto", dodaje.

A da ima i onih koji se protive raspisivanju referenduma, potvrđuje nam njena kolegica Mirela Bojić, glavna tajnica u Matici hrvatskih sindikata. "Trudimo im se objasniti da nisu u pravu, a često se uvjerimo da ljudi imaju takav stav zbog manjka informacija. Neke čak uspijemo pridobiti, a neki su još uvijek kruti. Njima objasnimo da nije istina da se isključivo borimo za očuvanje postojećih radnih mjesta određenog broja ljudi. Naravno, ima i toga, ali borimo se i za sve nas. Recimo, majka sam dvoje djece, od kojih je jedno u osnovnoj školi, a drugo u vrtiću i nije mi svejedno tko će im kuhati i čistiti. Tako nam nije svejedno ni kada se pojavimo u ulozi pacijenta u bolnici ni kada naši roditelji postanu korisnici ustanova socijalne skrbi", kaže nam Bojić, koja je nesretna zbog dijela građana koji se ipak ne žele solidarizirati s ostalima. "Ima onih koji kažu: 'Ako je meni loše, neka bude i drugome.' Ali ti ljudi koje država sada želi oštetiti nisu krivi za katastrofalnu situaciju u zemlji."

boris-plesa-to.jpg boris-plesa-to.jpg

"Ima onih koji kažu: 'Ako je meni loše, neka bude i drugome.' Ali ti ljudi koje država sada želi oštetiti nisu krivi za katastrofalnu situaciju u zemlji."

Na obližnjem štandu potpise prikuplja poznato lice. Nakon što su svoju smjenu odradili Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata i Spomenka Abveršek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, s građanima na Trgu bana Jelačića sada izravno komunicira Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Kako kaže, važno je da građani prije svega shvate da se ovom referendumskom akcijom nastoji spasiti socijalnu državu koja je sve više ugrožena od strane neoliberalnih politika. Riječ je o borbi između javnoga i privatnoga, kaže nam. "Izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru je prije desetak godina provedeno na Zapadu i pokazalo se kao loša odluka. Umjesto da uči na tuđem iskustvu, naša vlada sada planira ponoviti istu grešku", kaže nam Pleša. "U državnim službama je, nažalost, dobar dio djelatnosti već izdvojen. Na ovaj način stoga pokušavamo spasiti još ono što se spasiti da, kao što su, recimo, djelatnosti u Ministarstvu unutarnjih poslova", objašnjava sindikalist i dodaje da se u cijelom procesu u obzir mora uzeti i sigurnosni aspekt u dijelu tijela državne uprave. "Vrlo je teško zamisliti da outsourcirana čistačica čisti u zatvoru ili u USKOK-u, odnosno u državnim službama koje obavljaju odgovorne poslove i gdje mora postojati određen stupanj zaštite od zlouporaba. U Zakonu o državnim službenicima stoji da se outsourcing uvodi iznimno, uzimajući u obzir financijske i sigurnosne aspekte. Nismo od Vlade dobili nikakvu analizu koja bi pokazala da je to izdavanja opravdano. Mislimo da to ne može biti isplativo jer ako poslodavci kažu da će zadržati istu razinu plaće zaposlenih, a da će istodobno država uštedjeti, a privatnici zaraditi, onda tu netko ne govori istinu."

vlado-petrinic-outosourcing-to.jpg vlado-petrinic-outosourcing-to.jpg

Opravdanog razloga za strah ima Vlado Petrinić, koji sakuplja potpise na Cvjetnom trgu. Petrinić je zaposlen na mjestu pomoćno-tehničkog osoblja na jednom zagrebačkom fakultetu. "Od naših kolega koji već sada rade za privatnike čujem da im je manja plaća i da češće dobivaju otkaze", kaže Petrinić. "Čeka me i manji broj dana godišnjeg odmora. Dakle, u startu će navaliti na nas koji ionako imamo bijedne plaće. A već su nam uveli i šestodnevni radni tjedan što znači da nam više ne isplaćuju ni prekovremene", dodaje ovaj zaposlenik fakulteta, nakon što je dvjema gospođama koje su prišle njegovom štandu objasnio koji su im sve podaci potrebni da bi njihov potpis bio važeći. Unatoč temperaturi od plus trideset celzijevih stupnjeva u zraku, Petrinić je entuzijastičan. Ovu mu je jedina nada za očuvanje koliko-toliko normalnih radnih uvjeta.


