H-Alter
Foto: Damir Senčar, Hina<br>Foto: Damir Senčar, Hina
H-Alter je potaknuo na promjenu skandaloznog propisa Vijeća za elektroničke medije koji evidentno diskriminira žene: od 15 događaja od nacionalne važnosti četrnaest su sportske, a samo jedna točka odnosi se na kulturne priredbe. Pet točaka izričito privilegira hrvatske muške seniorske sportske sastave - nogometne, košarkaške, rukometne i vaterpolske. Vijeće za elektroničke medije čitav tjedan ne odgovara na pitanja naše novinarke kako to da je tako nešto moguće.

Vijeće za elektroničke medije donijelo je 2008. godine podzakonski akt kojim utvrđuje popis događaja značajnih za javnost koje nakladnik televizijskog programa dostupan većinskom stanovništvu mora prenositi. Taj popis postoji sa svrhom isticanja važnih društvenih događaja od posebnog Pravobraniteljica Višnja Ljubičić upozorava da Popis koji je donijelo Vijeće za elektroničke medije ne samo da nije u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, već predstavlja i povredu članka 9. Direktive 2010/13/EU Europskog parlamentanacionalnog i javnog interesa koji trebaju imati prioritetni karakter prilikom kreiranja medijskog programa - kako bi ti događaji bili popraćeni televizijskim prijenosom.

Indikativno je i da je od petanest stavki događaja koji se utvrđuju kao važni i obvezni za prijenos na nacionalnoj televiziji, samo jedna koja ne uključuje sportske događaje. Radi se o posljednjoj stavci, u kojoj se utvrđuje potreba za prijenosom festivala od nacionalnog značaja, među kojima se navode sljedeća četiri: Splitsko ljeto, Dubrovačke ljetne igre, Varaždinske barokne večeri i Osorske glazbene večeri. Od petnaest stavki koliko ih je u ovom podzakonskom aktu, pet ih nalaže prijenos nastupa isključivo muških seniorskih reprezentacija ili muških klubova.

Tako se u tom podzakonskom aktu utvrđuje da su događaji značajni za javnost, između ostalog: sve utakmice hrvatske seniorske muške nogometne reprezentacije (kod kuće i u gostima), finala Svjetskog i Europskog prvenstva u rukometu - ako u njima sudjeluje hrvatska seniorska muška reprezentacija, finale Lige prvaka (za muškarce) ako u njima sudjeluje hrvatski klub, finala Svjetskog i Europskog prvenstva u košarci ako u njima sudjeluje hrvatska seniorska muška reprezentacija, fiinala Svjetskog i Europskog prvenstva u vaterpolu ako u njima sudjeluje hrvatska seniorska muška reprezentacija.

U "predstavama od nacionalne važnosti" djevojkama ima mjesta samo u time-outu. (Foto: Damir Senčar, Hina)<br> U "predstavama od nacionalne važnosti" djevojkama ima mjesta samo u time-outu. (Foto: Damir Senčar, Hina)

Kako je moguće da ovakav popis postoji već sedam godina, bez ijedne medijske osude, bez propitivanja od strane medijskih stručnjaka i aktivista i aktivistkinja općenito? Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla nam je kako se s dotičnim propisom do sada nije susretala u radu niti je zaprimala pritužbe o njemu.

"Iz navedenog je razvidno da je zakonodavac sportu u muškoj konkurenciji u Popisu pridao javni i nacionalni značaj, a sportu u ženskoj konkurenciji nije. Kao događaji od javnog značaja nisu prepoznata finala Svjetskog ili Europskog prvenstva u nogometu, rukometu, košarci i vaterpolu u ženskoj konkurenciji, dok u muškoj jesu. Na taj je način muški sport pretpostavljen ženskom, tj. on se priznaje kao događaj od posebnog nacionalnog interesa, dok događaj iste natjecateljske razine za isti sport u ženskoj konkurenciji nema taj status, premda i muške i Anamarija Tkalčec, CESI: "Očigledno je da se pri sastavljanju akta nije konzultirao Zakon o ravnopravnosti spolova"ženske momčadi predstavljaju Republiku Hrvatsku na jednak način", ističe pravobraniteljica.

Popisom je neugodno iznenađena i Anamarija Tkalčec iz Udruge CESI, koja poziva Vijeće za elektroničke medije da javnosti ponudi obrazloženje za ovakvu diskriminaciju. "Ovakav Popis je diskriminirajući jer navodi isključivo mušku seniorsku reprezentaciju. Osim što je malo kome stalo do promocije ženskih nacionalnih sportskih timova, očigledno je da se pri sastavljanju akta nije konzultirao Zakon o ravnopravnosti spolova te se u Popisu navodi muška reprezentacija kao jedina relevantna i od značaja za javnost", govori nam Tkalčec.

Helena Štimac Radin, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH ističe kako se ovakve odluke najčešće objašnjavaju većim interesom za muški sport. "No ukoliko se putem medija nastupi ženskih reprezentacija ne emitiraju, javnost nema priliku niti razviti interes i svijest o važnosti ženskog sporta. Samo suradnjom institucija, medija i predstavnika/ca sportskih organizacija doći će do popularizacije ženskog sporta te će u ovakvim p(r)opisima izostati diskriminatorno navođenje muškog roda, kao uvjeta za emitiranje određenih sportskih sadržaja i natjecanja", govori nam Štimac Radin.

