Foto: Sergi Camara/Somos MigrantesFoto: Sergi Camara/Somos MigrantesEuropska komisija predstavila je nedavno novi plan preseljenja za 50 tisuća osoba do listopada 2019. godine. Komisija je osigurala dodatna financijska sredstva za države članice za tu svrhu, ali i za one države koje će spriječiti odlazak ili prolazak tih osoba na svom teritoriju. Predstavljene kvote nisu obavezne, već dobrovoljne pa je upitno koliko će se države članice angažirati u njihovom ispunjenju. Donosimo kratki pregled medijski utišalih migracijskih događanja. Iako uglavnom popraćeni tišinom - represija, obespravljivanje, nasilje i umiranje – ne bivaju ništa manji.

Naime, planovi Europske unije i dogovori vezani za kvote premještanja nisu se poštovali čak i kada se radilo o obaveznim odlukama, zbog čega su neke zemlje Europske unije uputile tužbu Europskom sudu pravde, koji je odlučio da su zemlje dužne prihvatiti izbjeglice koje trebaju biti premještene iz EU zemalja.

Krajem listopada u Mađarskoj se nastavlja suđenje Ahmedu H., koje je jasan primjer državne represije i kriminalizacije svih vrsta prosvjeda i otpora nasilnom europskom graničnom režimu

Iako je konačno proširena lista država iz kojih će se osobe preseljavati, te bi Europa osim iz Turske, Libanona i Jordana trebala početi preseljavati i izbjeglice i migrante iz afričkih zemalja - Libije, Egipta, Nigera, Sudana, Čada i Etiopije - nisu predviđene nikakve mjere kojima bi se pokušalo doprinijeti rješavanju uzroka zbog kojeg ljudi napuštaju svoje zemlje ili pak povećala njihova sigurnost i zaštita. Novi plan uključuje daljnje jačanje uzajamnog fonda EU-a za Afriku i posebno njegova dijela za sjevernu Afriku putem dodatnog financiranja država članica.

Prilikom predstavljanja novog plana, EK je predstavila i pregled napretka Europskog migracijskog sporazuma iz 2015. godine, a u pregledu optimistično stoji da je "revizija Europskog migracijskog programa na sredini razdoblja pokazala je da je upravljanje migracijama tijekom protekle dvije godine imalo pozitivan učinak na smanjivanje poticaja za nezakonitu migraciju, povećanje zaštite naših vanjskih granica i ispunjavanje zadaće da pomognemo izbjeglicama te jačanje zakonitih načina dolaska u Europu."

Što se u međuvremenu događa(lo) diljem Europe, u dugoj i tihoj jeseni migracije, dok zima dolazi?

U prvih šest mjeseci 2017. u Njemačkoj je zabilježen dolazak oko 40 tisuća izbjeglica, od kojih su mnogi prošli tzv. Balkanskom rutom. Predstavnica grčkog Vijeća za izbjeglice Danae Leivada na nedavno održanoj konferenciji  Balkanska izbjeglička ruta - put k europskoj solidarnosti  u Beču,  istaknula je da se u Grčkoj, samo u registriranim kampovima, nalazi oko 55 tisuća izbjeglica koje namjeravaju u jednom trenutku pokušati nastaviti put prema zapadu i sjeveru Europe.Granično nasilje i zastrašivanje u konačnici rezultira odlukama o pronalasku i prolasku opasnijim rutama, a ne odustajanjem

Taj je put trenutno posebno mučan i opasan. Médecins Sans Frontières (MSF) objavili su početkom listopada izvještaj Igre nasilja, o nasilju koje se nastavlja na djeci i mladima od strane pograničnih vlasti zemalja članica Europske unije i policije na granicama Srbije s Mađarskom, Bugarskom i Hrvatskom. U izvještaju iznose podatke o fizičkom i mentalnom zdravlju te su uključena svjedočanstva mladih pacijenata o raznim vrstama nasilja.

U prvih šest mjeseci 2017. godine, 92 posto djece i tinejdžera koji su pohađali klinike MSF-a i bili u doticaju s osobljem MSF-a, kod prijavljivanja nasilja spomenuli su policiju ili granične vlasti - Bugarsku, Mađarsku i Hrvatsku - kao počinitelje. Gotovo polovica ove djece (48 posto) izdvojila je bugarske vlasti. Od siječnja do lipnja 2017., medicinski timovi MSF-a koji rade u mobilnim klinikama u Beogradu dokumentirali su 62 incidenata namjernog nasilja na mađarskoj granici i 24 na hrvatskoj granici.

