H-Alter
Foto: Sara Matić, ParkticipacijaFoto: Sara Matić, ParkticipacijaPokazao je to velik odaziv na radionicu kompostiranja koju je udruga "Parkticipacija" održala u Gradskom vrtu Sopot. S obzirom da pravila vrtlarenja u gradskim vrtovima propisuju organsko vrtlarenje, i kompostiranje bi trebalo biti sastavni dio prakse kako bi se ostvario puni ekološki potencijal zajedničkih vrtova.

Kako bi pokazali kako proizvoditi kvalitetan kompost u vrtu i potaknuli vrtlare na ekološki prihvatljivo zbrinjavanje biootpada koji nastaje uređivanjem vrtova, iz Parkticipacije, udruge za promicanje urbane agrikulture, održali su ove srijede radionicu kompostiranja za vrtlare Gradskog vrta Sopot u Novom Zagrebu.

"Kompostiranje je izuzetno jednostavno, ne oduzima puno vremena i ne stvara neugodne mirise poput organskog otpada koji se jednostavno odlaže", ističe Sandra Dobrić iz Parkticipacije.

Sopot je prvi zajednički vrt koji je Grad Zagreb osnovao na javnoj površini nakon godine dana upornog zagovaranja Parkticipacije i drugih građanskih inicijativa u Zagrebu. U preporukama za uspostavljanje zajedničkih vrtova, Parkticipacija je tada isticala da zajednički vrtovi mogu ostvariti širu društvenu vrijednost od mogućnosti da stanovnici uzgajaju zdravu hranu za vlastite potrebe u gradovima. Kroz proizvodnju vlastite hrane, povezivanje zajednice i smanjivanje ekološkog otiska, društveni vrtovi predstavljaju model društva i okoliša u kojem želimo živjeti - održivog, ekonomski otpornog, solidarnog, aktivnog i emancipiranog.

S obzirom da pravila vrtlarenja u gradskim vrtovima strogo propisuju organsko vrtlarenje, "Parkticipacija" smatra da kompostiranje također treba biti sastavni dio pravila i vrtlarske prakse u gradskim vrtovima kako bi se ostvario puni ekološki potencijal zajedničkih vrtova.

Međutim, kako ne postoji zadovoljavajući sustav zbrinjavanja biootpada i kompostiranja u okviru komunalne infrastrukture u Zagrebu, ako vrtlari ne zbrinjavaju biootpad malčiranjem i kompostiranjem u vlastitom vrtu, velike količine biootpada potencijalno se otpremaju na gradsko odlagalište. Tako vrtlari paradoksalno mogu povećati ekološki otisak vrta, umjesto da ga smanje.

"Ovaj biootpad na Jakuševcu pridonosi zagađenju zraka, zagrijavanju atmosfere i neugodnom mirisu koji nastaje truljenjem organskog otpada, a koji osjete svi stanovnici Novog Zagreba, pa tako i Sopota. U ovom scenariju, s jedne strane vrtlari proizvode organsku i zdravu hranu, a s druge zagađuju svoje neposredno susjedstvo. To je kao kad mislite da vodite zdravi život ako jedete salatu koju ste kupili u plastičnoj ambalaži", pojasnile su vrtlarima iz Sopota članice Parkticipacije.

S obzirom da pravila vrtlarenja u gradskim vrtovima strogo propisuju organsko vrtlarenje, Parkticipacija smatra da kompostiranje također treba biti sastavni dio pravila i vrtlarske prakse u gradskim vrtovima kako bi se ostvario puni ekološki potencijal zajedničkih vrtova.

"Bilo nam je drago u Sopotu upoznati vrtlare koji već kompostiraju ili namjeravaju kompostirati, i koji razumiju širu sliku vrtlarenja u zajedničkom vrtu, te snagu suradnje i utjecaja pojedinačnog djelovanja na smjer u kojem se kreće zajednica. Nadamo se da smo radionicom kompostiranja na praktičan način pokazali smjer, te da će sudionici dobrim primjerom postupno ostvariti složnu i osviještenu zajednicu, te zaokružen i zdrav eko-sustav u vrtu", zaključuje Dobrić.

<
Vezane vijesti