S time se slaže i Ljubičić. "Imajući u vidu i davanje prednosti seniorskoj konkurenciji u odnosu na ostale (kadetske, juniorske, veteranske), za Helena Štimac Radin, predstojnica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova: "Ukoliko se putem medija nastupi ženskih reprezentacija ne emitiraju, javnost nema priliku niti razviti interes i svijest o važnosti ženskog sporta"pretpostaviti je da je kao glavni kriterij za izbor sportskih događaja od javnog značaja primijenjena isključivo razina popularnosti, dok su istovremeno načelo ravnopravnosti i činjenica da se radi događajima s nacionalnim značajem zanemareni. Pritom posebno napominjem da treba imati na umu činjenicu da je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota ustavnoga poretka Republike Hrvatske", objašnjava Ljubičić.

Kako ističe, neosporno je da sport u ženskoj konkurenciji u pravilu ne postiže popularnost koju ima sport u muškoj konkurenciji. Međutim, takvo stanje je, između ostaloga, posljedica prisutnosti predrasuda o ženama u sportu odnosno njihovim atletskim sposobnostima u odnosu na muškarce. Istovremeno, neka od najvećih sportskih dostignuća za Hrvatsku su postigle upravo žene.

"Iz spornog Popisa proizlazi kako bi se događaji muških sportskih reprezentacija trebali prenositi uvijek samom činjenicom da reprezentacija sudjeluje u nekom događaju bez obzira na sportsku kvalitetu konkretne reprezentacije, dok istovremeno taj isti Popis niti na koji način ne obvezuje ili potiče prijenose ženskih reprezentacija i sportašica, pa čak i onda kad njihovi rezultati ukazuju na vrhunsku sportsku kvalitetu. Popis značajnih događaja učvršćuje postojeću predrasudu o sportu u ženskoj konkurenciji na nacionalnoj razini kao manje vrijednom", napominje Ljubičić.

Na prijedlog Ureda za ravnopravnost spolova u Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova 2011. – 2015. godine uvršten je cilj ˝Suzbijati rodne stereotipe i uvesti rodno osjetljivu politiku u medije˝, koji sadrži čitav niz mjera vezanih uz ravnopravnu zastupljenost muškaraca i žena u medijima, a nositelj nekih od njih je HRT. Štimac Radin naglašava kako HRT prema Zakonu o ravnopravnosti spolova ima obvezu donošenja plana djelovanja za promicanje i uspostavljenje ravnopravnosti spolova za razdoblje od četiri godine, kao i izvješća o provedbi Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, svake godine.

Pravobraniteljica pak upozorava da Popis koji je donijelo Vijeće za elektroničke medije ne samo da nije u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, već predstavlja povredu članka 9. Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama prema Višnja Ljubičić: "Treba imati na umu činjenicu da je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota ustavnoga poretka Republike Hrvatske"kojem audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije uključivati ili promicati bilo kakav oblik diskriminacije na temelju spola.

Sama Europska komisija je u dokumentu "Ravnopravnost spolova u sportu - prijedlog strateških mjera 2014.-2020.", istaknula kako je važno da mediji povećaju pokrivenost sudjelovanja žena u svim ulogama u sportu, uključujući prijenose sportova u ženskoj i mješovitoj konkurenciji. Ono ključno što je Europska komisija naglasila vezano za tu problematiku je to da bi se spolna raznolikost u prijenosima trebala promicati na nacionalnoj razini te da bi se medijska pokrivenost sportova u ženskoj konkurenciji trebala poticati upravo putem popisa događaja od izuzetne važnosti za društvo.

S tim u vezi, zaključuje se da države članice trebaju razmotriti izmjene takvih popisa sa svrhom uključivanja više sportskih događaja u ženskoj konkurenciji i unaprjeđenja ravnopravnosti spolova u sportskim natjecanjima. Na primjeru Hrvatske na snazi je još uvijek – potpuno suprotno.

"Zakonodavac, odnosno Vijeće za elektroničke medije je tijelo Agencije za elektroničke medije, a Agencija za elektroničke medije je državno tijelo. Sva državna tijela dužna su djelovati s ciljem očuvanja najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske kao i s ciljem zaštite ljudskih prava te su dužna osigurati učinkovitu provedbu odredba EU zakonodavstva", govori Ljubičić te zaključuje da će kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova inicirati izmjenu Popisa značajnih događaja.

Što se tiče Agencije i Vijeće za elektroničke medije, poslali smo im upit početkom tjedna, ali odgovor nismo dočekali.


 

mirjana_rakic_hrt625.jpg

 "Sportski događaji jesu od javnog interesa"!

 U petak nakon objavljivanja članka Udri, i to muški! primili smo dopis Mirjane Rakić, ravnateljice Agencije za elektroničke medije i predsjednice njezina Vijeća, pod naslovom Očitovanje, daje se.

Premda se u uvodu dopisa najavljuju "odgovori i pojašnjenja", u dopisu je rečeno tek da su, po viđenju Mirjane Rakić, "sportski i kulturni događaji tipično događaji koji su značajni za javnost Republike Hrvatske, a čije se praćenje želi omogućiti većini gledatelja. Na Popisu su sportski događaji relativno brojniji u odnosu na kulturne događaje, obzirom na brojnost sportskih natjecanja i disciplina kao i na popularnost sportskih događaja u javnosti".

Ravnateljica Rakić kaže da je "u predstojećem periodu moguće očekivati da će se slijedom najavljenih izmjena medijskog pravnog okvira od strane resornog ministarstva i najavljenog dokumenta Medijske politike, mijenjati i neki podzakonski akti, no u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći kada će to točno biti", itd.

Dakle sporost i ljenost oko donošenja medijske strategije/politike i ovom je prilikom, kao i u mnoštvu drugih slučajeva, izlika za sveukupnu sporost i ljenost. (t.g.)


 

aem_copy21223.jpg

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).

<
Vezane vijesti