H-Alter
Foto: PixabayFoto: PixabayAnaliza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar.

Analiza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na  Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar. 

Klimatske sporazume poput onoga u Parizu 2015. godine kada se 195 država obvezalo na zadržavanje porasta temperatura do 1.5 °C nema smisla spominjati kao relevantne i ostvarive kada je dio europskih gradova već sada probio to ograničenje čak dvostruko poput Kirune, gradića na sjeveru Švedske koji bilježi rast temperature za 3°C u ovom stoljeću. 

Podaci za Hrvatsku pokazuju kako najveći porast u temperaturi bilježi Split s 1.3°C prosječno višim temperaturama u 21. stoljeću u odnosu na prošlo, a slijede Zagreb s 1.12°C, Slavonski Brod s 1.1°C i Zadar s 1°C, dok Rijeka, Pula i Osijek još uvijek ne bilježe porast od 1°C. 

Kao jedan od indikatora klimatskih promjena jest broj vrućih dana tijekom godine te se kao parametar za određivanje uzima prosječna temperatura, a koja varira od grada do grada tako je granica za Osijek, Pulu i Rijeku 28°C, dok je za Split, Zadar i Slavonski Brod 27°C, a za Zagreb 26°C. Indikator, odnosno granica, računa se kao prosjek svih temperatura zabilježenih u danu čime se doista može mjeriti temperaturna promjena. 

Iako ovi podaci obuhvaćaju tek porast temperatura, dobar su indikator kako smo sve bliže zacrtanom pragu od 1.5°C što će ostaviti još veće posljedice od onih koje već osjećamo. Kako smo već pisali, svaka godina odlaganja ima visoku cijenu te da se ogromni globalni i kompleksni problem klimatskih promjena ne može sagledavati bez promišljanja dominantnog ekonomskog modela. 

Hrvatski predstavnici vlasti generalno su nezainteresirani za problem klimatskih promjena, analiza EDJNet-a pokazuje kako je upravo Balkan jedno od najpogođenijih područja u Europi. Bez ozbiljne reakcije u smislu smanjenja emisija, ali i ozbiljnih mjera prilagodbe, suše, požari i podizanje razine mora bit će nova i ne tako daleka svakodnevica. 

Detaljan izvještaj za gradove u Hrvatskoj možete pročitati klikom na mapi. 

 

edjn_logo_copy92543.png
Članak je objavljen u suradnji s Europskom mrežom za data novinarstvo pod licencom CC BY-SA 4.0.
Ključne riječi: klimatske promjene, EDJN, temperatura
<
Vezane vijesti