Foto: Tomislav BusljetaFoto: Tomislav BusljetaNajveća kapitalna ulaganja u 2018. godini Vlada planira u sektoru obrane, čak 793 milijuna kuna, dok ćemo za ulaganja u znanost i obrazovanje izdvojiti upola manje, odnosno 362,9 milijuna kuna. Povodom rasprave u Saboru, Centar za mirovne studije upozorava predlagatelje proračuna da je više od 10 posto odraslog stanovništva u financijskoj blokadi, a oko 300 000 umirovljenika prima mirovine koje su ispod praga rizika od siromaštva, dok se sredstva troše na vojsku i avione.

"Država bi za pola kapitalnog ulaganja u obranu mogla osigurati dvostruko veću mjesečnu naknadu, odnosno 87.1 posto prosječne plaće, umjesto 43.5 posto. Za oko pola kapitalnog ulaganja u obranu za više od 100 000 umirovljenika osigurati mirovine koje nisu ispod praga rizika siromaštva i iznose 2,139 kn mjesečno. Za samo trećinu ulaganja u obranu, Vlada je mogla osigurati da se 9.5 posto stanovnika koji žive u kućanstvima koja prošle godine nisu mogli priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, iduće godine ne smrzavaju", stoji u priopćenju CMS-a.Proračun i dalje najviše pune građani plaćajući jedan od najvećih PDV-a u Europskoj uniji, a upravo je PDV jedan od poreza koji više pogađa siromašnije slojeve stanovništva

Ovako posloženi proračunski prioriteti nisu u skladu s Temeljnim ciljevima Vade Republike Hrvatske do 2020., koji su obećavali rad na ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranju novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanju iseljavanja i demografskoj obnovi te društvenoj pravednosti i solidarnosti.

Kada bi ti ciljevi bili prioriteti, mladima na stručnom osposobljavanju koji poručuju da vrijede više i da za mnoge od njih u Hrvatskoj nema budućnosti, država bi za pola kapitalnog ulaganja u obranu mogla osigurati dvostruko veću mjesečnu naknadu, odnosno 87.1 posto prosječne plaće, umjesto sramotnih 43.5 posto.

Vlada je mogla poslušati umirovljenike koji su prošlog mjeseca prosvjedima upozoravali da se sa sadašnjim mirovinama ne može živjeti te za oko pola kapitalnog ulaganja u obranu za više od 100 000 umirovljenika osigurati mirovine koje nisu ispod praga rizika siromaštva i iznose 2,139 kn mjesečno.Ovako posloženi proračunski prioriteti nisu u skladu s Temeljnim ciljevima Vade Republike Hrvatske do 2020., koji su obećavali rad na ostvarivanju stabilnog i trajnog gospodarskog rasta

Proračun i dalje najviše pune građani plaćajući jedan od najvećih PDV-a u Europskoj uniji, a upravo je PDV jedan od poreza koji više pogađa siromašnije slojeve stanovništva. Porazno je  da se u 2017. godini nisu povukla sva dostupna sredstva iz EU te je nerealno očekivati da će se to učiniti u 2018. I dok ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac priznaje da Hrvatska ne koristi dovoljno europske fondove, isto ministarstvo s Ministarstvom vanjskih poslova oteže s pregovorima o potpisivanju sporazuma s Norveškom vladom za sredstva Europskog ekonomskog prostora, koja bi trebala Hrvatskoj pokloniti 103 milijuna eura u iduće tri godine, za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, zaštitu okoliša i razvoj civilnog društva.

"U godini koja je i u Hrvatskoj nizom požarišta i poplavljenih područja pokazala razornost koju možemo očekivati zbog klimatskih promjena, povećanje proračuna sustava civilne zaštite i vatrogastva tek je simbolično. Zar su tako brzo zaboravljene milijunske štete i građani koji su goloruki branili svoje kuće i poljoprivredna dobra?", pitaju iz CMS-a.

<
Vezane vijesti