klimatske_promjene_liam_gumley_copy83922.jpgProsječna globalna temperatura u 2016. bila je oko 1,1 °C viša nego u predindustrijskom razdoblju, oko 0,83 °C viša od dugoročnog prosjeka referentnog razdoblja WMO-a od 1961. do 1990. godine, koji iznosi 14 °C, te oko 0,07 °C viša od rekorda iz 2015.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je jučer priopćenje koje prenosimo sa stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda:

Završna analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da je 2016. potvrđena kao najtoplija godina u povijesti mjerenja, nadmašivši rekordno visoke temperature zabilježene 2015. godine.

Prosječna globalna temperatura u 2016. bila je oko 1,1 °C viša nego u predindustrijskom razdoblju, oko 0,83 °C viša od dugoročnog prosjeka referentnog razdoblja WMO-a od 1961. do 1990. godine, koji iznosi 14 °C, te oko 0,07 °C viša od rekorda iz 2015.

WMO koristi podatke Goddardovog instituta za svemirske studije američke Nacionalne zrakoplovna i svemirske službe (NASA GISS), Centra Hadley britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjeka za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia. WMO se također koristi podacima ponovljene analize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i Službe za klimatske promjene Copernicus, koji se koriste sustavom prognoziranja vremena i kombiniraju mnoštvo različitih izvora podataka kako bi pružili potpuniju sliku o globalnim temperaturama, uključujući i polarna područja.

Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem u 2016. dosegnuli su nove rekordno visoke razine.

"2016. je bila ekstremna godina za globalnu klimu i ističe se kao najtoplija godina u povijesti mjerenja", izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. "No temperaturna priča tek je dio priče."

"Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem u 2016. dosegnuli su nove rekordno visoke razine", objasnio je. "Zabilježene su nove rekordne koncentracije ugljičnog dioksida i metana, koje doprinose klimatskim promjenama", rekao je Taalas.

Ugljični dioksid se stoljećima zadržava u atmosferi, a u oceanima se zadržava još duže, gdje podiže kiselost vode. Njegova koncentracija u atmosferi prešla je simboličku značajnu razinu od 400 dijelova po milijun (ppm).

"Osim toga, nadmašili smo rekordne minimalne površine morskog leda u Arktiku i Antarktiku", dodao je Taalas. "Otapanje grenlandskog ledenjaka, jedan od čimbenika koji doprinose podizanju razine mora, počelo je rano i brzo. Razina arktičkog leda bila je najniža u povijesti mjerenja kako na početku sezone otapanja u ožujku, tako i u najvišoj točki uobičajenog razdoblja ponovnog smrzavanja u listopadu i studenom", rekao je.

"Arktik se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Kontinuirani gubitak površine morskog leda utječe na vremenske, klimatske i oceanske cirkulacijske obrasce u drugim dijelovima svijeta. Također moramo obratiti pažnju na moguće otpuštanje metana uslijed otapanja tzv. permafrosta (trajno smrznutog tla)", upozorio je g. Taalas.

Svih 16 najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u ovom stoljeću, s iznimkom 1998. godine, kad je došlo do snažnog El Niña.

Tijekom prvih mjeseci 2016. godine na rekordno visoke temperature utjecao je El Niño koji je imao vrlo snažan učinak zagrijavanja. Međutim, temperature su ostale dobrano iznad prosjeka i nakon završetka El Niña.

Svih 16 najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u ovom stoljeću, s iznimkom 1998. godine, kad je došlo do snažnog El Niña.

Svijet su u 2016. pogodili brojni ekstremni vremenski događaji koji su prouzročili ogromne društvene i gospodarske poremećaje i gubitke. Rekordno visoke temperature oceana pridonijele su široko rasprostranjenom blijeđenju koraljnih grebena.

WMO-ova finalna izjava o globalnoj klimi u 2016. godini, koja će sadržavati detaljne podatke o regionalnim i nacionalnim vrijednostima temperature zraka, ekstremnim događajima, podizanju razine mora i tropskim ciklonima, bit će objavljena u ožujku 2017. Godišnja izvješća o klimi prate prirodne varijacije u klimi iz godine u godinu, kao i dugoročne klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem, te služe kao instrument za informiranje donositelja odluka o potrebi za kontrolom i prilagodbom klimatskim promjenama.

Ključne riječi: globalno zatopljenje
<
Vezane vijesti