Profesorica Mirna

mirna-preporod-outsourcing-to.jpg mirna-preporod-outsourcing-to.jpg

Iako je se ovaj referendum direktno ne tiče, prikupljanju potpisa prionula je i Mirna, profesorica na jednoj od zagrebačkih srednjih škola, koja nam nije željela kazati svoje prezime. Dežura na štandu na Britancu jer se odlučila solidarizirati sa svojim kolegama i kolegicama iz škole. "Je li mi teško stajati na suncu? Naravno da nije za ovakav cilj. Uostalom, pozitivno je što jako puno ljudi ostavi potpis jer mi se čini da im je lagano već svega dosta. To pokazuje koliko je narod revoltiran aktualnom situacijom u državi, vladom, ali i svim ostalim političarima. Prodaju narod da bi nekolicini napunili džepove", objašnjava ova profesorica i dodaje da joj se čini kako je sve ovo tek početak još jednog kruga intenzivnije privatizacije.

Njeno obrazloženje podupire i Karmela Presoni, građanka koja je netom ostavila svoj potpis na Mirninom štandu. "Potpisala sam zahtjev za raspisivanje referenduma jer smatram  da je odvajanje pomoćnih poslova u javnim i državnim ustanovama prije svega štetno za same zaposlenike. Općenito sam jako nezadovoljna ovom vladom jer otpočetka mandata povlači katastrofalne poteze. Mislim da bi se ostali građani trebali solidarizirati jer se ovim potezom nastoji uništiti socijalnu državu", objašnjava.

"Pozitivno je što jako puno ljudi ostavi potpis jer mi se čini da im je lagano već svega dosta"

A da je socijalna država već nagrižena, na svojoj su koži osjetile dvije spremačice u školama koje nakon posla dežuraju na štandu smještenom na okretištu tramvaja Črnomerec. Iz straha zbog eventualnog gubitka posla, nisu nam htjele reći svoja imena. Kažu, ima i onih koji se zbog istog razloga ne žele ni potpisati na zahtjev za raspisivanje referenduma. "Sad je bio i jedan gospodin koji je rekao da se u potpunosti protivi našem zahtjevu. Sve mi se čini da je iz njihovih, privatničkih krugova", kaže jedna od njih. Osim straha da bi nakon outsourcinga morale šetati od poduzeća do poduzeća, da bi ostale bez osmosatnog radnog vremena i da bi ih vrlo vjerojatno nakon dvije godine poslali u mirovinu, ove dvije spremačice, članice sindikata Preporod, najviše strahuju od smanjenja plaće, ali i otkaza. "Privatnik sigurno neće držati dvije-tri spremačice nego jednu koja sama neće ništa stići očistiti kako treba. Sada imamo oko 3 000 kuna plaću, a ako nas izdvoje, sigurno nećemo imati više od 2 000. Da ne govorim da sam u kreditima u grla. Od čega bih ja živjela?", pita se jedna od njih. Druga klima u znak odobrenja. "Uostalom, već smo nastradale kad i profesori. Svima su nam skinuli deset posto od plaće. Sa svoje 42 godine radnog staža nakon svega se osjećam kažnjenom. Umjesto da su me nagradili, oni mi svakim danom sve više oduzimaju. Ma neka oni odu u privatne ruke", zaključuje ova spremačica.

Ključne riječi: sindikati, outsourcing
<
Vezane vijesti