H-Alter
Foto: ytb prtscrFoto: ytb prtscrAktivno je 1163 sudskih procesa protiv novinara i medija u Hrvatskoj čiji se odštetni zahtjevi mjere u milijunima kuna, a posljednji val tužbi dolazi s HRT-a, koji je podnio 34 tužbe protiv novinara, bivših radnika i Hrvatskog novinarskog društva. Hrvatska je tako ušla u povijest kao jedina zemlja na svijetu u kojoj je vodstvo javnog servisa podnijelo tužbu protiv strukovne organizacije. No, poruka HND-a je jasna – na ušutkivanje putem tužbi ne pristaju.

Okrugli stol Novinarstvo pred sudom, u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva, okupio je niz novinara različitih medija i redakcija, od mainstream do neprofitnih, odvjetnica i odvjetnika, sudaca i sutkinja, koji su nekoliko sati iznosili svoja iskustva o sve većem broju tužbi, sudskim presudama, ali i viđenja o (ne) funkcioniranju pravosuđa. Predstavnika HRT-a nije bilo zbog "ranije preuzetih obveza".

Davorka Blažević, urednica neprofitnog portala Tris, upozorila je na specifičnu situaciju portala u pogledu tužbi u smislu da je riječ o lokalnom i ujedno neprofitnom mediju koji praktički preživljava zahvaljujući entuzijazmu novinara i novinarki jer već dvije godine nije raspisan nikakav natječaj za neprofitne medije. "Ako ste neprofitni i još vas zaspu s tužbama možete se samo predati i kapitulirati", kazala je Blažević i istaknula kako su trenutno pokrenute tužbe protiv Trisa pokrenute od strane moćnika s nacionalne razine, a ne lokalnih, kao što je to slučaj s koprivničkim Podravskim listom koji je upravo ovih dana izgubio još jedan sudski spor.Blažević:"Ako ste neprofitni i još vas zaspu s tužbama možete se samo predati i kapitulirati"

Vladimir Matijanić, novinar Slobodne Dalmacije koji je izgubio tužbu u visini od 10 tisuća kuna jer napisao i objavio istinu, kazao je kako smatra da nema smisla slati apele vlastima, sucima jer je neće ništa promijeniti.

"Na vlasti je stranka koja je nekada slala svoje jurišnike da zauzimaju redakcije, pravosuđe je prije 30 godina kadrovirano tako kako je, a zbog toga i imamo ovakvu situaciju danas. Ove tužbe nisu slučajnost. Nekada se to obavljalo oružjem, nekada se slao Kutle, a sada se te stvari rade suptilnije. Jedino što nam preostaje da se sami zaštitimo", kazao je Matijanić i izrazio potrebu za stvaranjem mreže solidarnosti, svojevrsnog fonda koji će zaštiti novinare od dužničkog ropstva ako budu osuđeni zbog dobro odrađenog novinarskog posla.

"HND traži bezuvjetno povlačenje svih tužbi HRT-a protiv svih medija, HND-a i njegovih predstavnika, i to je nešto oko čega nikada nećemo pregovarati", ponovio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko te napomenuo da tužbe nisu jedini problem toliko devastirane novinarske profesije.

Matijanić:"Ove tužbe nisu slučajnost. Nekada se to obavljalo oružjem, nekada se slao Kutle, a sada se te stvari rade suptilnije. Jedino što nam preostaje da se sami zaštitimo""Tužbe i visoki odštetni zahtjevi kontinuirani su problem s kojim se susrećemo već 30 godina. Devedesetih su one bile izrazito veliki problem i jedan od načina pritisaka vlasti, dok se 2000. smanjila samo visina tih zahtjeva", upozorio je Zovko i izrazio žaljenje što jedna zemlja,koja želi biti demokratska, spada među rekordere po broju tužbi protiv novinara i medija. Kao drugi veliki problem naveo je duševne boli za koje smatra da su sredstvo za nametanje cenzure i zastrašivanje novinara. HND već godinama upozorava na to da kaznena djela protiv časti i ugleda treba dekriminalizirati, suce educirati o važnosti slobode govora tako da slobodu izražavanja ne pretpostavljaju zaštiti ugleda i časti, a novinare educirati da profesionalno i odgovorno obavljaju svoj posao.

Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić iznijela je podatke koje je HND prikupio od redakcija jer službene statistike ne postoje, tj. sudovi ih ne vode, a Ministarstvo pravosuđa ih bezuspješno već dvije godine pokušava nabaviti. Lukić je stoga upozorila kako broj od 1163 tužbe nije konačan, već puno veći. Kao posebno zanimljive grupe tužitelja navela je HRT, koji je dosad podignuo 34 tužbe teške preko dva milijuna kuna, Sveučilište u Zagrebu i sudce.

tuzbe_hnd1.jpg

"Došli smo u situaciju da javni medij, financiran javnim novcem, koji bi morao čuvati profesionalne standarde i novinarske slobode, postao glavni akter u korištenju sudske represije za ušutkivanje vlasti i novinara", kazala je Lukić i istaknula kako se i Sveučilište u Zagrebu može "pohvaliti" upisivanjem u povijest hrvatske bizarnosti podizanjem tužbe protiv studenta.Zovko:"HND traži bezuvjetno povlačenje svih tužbi HRT-a protiv svih medija, HND-a i njegovih predstavnika, i to je nešto oko čega nikada nećemo pregovarati"

O razmjerima tužbi govorio je i Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara te podsjetio na nedavno objavljeni Izvještaj o medijskom pluralizmu, koji se svake godine podnosi Vijeću Europe.

"U izvještaju za Hrvatsku ističe se nedostatak nezavisnosti HRT-a, velikog političkog utjecaja kao i nepostojanja uređivačke nezavisnosti. U tom smislu situacija u Hrvatskoj je gora od one u  Mađarskoj, Srbiji, Bugarskoj, Slovačkoj, Češkoj, ali i Turskoj. I to su činjenice. Pitam HRT kad će tužiti EU i medijske stručnjake koji su sastavili taj izvještaj? To se neće dogoditi jer žele prekriti stvarne probleme, detektirane u ovom izvještaju", istaknuo je Gutiérrez i ponovio kako vlast mora osigurati nezavisnost javnog servisa i riješiti detektirane probleme.  

Posebni fokus rasprava zauzeli su suci, posebna grupa tužitelja kako je to detektirala Lukić. "Za novinare su osobito traumatični kazneni postupci Gutiérrez: "Pitam HRT kad će tužiti EU i medijske stručnjake koji su sastavili taj izvještaj? To se neće dogoditi jer žele prekriti stvarne probleme, detektirane u ovom izvještaju"koji se vode protiv njih. Novinarima je to noćna mora, a takve stvari vode prema cenzuri i autocenzuri, što je očito i nekakav cilj u poplavi svih ovih tužbi", rekla je.

Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda ispravno je primijetio kako "sudstvu trebaju slobodni mediji, medijima treba neovisno sudstvo" te da o sudstvu najbolje govori kako su prihvaćene presude u javnosti. Odvjetnica Višnja Jurić govoreći o sudskim procesima napomenula je kako se posebno teško boriti u situacijama u kojima suci različito tumače presude Europskog suda za ljudska prava, odnosno ne postoji standard po kojim se u pojedinim predmetima dosuđuje. Na sličnom tragu su zaključci i sutkinje Sanje Katušić Jergović, koja je između ostalog i kazala kako "živimo u vremenima u kojem je autoritarnost u uspinjanju, dok su demokracija i tolerancija u padu", ali i odvjetnice Vesne Alaburić koja je upozorila na problem needuciranosti sudaca koji se bave predmetima medija.