Slovenska granična policija krajem rujna je zabranila 16-godišnjem učeniku zagrebačke gimnazije koji dolazi iz Sirije (te mu je u Hrvatskoj zajedno s obitelji još prije nekoliko godina odobrena međunarodna zaštita), da zajedno s kolegama iz razreda prođe kroz Sloveniju na putu na ekskurziju u Rim. Razlog? Popis učenika koji putuju na izlet i kojim se garantira da se doista radi o učenicima te škole, a koji je policiji predočio nastavnik, nije bio sastavljen na “propisanom obrascu” po propisu iz 1994. godine.Zračna luka Rijeka u 2017. godini u nekoliko se navrata koristila kao logistička podrška transportu američkog oružja, a posebno zabrinjava to što je preuzela tu ulogu nakon što je Njemačka, zbog upitnosti zakonitosti ovih transfera oružja, odbila gostoprimstvo američkim avio-transporterima

Uoči odlaska na izlet dječakov otac poduzeo je niz koraka kako bi izbjegao moguće neugodnosti: dobio je potvrdu talijanskog veleposlanstva, a posredno i slovenskog, da njegov sin ne treba vizu za odlazak na izlet, ako ima valjanu putovnicu i potvrdu da je redovan učenik, što se dokazuje ovjerenim popisom učenika putnika. Unatoč tome, slovenska granična policija odbila mu je odobriti tranzit kroz tu zemlju te je u kasnim večernjim satima otac morao pokupiti sina na granici, dok su njegove kolege nastavile put. A to je samo jedan "pitomi" primjer.

Početkom listopada, Američko veleposlanstvo u Zagrebu održalo je obuku za granični program sigurnosti, u sklopu "nastojanja za pojačanjem granične sigurnosti u regiji". Službenici iz granične policije i carinskih agencija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije učili su tako vještine i tehnike za pronalaženje robe i osoba krijumčarenih na i u vlakovima.

Sve je to dio nastojanja kojima se u potpunosti zanemaruje pravo izbjeglica i migranata da pristupaju mehanizmima međunarodne zaštite na granici. Granično nasilje i zastrašivanje u konačnici rezultira odlukama o pronalasku i prolasku opasnijim rutama (samo jedan primjer: gotovo 500 izbjeglica, od kojih mnogi djeca, stiglo je krajem ljeta u Tursku iz Rumunjske, preko Crnog mora), a ne – kako bi se mnogi valjda nadali – odustajanjem.

Početkom listopada stigla je i vijest da je Zračna luka Rijeka pružala podršku transportu američkog oružja u Siriju, što su neupitno dokazali istraživački novinari/ke Balkan Insighta. Zračna luka Rijeka u 2017. godini u nekoliko se navrata koristila kao logistička podrška transportu američkog oružja, a posebno zabrinjava to što je preuzela tu ulogu nakon što je Njemačka, zbog upitnosti zakonitosti ovih transfera oružja, odbila gostoprimstvo američkim avio-transporterima i zabranila njihovo slijetanje na teritorij Njemačke.

Hrvatska, posve jasno, nije imala nikakav problem s time. Centar za mirovne studije (CMS) još je u lipnju ove godine upozorio nadležne institucije kako je RH prilikom izvoza oružja u Saudijsku Arabiju prekršila UN Konvenciju o trgovini oružjem. Niti jedna institucija nije se o tome oglasila.Europska komisija predstavila je nedavno novi plan preseljenja za 50 tisuća osoba do listopada 2019. godine. Predstavljene kvote nisu obavezne, već dobrovoljne pa je upitno koliko će se države članice angažirati u njihovom ispunjenju

U Danskoj je 11. listopada započeo štrajk glađu u deportacijskom centru Kærshovedgård. Tražitelji azila držani su u nehumanim, zatočeničkim uvjetima, bez jasne naznake o tome kada će i kako moći napustiti kamp. U štrajku sudjeluje 28 ljudi, koji traže zatvaranje kampa, ponovno razmatranje njihovih molbi za azil te poručuju kako zaslužuju humani tretman.

Iz Francuske pak stižu vijesti kako Calais i "migrantska kriza" nisu ni blizu završene priče. Trenutno više od 800 izbjeglica živi bez skloništa u poljima, cestama i šumama oko Calaisa.  Jedini pristup hrani i vodi trenutno osigurava skupina dobrovoljnih dobrotvornih organizacija. Izvješća o zlostavljanju policije stalna su i dosljedna.

