Foto: AbrašmediaFoto: Abrašmedia"Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, i to najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto njih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala", pokazuje istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je Ured pučke pravobraniteljice danas predstavio u Kući Europe.

"Podaci će nam biti iznimno koristan izvor informacija za daljnji rad, kako pri utjecanju na javne politike, tako i u promociji jednakog postupanja. Nadam se da će ga s istim ciljem koristiti i sve grane vlasti u zemlji - državne i javne službe te poslovni i nevladin sektor, sindikati i pojedinci. Jedino tako možemo se boriti protiv neprijavljivanja diskriminacije, na duge staze, za što je potrebno snažiti povjerenje građana u institucije, prvenstveno u policiju i sudstvo", izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na predstavljanju rezultata.

Gotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od četiri postoGotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od četiri posto. Iako veliki broj građana ne podržava stavove koji reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, zatim prema članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima, osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom. Također, u odnosu na ranija istraživanja, manji je broj onih koji kažu kako im je neprihvatljivo da njihovo dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere.

"Nužno je informirati i educirati javnost o diskriminaciji i mogućnostima zaštite, ali i konkretno djelovati. Naš Ured je i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. dao niz preporuka za suzbijanje postojeće, ali i prevenciju buduće diskriminacije u Hrvatskoj. Naravno, Vlada bi trebala što prije usvojiti i početi primjenjivati dugo očekivani Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije", rekla je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe.

Treće je to istraživanje koje je Ured proveo od 2009., kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, a provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj.

Čitavo istraživanje možete pronaći ovdje.

<
Vezane vijesti