Ušće Krupe u Zrmanju, Foto: G. ŠafarekUšće Krupe u Zrmanju, Foto: G. Šafarek"Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje", rekao je Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode, o planiranoj gradnji male hidroelektrane na rijeci Krupi u PP Velebit.

Poučeni iskustvom izgradnje male hidroelektrane Dabrova dolina na rijeci Mrežnici i devastacije slapa Šušnjar koju je ta hidroelektrana prouzrokovala, stručnjaci iz udruga BIOM, Eko Pan, HDZPP i WWF su se ujedinili i poslali svoje mišljenje o planiranoj mHE Krupa na rijeci Krupi u Zadarskoj županiji, u kojem se snažno protive korištenju te rijeke u hidroenergetske svrhe.

Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje i sastavni dio Parka prirode Velebit, a ujedno je i dio europske ekološke mreže Natura 2000. Izgradnja hidroelektrane u zaštićenom području imala bi velik utjecaj na ekologiju i prirodne karakteristike, zbog kojih je područje i stavljeno pod domaću i međunarodnu zaštitu.      

"Iznenađeni smo lošom kvalitetom elaborata zaštite okoliša za zahvat mHE Krupa, koji zbog niza propusta i nedostatka ključnih podataka za utvrđivanje utjecaja na prirodu i okoliš rijeke Krupe te na Park prirode Velebit, nije ni trebao izaći u javnost. Stručno vodstvo Parka također je protiv izgradnje mHE Krupa, što su jasno rekli i samom investitoru kad je predstavljao projekt upravi Parka", ističe Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria.

Prema opisu zahvata, privatni investitor planira izgraditi hidroelektranu snage 1,6 MW. Radovi uključuju pregradnju rijeke branom 1,5 m visine i 45 m dužine, preusmjeravanje toka rijeke cjevovodom kroz brdo na turbinu u dužini od 170 m, reguliranje dna rijeke u površini od 2.000 m2 (otprilike pet košarkaških terena) te podzemni kanal kojim bi se hidroelektrana spojila na trafostanicu (nepoznate duljine).

Slap Šušnjar na Mrežnici
Slap Šušnjar na Mrežnici

Provedba ovih radova značajan je zahvat u kanjonu rječice Krupe. A da bi projekt bio zanimljiviji, investitor ne planira nove pristupne putove na ovom prilično nepristupačnom terenu, već će radove izvoditi uz pomoć helikoptera (!?). Iako je upitna i sama ekonomska isplativost izvođenja ovih radova pomoću helikoptera, investitor se ni u jednom trenutku nije zapitao o utjecaju buke helikoptera, vrtloga zraka, te samih ispušnih plinova na prirodu i životinjski svijet ovog zaštićenog područja.

"Ne samo da se gradnjom uništavaju zaštićena područja, već se ovakvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja. Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje. Hidroelektrane ne bi trebale ići u istoj rečenici sa zaštićenim područjima te je potrebno ovakve štetne projekte odbaciti kako bi zaštitili prirodnu baštinu koja je i osnova za razvoj lokalne zajednice", rekao je Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode.

"Vrlo svježe iskustvo s rijeke Mrežnice i njenog slapa Šušnjar, na kojem se nažalost izgradila mala hidroelektrana, koja je prouzrokovala degradaciju tog lokaliteta i nagrđivanje krajolika, pokazuje da kad se jednom dozvoli gradnja malih hidroelektrana na takvim mjestima, vrlo se brzo zaboravi na uvjete zaštite prirode i okoliša. Stoga pozivamo Vladu i odgovorne institucije da ne trebaju ni razmatrati, a kamoli dozvoliti, takve projekte na najvrjednijim i najljepšim hrvatskim rijekama", zaključio je Denis Frančišković iz udruge Eko Pan.

Ključne riječi: hidroelektrane
<
Vezane vijesti