Foto: Inicijativa "Ne damo naše autoceste"<br>Foto: Inicijativa "Ne damo naše autoceste"
Potpisi za referendum protiv monetizacije autocesta prikupljaju se 11. - 25. listopada.

Predstavnici široke inicijative Ne damo naše autoceste! održali su danas u Zagrebu, u prostorima Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Petrinjska 59, konferenciju za novinare na kojoj su najavili početak prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju.

Ovu je inicijativu pokrenulo pet sindikalnih središnjica (NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH), dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta) te sedam organizacija civilnog društva (Pravo na grad, Zelena akcija, Centar za mirovne studije, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), a priključile su joj se i brojne druge organizacije (sindikati i udruge) iz svih krajeva Hrvatske. Povod okupljanju ovako široke, dosad nezapamćene fronte jest nakana aktualne državne vlasti da autoceste u Hrvatskoj dade u koncesiju na 40 godina.

Foto: D. B.<br>
Foto: D. B.

Na presici je istaknuto da će se potpisi za raspisivanje referenduma prikupljati od 11. do 25. listopada te da bi Vlada do okončanja prikupljanja potpisa trebala obustaviti sve aktivnosti na monetizaciji autocesta. Referendumom bi se tražila izmjena Zakona o cestama, i to tako da se doda stavak u kojem bi pisalo da su "izgrađene javne ceste strateški interes Republike Hrvatske i zabranjeno ih je davati u koncesiju za javne usluge".

Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata istaknuo je da su autoceste izgrađene da bi bile razvojni, a ne komercijalni projekt, a koncesijom se sada pokušava učiniti potpuno suprotno. Nužno je osigurati da svim naseljenim mjestima u Hrvatskoj budu dostupne autoceste, jer se na taj način potiče i razvoj cjelokupnog područja. Dodao je i da tu postoji i sigurnosni aspekt, jer koncesionari nerijetko dižu cijene cestarina pa se promet onda seli na državne ceste, što dovodi do povećanja broja prometnih nesreća.

Rješenja kojima bi se mogla izbjeći monetizacija autocesta, ističe Stanić, jesu reprogramiranje dugova i(li) prodaja obveznica građanima RH, mirovinskim fondovima i ostalima. Time bi autoceste ostale u domaćim rukama, a namaknula bi se sredstva za rješavanje postojećih dugovanja.

Teodor Celakoski, Krešimir Sever i Mijat Stanić (foto D. B.)<br> Teodor Celakoski, Krešimir Sever i Mijat Stanić (foto D. B.)

Teodor Celakoski iz inicijative Pravo na grad rekao je da bi monetizacija autocesta zapravo bila početak druge privatizacije – sljedeće na redu bit će koncesije na vodu i šume, što se već događalo u Europi. "Mi želimo vlast koja je odgovorna i ne manipulira činjenicama. Očito je da ova vlast nema sposobnosti za dugoročno raspolaganje državnim resursima", istaknuo je Celakoski i dodao da će se ova inicijativa suprotstaviti svim odlukama koje dugoročno štete građanima Republike Hrvatske. "Vlada pokušava prodati našu budućnost!", rekao je on.

"Analizom smo utvrdili da bismo za 80 milijardi kuna, koliko bi zaradio privatni koncesionar u tih 40 godina, mogli izgraditi 300 bolnica, 2.000 škola ili 4.000 vrtića", naglasila je Mirela Travar iz Mreže mladih Hrvatske. "Želimo da se promišlja sveobuhvatnost promjena koje bi se mogla dogoditi ako se autoceste daju u koncesiju", dodaje ona.

Paralelu s MOL-om i INA-om povukao je sindikalac Ozren Matijašević, i dodao da članovi inicijative ne žele mirno gledati kako se vlast benevolentno kocka s javnim interesima. Novac bi se, veli on, potrošio za krpanje proračunskih rupa, a pritom vlast ni u jednom trenutku nije pitala građane što o monetizaciji misle. Krešimir Sever (NHS) istaknuo je također da se novac od koncesija neće iskoristiti isključivo za podmirivanje dugova, nego će veći dio biti utrošen za o(p)stajanje na vlasti. Đurđica Kahlina (SSSH) rekla je kako ne prihvaćaju da "nekom novom MOL-u pripadne upravljanje hrvatskim razvojnim projektima" te naglasila da loše odluke prijašnjih Vlada i političara nisu ničemu naučile one koji su sada na vlasti.

Foto: D. B.<br> Foto: D. B.

"Svaki pokušaj davanja autocesta u koncesiju smatrat ćemo manipulacijom vlasti i pokrenut ćemo izravne konfrontacije", oštar je bio Teodor Celakoski. Na pitanje hoće li inicijativi u prikupljanju potpisa zasmetati «poplava» referenduma u zadnje vrijeme odgovorio je da su dosadašnji referendumi objektivno (po)dijelili Hrvatsku, no neprovođenje monetizacije autocesta interes je svih građana te bi ih stoga ovaj referendum trebao ujediniti. Upitan jesu li kontaktirali inicijativu U ime obitelji, Stanić je odgovorio da nisu zvali nikoga, već su se svi koji su htjeli pridružiti antikoncesijskoj inicijativi sami njima obratili. Vilim Ribić istaknuo je da sadašnja Vlada vodi neoliberalnu politiku, politiku kresanja, te da je rješenje u novoj ekonomskoj politici, ali koju će iznjedriti i nove političke snage.

Celakoski je na koncu naveo da cilj ove inicijative nije da se pretvori u politički pokret, već da Vlada počne uključivati građane u odlučivanje o temama važnim za razvoj društva, kao i da se stvori temelj za dugoročnu suradnju organiziranog civilnog društva, sindikata i građana oko pitanja upravljanja zajedničkim dobrima.

Više o prikupljanju potpisa i samoj inicijativi možete naći ovdje.

<
Vezane vijesti