H-Alter
 Iako pojedine sekcije sindikalnih središnjica u svome radu redovito surađuju s udrugama civilnog društva, od kampanje "Glas 99", šira suradnja između sindikata i udruga gotovo da i nije postojala. Sve do ovogodišnjeg prvomajskog prosvjeda kada je uočena potreba za njihovim koordiniranim radom na području borbe za zaštitu ljudskih prava.

Upravo se nakon spomenutog prosvjeda rodila ideja za budućim zajedničkim akcijama, a tim povodom jučer je održan prvi u nizu radnih sastanaka u vidu tribine pod nazivom "Sindikati i udruge: Širenje područja suradnje među organizacijama civilnog društva".

Iva Zenzerović: Sustavnim praćenjem zaštite ljudskih prava uočili smo da su upravo radnička prava ta koja se posljednjih godina najviše krše. Stoga nam je potrebna suradnja pravnih službi organizacija civilnog društva sa službama koje djeluju pri sindikatima

"Prostor za intenziviranje suradnje između sindikata i udruga otvorio se jačanjem vala građanskog aktivizma u posljednje tri godine. Razdoblje je to u kojem se sve više građana mobiliziralo, a osim udruga civilnog društva, u zagovarački proces i organizaciju raznovrsnih prosvjeda, u kojima se primjenjuje široki spektar metoda i načina borbe, uključile su se i brojne ad hoc inicijative", rekla je Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije. Kao moguće prostore za buduću suradnju, Zenzerović je istakla zaštitu radničkih prava, ali i prava manjina - migranata, azilanata, izbjeglica i stranaca, koji u potrazi za boljim životom sve češće napuštaju svoje domove. "Sustavnim praćenjem zaštite ljudskih prava uočili smo da su upravo radnička prava ta koja se posljednjih godina najviše krše. Stoga nam je potrebna suradnja pravnih službi organizacija civilnog društva sa službama koje djeluju pri sindikatima", rekla je mirovna aktivistkinja. Zenzerović je istaknula i potrebu za radom na obrazovanju s mladima koje bi u konačnici rezultiralo njihovom društvenom aktivacijom i češćim pridruživanjem sindikatima.

"Na temelju iskustva vidimo da dolazi do urušavanja građanskog društva s ciljem uspostave neoliberalne tvorevine. Sve pozicije društvene moći upotrebljavaju se da se ostvari jedan cilj - vladavina kapitala nad svime. Svjedoci smo niza godina u kojima se zakone i propise donosilo mimo volje građana. Političke elite, lijeve i desne, služe izvorima moći i prikazuju se kao tobožnji zaštitnici naroda, a sve to rade na krilima izbora iako to što trenutno provode nije ono što su obećali za vrijeme predizborne kampanje. Vlada svim silama pokušava izmjestiti djelovanje sindikata i udruga civilnog društva na sporedni kolosijek, a sebe staviti na glavnu prugu. Iako su nam radnička prava u fokusu djelovanja, radništvo ne smije žmiriti i na ostale probleme o kojima javno progovaraju udruge", rako je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Sever je upozori da udruge i sindikati ne smiju griješiti kao minulih godina ukoliko žele ostvariti snažan društveni utjecaj. "Trebamo tragati za zajedničkim interesima na kojima možemo zajedno djelovati. Ne trebaju to u početku biti veliki koraci i revolucionarna događanja, ali si trebamo dati u zadatak da pregazimo ono što je bilo i da pokažemo kako smo spremni zajedno djelovati i podupirati se u skladu s mogućnostima", zaključio je Sever.

sindikati-foto-tamara-opacic.jpg sindikati-foto-tamara-opacic.jpg

Krešimir Sever: Iako su nam radnička prava u fokusu djelovanja, radništvo ne smije žmiriti i na ostale probleme o kojima javno progovaraju udruge civilnog društva