tuzbe_hnd2.jpg

Glavni urednik tjednika Novosti Nikola Bajto kazao je kako je tijekom sudskih procesa, od kojih je 13 kaznenih, stekao dojam da dio sudaca nije dorastao suditi novinarima kojima sude jer ima "dojam da je razina utvrđivanja činjenica, izvođenja zaključaka kod suđenih novinara viša od razine utvrđivanja činjenica i izvođenja zaključaka pojedinih sudaca". Kazao je kako se nalazimo u situaciji gdje vlade kriminaliziraju novinarstvo,Lukić:"Došli smo u situaciju da javni medij, financiran javnim novcem, koji bi morao čuvati profesionalne standarde i novinarske slobode, postao glavni akter u korištenju sudske represije za ušutkivanje vlasti i novinara" a dekriminaliziraju ustaštvo. "Bilo bi logično da se kazneno goni takve ljude, a ne one koji o tome izvještavaju", naglasio je. Val tužbi s HRT-a nazvao je strahovitim udarom na medije i podsjetio kako je riječ o televiziji u čijem programu se promoviraju knjige i filmovi negatora Holokausta, ljudi koji negiraju genocid nad Srbima, Romima, Židovima u Jasenovcu.  "Mi o tome nećemo šutjeti jer bi to značilo da ne radimo svoj posao", zaključio je Bajto.

Novinar Indexa Ilko Ćimić tužbe protiv novinara svrstao je u tri kategorije – prijetnje tužbom tijekom novinarskog istraživanja nekog slučaja poput afere Hotmail, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom. A one su, ocjenjuje Ćimić, negacija slobodnog i kritičkog novinarstva te pridonose razvoju cenzure i autocenzure. Poprilično kritičan Ćimić je prema sucima. Podsjetio je na 24 presude protiv novinara, a koje su donesene zbog kritike rada sutkinja i sudaca.

"Stanje nije crno, nego trulo jer sve miriši na devedesete kada smo imali Feral i druge slobodne medije, a koje se uništavalo na potpuno isti način kao što se pokušava danas. Ali danas je situacija puno drugačija.  Danas je puno malih i velikih Ferala te istinu ne možete izbrisati, cenzurirati, ona će negdje izaći", zaključio je Ćimić.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić ponovio je tezu o sve većem broju tužbi za duševne boli u posljednje dvije godine. "Ne radi se samo o pritisku, on je uvijek prisutan, ali duševne boli postale su biznis. Nije slučajno da postoji toliko povećanje tužbi zbog duševnih boli", kazao Ćimić:"Stanje nije crno, nego trulo jer sve miriši na devedesete kada smo imali Feral i druge slobodne medije, a koje se uništavalo na potpuno isti način kao što se pokušava danas. Ali danas je situacija puno drugačija. Danas je puno malih i velikih Ferala te istinu ne možete izbrisati, cenzurirati, ona će negdje izaći"je Klarić i ustvrdio kako je HND posljednje utočište za novinare.

Da su tužbe za duševne boli postale biznis već odavno podsjetio je dugogodišnji novinar Drago Hedl navodeći primjer osuđenog ratnog zločinca Tomislava Merčepa koji je sagradio vikendicu zahvaljujući dobivenim presudama protiv Ferala. "Takve presude u kojima se dosuđuju visoki novčani iznosi za duševne boli mogu ohrabriti one koji su shvatili da se od toga može napraviti biznis", rekao je Hedl.

Od predstavnika vlasti, očekivano, nismo saznali ništa novo. Tako je načelnica Samostalnog sektora za medije Ministarstva kulture Nives Zvonarić kazala kako ne može komentirati izjave ministrice da čitava situacija s tužbama nije strašna. "Ono što mogu reći je da će se krenuti s izmjenama zakona o medijima, razmotrit će se sa svim dionicima potreba uvođenja samoregulatornog tijela koje bi moglo smanjiti broj sudskih postupaka", kazala je Zvonarić.  S druge strane glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Zrinka Oreb iznijela je poznatu statistiku od 164 presude za klevetu od 2015. do 2017., od čega je 18 osuđujućih. Oreb to drži dobrim pokazateljima.

