Naslovnica hrvatskog izdanja, Fraktura, 2017.Naslovnica hrvatskog izdanja, Fraktura, 2017.Osvrt na roman Izgubljena prtljaga autora Jordija Puntíja.

"Imamo iste uspomene." – Tako započinje jedno nadasve neobično i uzbudljivo putovanje kroz vremenski raspon veći od pola stoljeća, kroz koje će nas voditi četvorica polubraće, u nastojanju da svojim sjećanjima, spoznajama i istraživanjem, pokušaju iz poluzaborava izvući lik davno izgubljenog oca. Riječ je o romanu "Izgubljena prtljaga" katalonskog spisatelja, kolumnista i prevoditelja Jordija Puntíja, izdanog 2010. godine. Jordi Puntí u svijet književnosti ušao je s dvije zbirke priča "Armadilova koža" (orginalni naslov: "Pell d'Armadillo") iz 1988. Roman "Tužne životinje" izdan 2002. inspirirao je poznatog katalonskog filmskog redatelja Venturu Ponsa za snimanje filma "Ranjene životinje", nastalog kao filmska adaptacija Puntíjevog romana, samo četiri godine nakon izdavanja. Roman "Izgubljena prtljaga" doživio je popriličan uspjeh donijevši autoru nekoliko književnih nagrada ("Crítica de la narrativa catalana", "Lletra d'Or", "Premi Llibreter") te je preveden na preko 16 jezika.

Autor kreira vjernu i povijesno korektnu kartu Španjolske i zapadne Europe tijekom 60-ih i 70-ih godina, oživljujući likove u vrlo maštovim situacijama poput Frankove diktature u Španjolskoj.

Roman je podijeljen na dva gotovo jednaka dijela koje je autor nazvao "Polasci" i "Dolasci". Radnja romana odvija se oko petoro polubraće identičnih imena, (samo prilagođenih različitim jezicima) "Kristofora", koji sasvim slučajnim spletom okolnosti, na inicijativu jednog od njih, otkrivaju svoje krvno srodstvo kao i mogućnost da doznaju nešto više o davno izgubljenom, voljenom liku oca.

Prvi dio romana koncipiran je kao uvod u kojem se putem dvije narativne razine upoznajemo s likovima (Kristoforima), s mističnim, gotovo eteričnim likom oca Gabriela Delacruza, čije se prvotne konture ocrtavaju kroz podužu analepsu u kojoj iz usta "Kristofora" doznajemo njegovu biografsku pozadinu i cjelokupnu tragiku njegovog samim načinom rođenja, okrnjenog života. Također, upoznajemo i brojne druge likove poput Gabrielovog najboljeg prijatelja i brata po sudbini, i također kasnije kamiondžiju Bunda, radne kolege "Drhtavog" i Naftu ali i mnoge druge likove, na koje su kroz 199 selidbi i putovanja po zapadnom i srednjem dijelu Europe, u gotovo deset godina, u kojima su u pravilnim dvadesetomjesečnim razmacima, bujale romanse čiji rezultat su bili upravo glavni likovi "Kristofori". Radnja je prepuna pozadinskih, manjih fabula, koje gotovo uvijek služe kao motivacija ili kao element koji će u bitnome odrediti smjer u kojem će ići protagonisti. Autor tako kreira vjernu i povijesno korektnu kartu Španjolske i zapadne Europe tijekom 60-ih i 70-ih godina, oživljujući likove u vrlo maštovim situacijama poput Frankove diktature u Španjolskoj, šezdesetosmaških studentskih previranja i nemira u Francuskoj, punk pokreta u Engleskoj i sl. ali s dozom latentne kritike koja proizlazi iz činjenice kako su njegovi likovi najčešće pripadnici ili nižeg ili lošijeg srednjeg sloja, kojima ekonomska determiniranost i socijalna neosjetljivost samo bruse moralne i etičke osjećaje. Također je zanimljiva ta lančanost sudbina koja se manifestira kroz čitav niz generacijski nesređenih i disfunkcionalnih obiteljskih odnosa, no predstavljenih kroz prizmu inertnosti i nemoćnosti slobode; nedostatku volje da se nešto promijeni. 

izgubljena_prtljaga_300dpi_copy13753.jpg

U drugom dijelu lik oca, postaje poput poltergeista, koji svojom prisutnošću evocira svoj dalek i maglovit lik, tjerajući nas da sa što većim nestrpljenjem i pažnjom nastavimo svoj put kroz tu "pripovjednu šumu", no koji nam unatoč svim našim naporima neumorno izmiče u svim tim vremenskim narativnim skokovima putem analepsi i prolepsi.

Roman "Izgubljena prtljaga" zaista je roman koji, iskrivljavajući pripovjedno vrijeme kroz ceste i ulice zapadne Europe, nas navodi da lutajući kroz razne biografije i dogodovštine velikog broja likova, u toj pripovjednoj šumi zastanemo na koji trenutak, i pokušamo prepoznati svoj blijedi odraz u toj skupnoj, zbirnoj projekciji Gabriela Delacruza; kamiondžiju čija je plemenitost moralni imperativ, a eskapistički, "ciganski" duh vitae operandi.

Ključne riječi: književnost
<
Vezane vijesti