H-Alter
Načelnik Općine Vrsi Luka Perinić i Ana Škara sade smokve (Foto: LAG Bura)Načelnik Općine Vrsi Luka Perinić i Ana Škara sade smokve (Foto: LAG Bura)Poljica u Općini Vrsi su dobila svoj prvi trg i to ne bilo kakav. Umjesto da, kao što je to uglavnom običaj, na trgu posade travu ili nejestiva stabla, trg ovoga mjesta u Zadarskoj županiji okruživat će stabla smokava. Javni prostor koji ujedno proizvodi voće koje će stanovnici zajednički održavati i dijeliti plodove. "Mnogi se bave javnim prostorom velikih gradova, a gotovo da nema promišljanja o oživljavanju javnog prostora manjih, ruralnih mjesta. To ima posljedice i na kvalitetu življenja u tim mjestima", kaže Ana Škara, voditeljica Lokalne akcijske grupe LAG Bura.

Poljica su dobila svoj prvi trg i to ne bilo kakav. Umjesto da, kao što je to uglavnom običaj, na trgu posade travu ili nejestiva stabla, trg ovoga mjesta u Zadarskoj županiji okruživat će stabla smokava. "Voćni trg", kako su ga nazvali, tako će osim hladovine i javnog prostora za provođenje slobodnog vremena, stanovnicima te općine nuditi i jestive plodove tradicionalne voćke i to besplatno.I sela trebaju javne prostore, kao što i gradovi trebaju jestive krajolike. Kako se to radi pokazao je američki Seattle čija šuma hrane Beacon Food Forest danas zauzima 2.4 hektara i uključuje arboretum s kulturama iz raznih dijelova svijeta

"Mnogi se bave javnim prostorom velikih gradova, a gotovo da nema prijedloga, promišljanja o strukturi, oživljavanju javnog prostora manjih, ruralnih mjesta. To svakako ima posljedice i na kvalitetu življenja u tim mjestima. Zato nastojimo potaknuti promišljanje o javnom prostoru u manjim ruralnim sredinama", kaže Ana Škara, voditeljica Lokalne akcijske grupe (LAG) Bura. Taj LAG je u suradnji s Općinom Vrsi u koju spadaju Poljica, uredio trg.

U mjestu sa 426 stanovnika je od javnih sadržaja do sada postojala tek osnovna škola, igralište, boćarski dom i ambulanta, a Voćni trg je njihov prvi i jedini trg. Na trgu je posađeno 15 stabala smokava, a u središnjem dijelu postavljen je stol i klupa, informativna ploče s koševima za smeće, solarni stalak za bicikle i ljuljačka. Jedna od informativnih ploča sadrži informacije o lokalnim biljnim vrstama, te o načinima zaštite i održivog okoliša, informacije o LAG-u Bura i Općini Vrsi, a druga o INA-inom projektu Zeleni pojas u sklopa kojega je financirano uređenje trga i nabava opreme.Kako tvrde u LAG-u mnogi mještani su iskazali želju za dobrovoljnim održavanjem zajedničkog voćnjaka, rezidbu grana i slično

"Stabla s jestivim proizvodima nisu dio tradicije javnog prostora. Iako se negdje i pronađu voćke na javnim prostorima, ti plodovi često propadaju. Naš Voćni trg je zamišljen kao jedan javni prostor u kojemu će se stanovnici i njihovi gosti osjećati kao kod kuće. Mogu se družiti za stolom, jesti smokve, besplatno puniti električne bicikle i mobitele dok se djeca igraju na dječjem igralištu", ističe Škara.

Voćni trg (Foto: Ana Škara) Voćni trg (Foto: Ana Škara)

Zamisao je da se mještani o stablima zajednički brinu i da plodove dijele. Kako tvrde u LAG-u mnogi mještani su iskazali želju za dobrovoljnim održavanjem zajedničkog voćnjaka, rezidbu grana i slično."Naš Voćni trg je zamišljen kao jedan javni prostor u kojemu će se stanovnici i njihovi gosti osjećati kao kod kuće. Mogu se družiti za stolom, jesti smokve, besplatno puniti električne bicikle i mobitele dok se djeca igraju na dječjem igralištu", kaže Škara

"Našim zajedničkim voćnjakom želimo stvoriti prostor koji će privlačiti stanovnike, potaknuti komunikaciju i zajedničke aktivnosti. Na ovako uređenom prostoru moguće je organizirati i razmjenu lokalnih proizvoda, sadnica i sl., a kako se mnoga domaćinstva u Općini Vrsi bave turizmom i uzgojem voća i povrća, organizirat ćemo i radionice o postojećim modelima 'food sharing' (dijeljenja hrane) i 'shared economy' (ekonomije dijeljenja)", najavljuje Škara.