A da je sazrelo vrijeme za suradnju između udruga i sindikata smatra i Teodor Celakoski iz Prava na grad. "U zadnjih nekoliko godina došle je do promjene vrijednosti i diskursa. Kako društvo u cjelini, tako se i sindikati polako pomiču iz tranzicijske priče u kojoj su im bile zadane jasne uloge", rekao je Celakoski te dodao kako su se sindikati pokazali sve spremnijima za sudjelovanje u zaštiti javnih dobara, ali i da su postali svjesni da radničke interese teško mogu zadovoljiti kroz formu socijalnog dijalog i partnerstva s vladajućima i poslodavcima. "Homogenizacija nije smjer u kojem trebamo ići, već je za početak potrebno stvaranje komunikacijske platforme. Trebamo proizvesti nekoliko ulaznih točki zahvaljujući kojima ćemo zabiti klin u sustav. Nije potrebno da svi surađuju sa svima, jer takvom načinu djelovanja prijeti ubrzano raspadanje", istaknuo je Celakoski.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata hrvatske upozorio je da se prije svega sindikati, ali i udruge, zbor svoje brojnosti trebaju profilirati. Novosel problem vidi i u tome što se pojedini članovi sindikata i udruga sve češće nalaze na izbornim listama. A upravo je Dragutin Lesar sadašnji saborski zastupnik nekad bio član SSSH koji je iz sindikata pribjegao u politiku. Zbog toga se Novosel morao suočiti s kritikama iz publike. Naime, Lesar se prvo priključio HNS-u, stranci u kojoj jednu od vodećih uloga ima Radimir Čačić, osoba koja zabranjivala sindikalno udruživanje u vlastitim tvrtkama. 

Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata ukazao je i na ostale "grijehe" sindikata. Na jučerašnjem okupljanju priznao je kako većina članova sindikata nisu spremna za sudjelovanje na prosvjedima što su dokazali nedolaskom na anti vladine prosvjede u 2011. godini. "Mora se priznati da udruge civilnog društva imaju puno aktivnije članstvo koje se rado odaziva na akcije, dok članovi sindikata svoje sudjelovanje često uvjetuju dnevnicama i plaćenim prijevozom", požalio se Stanić.

Teodor Celakoski: Homogenizacija nije smjer u kojem trebamo ići, već je za početak potrebno stvaranje komunikacijske platforme. Trebamo proizvesti nekoliko ulaznih točki zahvaljujući kojima ćemo zabiti klin u sustav

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata predložio je i prvu zajedničku akciju. Naime, kako je ranije najavljeno, zbog izdavanja autocesta u koncesiju, sindikati su se odlučili za prikupljanje potpisa za raspisivanja referenduma na kojem bi se odlučivalo o ovom problemu. "Referendum je u posljednje vrijeme postao jako popularan vid borbe, no bojim se da on u ovom trenutku zbog važećeg zakonskog okvira samo može umrtviti građane. Građani mogu potpisati nekoliko zahtjeva za raspisivanje referenduma i kada shvate da referendum zbog strogih propisa na kraju nije prošao, počinju odustajati", upozorio je Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije. Stoga se zajednički rad na izmjeni Zakona o referendumu nametnu kao jedna od prvih točaka moguće suradnje.

Dio okupljenih aktivista udruga civilnog društva istaknuo je potrebu za zajedničkim radom na sprječavanju donošenja Zakona o strateškim investicijama u njegovom sadašnjem obliku. "Na prvu se može činiti da su interesi udruga koje se bave zaštitom okoliša i sindikata suprotstavljeni jer se mi često borimo protiv realizacije investicija koja štete okolišu, a koje sa sobom donose i nova radna mjesta. No Prijedlog Zakona o strateškim investicijama ne pomaže ni okolišu ni radnicima jer ih pretvara u jeftinu radnu snagu", upozorio je Ivčić. Članovi sindikata su s druge strane isticali nužnost zajedničkog rada koji bi urodio sprječavanjem reforme mirovinskog sustava, ali i raznih oblika prekarnog rada.

Kako je najavljeno, održana tribina samo je prvi korak u ostvarivanju suradnje između udruga civilnog društva i sindikata. A završena je s nadom da sindikalne središnjice, baš kao i prethodnih godina, više neće radije posezati za mlakim dogovorima s političkim i gospodarskim elitama nego li za koordiniranim akcijama. 

<
Vezane vijesti