Foto: L.R.<br>Foto: L.R.
Odgovore su poslali HDZ, Bandić Milan 365, Živi zid, Pametno i SRP). Anketu su ignorirali SDP, Most, HDSSB, Hrvatski laburisti i IDS, i time su učiteljima i nastavnicima poslali jasnu poruku.

Sindikat Preporod danas je u Zagrebu predstavio javnosti odgovore deset političkih stranaka na prošlotjednu anketu kojom je sindikat nastojao provjeriti namjere buduće vlade oko ključnih problema prosvjetnih radnika u Hrvatskoj. Neposredno uoči parlamentarnih izbora 11. rujna, Preporod je pripremio osam pitanja koja se tiču materijalnog položaja zaposlenika u školstvu, upravljanja školskim ustanovama, zapošljavanja i outsourcinga. Sva pitanja su izrazito konkretna i dolaze od samih prosvjetnih radnika kojima će sindikat današnje odgovore odmah i proslijediti.

Predsjednik sindikata Željko Stipić rekao je kako se sindikat na ovu anketu odlučio jer nije zadovoljan izbornim programima stranaka u kojima nema konkretnih odredbi oko obrazovanja, već ostaje dojam da se više prepisivalo nego pisalo. Sindikat je dobio polovične odgovore. Od deset Protekli mandati vodećih stranaka HDZ-a i SDP-a ne ulijevaju povjerenje prosvjetnim radnicima budući da su im obje stranke smanjivale materijalna pravastranaka kojima su poslana pitanja, odgovorilo je njih pet (HDZ, Bandić Milan 365, Živi zid, Pametno i SRP), dok je ostalih pet anketu ignoriralo (SDP, Most, HDSSB, Hrvatski laburisti, IDS) čime je učiteljima i nastavnicima poslana znakovita poruka.

Na prvo pitanje o realizaciji Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama iz 2009., prema kojem bi se radnicima u javnoj službi osnovica povećala za šest posto kad se za to steknu gospodarski uvjeti, sve stranke su odgovorile da se on mora poštovati u cijelosti. Stipić navodi kako je logično da se HDZ sada zalaže za poštovanje sporazuma budući da su ga 2009. upravo oni i potpisali. Međutim, HDZ-ova Domoljubna koalicija ove je godine navedeni sporazum imala priliku potpisati, budući da je on počeo vrijediti od 1. siječnja 2016. Umjesto toga, sporazum je predan na pregovore koalicijskom partneru Boži Petrovu koji je sa sindikatima odugovlačio i izbjegao realizaciju. Ovaj sporazum se tiče 180 000 radnika u javnim službama, od čega je gotovo trećina zaposlenika u školstvu.

Drugo pitanje se tiče smanjenja plaća učiteljima i nastavnicima s više od 20 godina staža koje je nametnuo SDP-ov ministar Željko Jovanović, nakon čega su im plaće smanjene za 1000 kuna. Sindikat je pitao treba li ovim radnicima vratiti stare plaće, a sve stranke osim Pametno su se složile da treba. Stranka Pametno je uspjela dati najgluplji odgovor kazavši kako se zalažu za veće plaće samo onim učiteljima koji postižu najbolje rezultate. Očito neoliberalni pametnjakovići nisu razumjeli pitanje jer se ovdje ne radi o dizanju plaća, nego o njihovu vraćanju.

Sve stranke se zalažu za dodatno plaćanje poslova vezanih za državnu maturu i produžnu nastavu koje su ukidali prvo HDZ, a zatim i SDP, kao i za puno plaćanje troškova prijevoza koje prosvjetni radnici danas djelomično plaćaju sami, što je ostavština SDP-ova Miranda Mrsića. Sve Stranka Pametno uspjela je dati najgluplji odgovor kazavši kako se zalažu za veće plaće samo onim učiteljima koji postižu najbolje rezultatestranke su suglasne i kako treba omogućiti da se dodaci na plaću (regres, božićnica itd) isplaćuju na zaštićene račune kako se učiteljima i nastavnicima koji su pod ovrhama ovaj novac ne bi skidao s računa.

Šesto pitanje odnosi se na radničko upravljanje u školskim odborima. Svi smatraju kako se školski odbori trebaju depolitizirati, odnosno da bi u njima prosvjetni radnici trebali sačinjavati većinu, za razliku od današnjeg stanja gdje u sedmeročlanim odborima sjede tri predstavnika radnika. Time bi se škole stavile pod veću kontrolu samih radnika koji najbolje poznaju probleme svojih ustanova, a spriječilo bi se i zapošljavanje po stranačkom ključu.

Sedmo pitanje pokriva problem komisija za raspoređivanje tehnoloških viškova koje su, kako je kazao Stipić, već 16 godina leglo korupcije i netransparentnosti. Sve stranke smatraju da ove komisije treba ukinuti, ili redefinirati na način da se spriječi diskriminacija.

Posljednje pitanje tiče se outsourcinga u školama prema kojem bi se poslovi nenastavnog osoblja (čistačice, kuharice i sl.) predavali vanjskim agencijama. Ovaj pokušaj je stopiran 2014. godine putem referenduma i radničko-sindikalnog pritiska i solidarnosti prema nenastavnom osoblju, pa u školama danas nema outsourcinga. Sve stranke su se izjasnile protiv outsourcinga.

Sindikat Preporod za kraj ističe kako će rezultate ove ankete odmah poslati na oko 1300 školskih adresa, te će prosvjetni radnici na izborima 11. rujna imati priliku poslati svoju poruku jer im je sada cjelokupna situacija nešto jasnija.

Anketu sindikata Preporod vrijedi pohvaliti budući da dolazi iz baze, od samih učitelja i nastavnika koji su postavili svoje ključne probleme i tražili konkretne odgovore na njih. Protekli mandati vodećih stranaka HDZ-a i SDP-a ne ulijevaju povjerenje prosvjetnim radnicima budući da su im obje stranke smanjivale materijalna prava, a posljednja vlada Domoljubne koalicije i Mosta nije iskazivala namjeru za realizacijom potpisanog sporazuma iz 2009. Svi ti pokazatelji, kao i širi trendovi neoliberalizma koje sve hrvatske vlade slijepo provode, moraju potaknuti sindikate i prosvjetne radnike da se jedinstveno i odlučno pripreme u svim borbama koje bi sutrašnjica mogla postaviti pred njih.

Ključne riječi: školstvo, sindikat
<
Vezane vijesti