S tim se modelima i primjerima dobre prakse Škara upoznala za vrijeme studija europskog i pomorskog prava u Engleskoj i Švedskoj gdje je radila na projektima iz područja međunarodne zaštite okoliša te upoznala ideje iza ekonomije dijeljenja.

"U sklopu jednog Erasmus+ projekta imali smo priliku upoznati se s principom ekonomije dijeljenja kroz program Susjed+ volonterskog centra Totem u Plzenu u Češkoj. Kao jedan od primjera, starija gospođa pričuva djecu susjedima, oni njoj za uzvrat obave poslove u vrtu koja ona sama nije u mogućnosti obaviti. Svaki sat jednako vrijedi. To je jedan od primjera ekonomije dijeljenja, modela koji otvara mogućnost i zarade pojedincima u lokalnim sredinama koji se žele uključiti u taj sustav, ali postoji i model same razmjene usluga, alata i sl., na čemu je koncipirana naša ideja", opisuje Škara.U mjestu sa 426 stanovnika je od javnih sadržaja do sada postojala tek osnovna škola, igralište, boćarski dom i ambulanta, a Voćni trg je njihov prvi i jedini trg

Ruralni krajevi tradicionalno su funkcionirali na temeljima zajednica, gdje su se plodovi dijelili i bilo razvijeno ono što danas u zapadnoj Europi mora imati posebno ime. No, tradicionalni načini života izgubili su se danas i u ruralnim zajednicama, pa ih na to valja podsjetiti.

"Zadržali smo neke tradicionalne aktivnosti, ali uglavnom one koje su se mogle komercijalizirati. Sve je to, naravno, u suglasju s razvojem društva. U zadnje vrijeme, veliki utjecaj u razvoju ruralnih krajeva ima i razvoj agroturizma. Taj razvoj počiva i na vraćanju tradiciji, tradicionalnim običajima, hrani, izlaganju se predmeti iz prošlosti… No, turizam je često jedina grana kojom se ljudi bave, a izvan turističke sezone gotovo da nema nikakvog sadržaja na javnim prostorima. Uz to, osjeća se manjak inicijativa i nedostatak autohtonih, ekološki uzgojenih biljaka koji se nadoknađuje, nažalost, uvoznim vrstama. Nadamo se da će Voćni trg u Poljicima poslužiti kao ogledni primjer i potaknuti i druga mjesta podvelebitskog kraja i šire na razvijanje sličnog koncepta", zaključuje Škara.S tim se modelima i primjerima dobre prakse Škara upoznala za vrijeme studija europskog i pomorskog prava u Engleskoj i Švedskoj gdje je radila na projektima iz područja međunarodne zaštite okoliša

I gradovima trebaju jestivi krajolici

I sela trebaju javne prostore, kao što i gradovi trebaju jestive krajolike. Kako se to radi pokazao je američki Seattle čija šuma hrane Beacon Food Forest danas zauzima 2,4 hektara i uključuje arboretum s kulturama iz raznih dijelova svijeta, voćnjak, zonu bobičastog voća, šumarak orašastih plodova, društveni vrt s gredicama za uzgoj vlastite hrane, te individualne parcele i dječji kutak.

"To je odličan je primjer participativnog osmišljavanja i stvaranja jestivog krajolika u javnom prostoru uz potporu gradske vlasti. Prije šest godina krenulo se s uspostavom jestive šume putem mjesečnih radnih akcija organiziranih na volonterskoj bazi. Ideja je da se upravo kroz proces 'izgradnje' jestivog krajolika zajednica poveže i identificira s prostorom. Prisvajanje prostora od strane građana trebalo bi osigurati brigu o kulturama koje tamo rastu, ali i izgraditi kulturu susjedstva kroz kulturnu razmjenu iskustva, znanja i vještina. Naravno, tu su i druge blagodati takvog prostora - od poboljšanja prehrane, edukativnog momenta, rekreacije i slično", kaže permakulturna dizajnerica Cvijeta Biščević.

<
Vezane vijesti