Dobro je sve, ponovio je danas medijima premijer Plenković. "Hrvatska je i po Freedom House slobodna zemlja, mediji su slobodni. Ne vidim baš, kao dosta informiran i po dužnosti i privatno, da se kod nas ne piše sto se želi, da netko radi pritisak na urednike ili novinar. Ne znam na temelju čega svi ti evaluiraju, tko im daje informacije. To je klasična priča, to smo prošli u procesu pregovora. Ne treba meni međunarodna analiza da vidim ima li ili nema slobode medija u Hrvatskoj. Garantiram, kao netko tko čita. Ne vidim problem, više se dramatizira nego što problem postoji", rekao je Plenković.

Ponovimo, dobro je sve, nema cenzure, nema pritisaka, mediji su slobodni.


Na kraju okruglog stola pročitane su i preporuke HND-a u vezi ovakvih vrsta tužbi, koje prenosimo u cjelosti:

1. Polazeći od toga (i) da se kaznenopravne sankcije propisuju samo za najteže oblike povrede ili ugrožavanja osobnih i društvenih dobara i vrijednosti, ako se njihova zaštita ne može ostvariti bez kaznenopravne prisile, (ii) da se prava osobnosti mogu učinkovito zaštititi raznovrsnim sredstvima građanskopravne zaštite, (iii) da se društveno pogubni "govor mržnje" kažnjava samo u najtežim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnje, smatramo da ne postoje opravdani razlozi za kazneni progon zbog povrede ugleda i časti pojedinaca i drugih pravnih subjekata, pa se zalažemo za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda.

2. Primarni oblici popravljanja štete trebaju biti objavljivanje ispravka, odgovora ili isprike uklanjanje štetnog članka, utvrđenje neistinitosti sporne informacije, objavljivanje pravomoćne presude i slični oblici popravljanja neimovinske štete. Novčano popravljanje štete treba biti rezervirano samo za iznimne situacije, kada je šteta takve vrste i takvog intenziteta da je nije moguće popraviti na drugačiji način.

3. Visina pravičnih novčanih naknada koje se dosuđuju u medijskim sporovima treba biti usklađena s novčanim iznosima naknade štete koji se dosuđuju u drugim postupcima zbog povrede prava osobnosti.

4. Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka.

5. Mediji ne bi smjeli odgovarati radi pronošenja informacija koje su u interesu javnosti – primjerice izjava političara, dužnosnika i javnih osoba, kada se radi o stavovima o kojima javnost ima pravo biti informirana.

6. Javne osobe, političari i javne ustanove trebaju pokazivati značajno veći stupanj tolerancije prema novinarskom izvještavaju i kritičkom propitivanju svojeg javnog djelovanja.

7. Prava na dostojanstvo, čast i ugled ne smiju se tumačiti na način da se radi o apsolutnim pravima koja ne mogu biti ograničena pravom na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja, s jedne strane, te pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, s druge strane,      jednakovrijedni su na hijerarhijskog ljestvici ljudskih prava. Pravičnu ravnotežu između tih ljudskih prava treba uspostaviti primarno vodeći računa o javnom interesu i "pravu javnosti da zna".

8. O postupanju novinara i medija u "dobroj vjeri" treba odlučivati s aspekta javnog interesa i "prava javnosti da zna", jer su to temeljni kriteriji profesionalnog i odgovornog novinarstva. Pojam "dobre vjere" u novinarskoj profesiji stoga se nikako ne smije poistovjećivati s pojmom namjere u odnosu na osobu na koju se medijski prilog odnosi.

9. Javni interes, Istina ili osnovani razlog da novinar povjeruje u istinitost informacije koju objavljuje, te komentari, kritike i vrijednosni sudovi utemeljeni na dostatnoj činjeničnoj osnovi, čak i ako su objektivno uvredljivi, moraju biti dostatna obrana novinara i medija u svim sudskim procesima.

10. Potrebna je sustavna i kontinuirana edukacija svih sudionika medijsko-pravnih odnosa – i sudaca i novinara i odvjetnika.

 

<
Vezane vijesti