Promjene u temperaturi mora dubokog Jadrana koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sklopu međunarodnog istraživanja, analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija. To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice, pojašnjavaju.
Tako je temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji. Naime, stope zagrijavanja dubokih voda ranije su bile oko 0,2 °C po stoljeću.
“Ono što nas posebno brine jest činjenica da se promjene ubrzavaju. To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti”, ističe dr. sc. Ivica Vilibić s IRB-a.
Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana. Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.
Ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda ima značajne implikacije za bioraznolikost, klimu i obalne zajednice te ukazuje na potrebu preciznijeg modeliranja promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana, upozoravaju dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića u radu objavljenom u časopisu Limnology and Oceanography Letters, rezultatu međunarodne suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi.
Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život, a vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.
“Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići. Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav”, objašnjava dr. Vilibić.
Znanstvenici upozoravaju da trenutni klimatski modeli možda podcjenjuju brzinu promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana. Projekcije za razdoblje od 2075. do 2100. godine predviđaju promjene koje se sada događaju u vremenskom okviru od deset do dvadeset godina.
“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno. Naš zadatak je razumjeti te procese i pomoći društvu da se pripremi za promjene koje dolaze”, zaključuje dr. Vilibić.
Članak je objavljen u sklopu projekta “O civilnom društvu” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).