Foto: FacebookFoto: FacebookPovodom obilježavanja Praznika rada iz Instituta za etnologiju i folkloristiku izdvojili su nekoliko znanstvenih etnoloških i kulturnoantropoloških radova o obilježavanju tog praznika i proslavama rada općenito koji su nastali u okviru istraživačkog i nakladničkog rada Instituta. "U drugoj polovici 20. stoljeća hrvatska etnologija i kulturna antropologija zanimala se za kulture rada, ali većinom seoske/seljačke kulture rada, dakle ne i za radničku kulturu kako ju je razumjela suvremenost. Time se, u podjeli posla među znanostima, obilno i sustavno bavila sociologija", ističu iz IEF-a.

Ipak, u drugoj polovici 1960-ih, moguće po poticaju simpozija o radničkom folkloru koji se 1964. održao u Nikšiću, Ante Nazor će započeti istraživanje folklora u "radničkim sredinama". Pregled onoga što je doznao o pjevanju borbenih i revolucionarnih pjesama koje su potekle iz međunarodnog radničkog pokreta objavio je 1990. godine u članku u Narodnoj umjetnosti, znanstvenom časopisu Instituta za etnologiju i folkloristiku.

U drugoj polovici 1960-ih, moguće po poticaju simpozija o radničkom folkloru koji se 1964. održao u Nikšiću, Ante Nazor će započeti istraživanje folklora u "radničkim sredinama"Na savjetovanju Etnološkog društva Jugoslavije u Titovom Velesu 1968. godine Dunja Rihtman-Auguštin održala je izlaganje pod naslovom Kultura radnog kolektiva (poduzeća) kao predmet etnološkog istraživanja (Dokumentacija IEF-a, rkp. 1439/1993), upozorivši na "potrebu etnološkog odnosno antropološkog […] istraživanja onog dijela jugoslavenske kulture koji se danas razvija u industriji, ne samo općenito u gradu nego posebno u poduzeću".

U članku Metamorfoza socijalističkih praznika (Narodna umjetnost 27, 1990) ista je autorica opisala "socijalističku prazničnu godinu", pa ukratko i obilježavanje Međunarodnog praznika rada.

U skladu s trendovima u suvremenoj kulturnoj antropologiji u časopisu Narodna umjetnost u posljednjih desetak godina objavljuje se veći broj članaka posvećenih radničkoj kulturi socijalističkoga razdoblja.

Članak slovenske kulturne antropologinje Mateje Habinc Europskost ukidanja praznika i socijalističkog neradničkog mentaliteta (Narodna umjetnost  52/2, 2015) prati suvremene tendencije prema ukidanju praznika u okviru suprotstavljenih diskursa o "europskosti" i marljivosti na jednoj i balkanskim i socijalističkim mentalitetima na drugoj strani.

<
Vezane vijesti