Prisilno uklanjanje stvari - uključujući i bazične potrepštine poput deka - javlja se na dnevnoj bazi. U nedavnom izvještaju Human Rights Watcha stoji da policija "redovito upotrebljava suzavac na djeci i odraslim migrantima dok spavaju", što ističe gotovo svaki intervjuirani tražitelj azila. Strahovi da bi izbjeglice mogle stvoriti novi stalni kamp ​​kontinuirano dovode do ekstremnih reakcija policije na sve oblike improviziranih skloništa.

U The Refugee Community Kitchen, koja djeluje na sjeveru Francuske, dobili su obavijest da su dužni ispuniti standarde restorana ako žele nastaviti svoj rad. Dnevno poslužuju više od dvije tisuće toplih obroka za ljude u sjevernoj Francuskoj, a žele i izgraditi novu kuhinju. Otkako su osnovani 2015. godine distribuirali su više od 1,5 milijuna obroka, no sada im se rad - kao i svim drugim organizacijama koje pomažu migrantima i tražiteljima azila - znatno otežava.

Lokalne vlasti u Calaisu vode stalne borbe protiv pružatelja humantirne pomoći. HelpRefugees je nedavno dobio sudski spor kojim se zahtijeva od vlasti da izbjeglicama osiguraju pristup vodi i drugim uskraćenim potrepštinama na koje imaju pravo prema francuskome Zakonu o ljudskim pravima.U prvih šest mjeseci 2017. godine, 92 posto djece i tinejdžera koji su pohađali klinike MSF-a i bili u doticaju s osobljem MSF-a, kod prijavljivanja nasilja spomenuli su policiju ili granične vlasti - Bugarsku, Mađarsku i Hrvatsku - kao počinitelje

Podsjetimo se, još je jedna važna odluka donesena nedavno - Europski sud za ljudska prava donio je odluku kojom je presudio da su push back-ovi tj. odvraćanja na vanjskim granicama EU-a nezakonita te da se time krši Euopska konvencija o ljudskim pravima.

Odluka je donesena na temelju slučaja dvije osobe iz Malija i Obale bjelokosti koje su zajedno s drugih 70 ljudi prešli ogradu u Melilli i te ušli u Španjolsku 13. kolovoza 2014. godine. Nakon što su uhvaćeni, španjolska policija odmah ih je vratila u Maroko, bez mogućnosti pristupa bilo kakvom pravnom postupku ili mogućnosti da zatraže međunarodnu zaštitu. Kako ističu iz Inicijative Dobrodošli!, odluka se smatra se presedanom te potvrđuje fundamentalno pravo na poštivanje prava izbjeglica i migranata.

Krajem listopada u Mađarskoj se nastavlja suđenje Ahmedu H., koje je jasan primjer državne represije i kriminalizacije svih vrsta prosvjeda i otpora nasilnom europskom graničnom režimu. Ahmed je uhićen zbog terorizma jer je sudjelovao na prosvjedu nakon što je Mađarska u rujnu 2015. godine zatvorila granice i kriminalizirala granični prolazak. Suđenje se dalje održava 30. listopada i 2. studenog u Szegedu. Nakon skoro godinu dana suđenja, u listopadu prošle godine Ahmed je osuđen na deset godina zatvora zbog terorizma. Od tada je u zatvoru te su mu onemogućeni svi posjeti i komunikacija s vanjskim svijetom, osim pisama supruge.

U međuvremenu pristižu i nove vijesti sa zapada Libije, iz grada Sabrati gdje je trenutno zatočeno više od 20 tisuća izbjeglica i migranata. U Danskoj je 11. listopada započeo štrajk glađu u deportacijskom centru Kærshovedgård. Tražitelji azila držani su u nehumanim, zatočeničkim uvjetimaSabrati je postao glavno polazište migranata prema Europi, a Visoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) navodi da su libijske vlasti zadržale više od 14 tisuća migranata i izbjeglica koji su ranije bili u rukama krijumčara.

Procjenjuje se da krijumčari drže još oko šest tisuća osoba. "Migranti su pronađeni na farmama,  kućama, skladištima, nakon što su snage sigurnosti libijske vlade nacionalnog jedinstva potjerale suparničku miliciju iz grada početkom listopada. Sada ih prebacuju u zatočeničke centre ili humanitarnim organizacijama koje mogu pružiti pomoć", izjavio je glasnogovornik UNHCR-a Andrej Mahečić.

Ovo je tek kratki pregled medijski utišalih migracijskih događanja. Iako uglavnom popraćeni tišinom - represija, obespravljivanje, nasilje i umiranje – ne bivaju ništa manji.

 

aem_copy86181.jpg
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
<
Vezane vijesti