H-Alter
Foto: K. O.<br>Foto: K. O.
Na tribini "Druga godina u EU-u: od post-pristupnog zamora do novih prilika?", održanoj danas u zagrebačkom Novinarskom domu u organizaciji Heinrich Böll Stiftunga i Zelene Europske Fondacije, bilo je riječi o iskustvima i (pre)velikim očekivanjima nakon dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

"Potrebno je i dalje baviti se napetošću koja je postojala prije referenduma, koja postoji i dalje, kao i stvarima koje se ne tiču samo iskorištavanja EU-fondova", bila je uvodna riječ Vedrana Horvata iz ureda Heinrich Böll Stiftunga koji je uz Zelenu Europsku Fondaciju danas u zagrebačkom Novinarskom domu organizirao tribinu "Druga godina u EU-u: od post-pristupnog zamora do novih prilika?".

Žarko Puhovski smatra da bi umjesto "post-pristupnog zamora" bilo preciznije govoriti o "post-pristupnom odmoru". "Još ne shvaćamo što smo zapravo postigli, ovo je faza odmora u kojoj stvari prolaze bez pažnje i reakcije", rekao je na početku svog izlaganja.

Europska je unija bila cilj, a ne sredstvo; sve političke elite su to shvatile tako, a ne kao način da se postignu državni prioriteti, rekla je Mirela HolyNjegovo je mišljenje da Hrvatska ni u čemu nije najgora u EU-u, odnosno da se pokazalo da su neke stvari koje je imala bile iznad nivoa EU-a. "Od EU-a se više ne može očekivati uzor, nego direktiva, ali smatra se da Hrvatska ima institucije koje odgovaraju institucijama EU-a, dok s druge strane nije u ovlasti nikoga iz EU-a propitivati sam sadržaj rada tih institucija", izjavio je Puhovski. Kao primjer je naveo Mađarsku, čiji bi premijer Viktor Orban puno teže djelovao i realizirao neke svoje ideje da je bio na vlasti u vrijeme kad je ta zemlja bila u pretpristupnim pregovorima. S tim u vezi, Puhovski je izrazio svoju misao o EU-u kao o svojevrsnom "super-egu", što je povezao s nemirima u vezi postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru. Njegovo je mišljenje da bi otpori uvođenju ćirilice u Vukovaru bili slabijeg intenziteta da je Hrvatska tada bila izvan EU-a.

Bilo je i riječi o tome koja bi bila funkcija EU-a u odnosu na proces suočavanja s nedavnom ratnom prošlošću. "Nećemo dobiti veliku podršku iz Europe u vezi toga, možemo je dobiti samo iz svoje vlastite energije i vlastite svijesti", rekla je Vesna Teršelič iz udruge Documenta.

Nitko nije zainteresiran ni za izlazak iz Europske unije niti za njezinu radikalnu reformu, nego bi we don't care bio nekakav prevladavajući stav, laže Dejan JovićI predsjednica ORaH-a Mirela Holy kritizirala je ideju da EU može riješiti nešto što Hrvatska ne može sama, kao i način na koji su političke stranke gledale na EU tijekom pregovaračkog procesa. "Europska je unija bila cilj, a ne sredstvo; sve političke elite su to shvatile tako, a ne kao način da se postignu državni prioriteti. Postoji pogrešna ideja međunarodnih odnosa kao nečega što je prijateljsko, a ne neka vrsta interesa. Da bismo bili uspješni, moramo znati što hoćemo, a to Hrvatska od početka samostalnosti ne zna", istaknula je Holy.

Vraćajući se na analizu predreferendumskog pulsa javnosti, politolog Dejan Jović govorio je o dominantnom osjećaju ravnodušnosti. "To nije samo hrvatska specifičnost, riječ je o paneuropskom fenomenu. Nitko nije zainteresiran ni za izlazak iz Europske unije niti za njezinu radikalnu reformu, nego bi we don't care bio nekakav prevladavajući stav. EU sve više postaje elitistički projekt, iako nikada nije ni bio popularan ili populistički", zaključuje Jović.

Ključne riječi: europska unija
<
Vezane vijesti