Pretraga: autor "Fran Radonić Mayr" stranica 2 od 4

Foto: Wikipedia - Michaelis Scientists

Protiv zabrane plastike?

Europska direktiva iz 2015. godine nalaže da Hrvatska do 2019. godine smanji potrošnju laganih plastičnih vrećica (debljine između 15 i 50 mikrometara) na 90 po glavi stanovnika, a do 2025. na 40. Usprkos naplati laganih plastičnih vrećica početkom 2019., Hrvatska nije uspjela postići dogovoreno smanjenje pa je početkom mjeseca održana sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj se raspravljalo o zabranjivanju proizvodnje laganih plastičnih vrećica.

valentina_andrasek.jpg

Intimno, partnerski...

Valentina Andrašek, aktivistkinja za prava žena koje su preživjele nasilje: Intimno partnersko nasilje važno je definirati kao oblik nasilja nad ženama. Najčešći oblik obiteljskog nasilja jest onaj muškarca nad ženom, ali potrebno je uključiti i one žene koje nikada nisu živjele s partnerom ili nemaju s njim djecu. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ne priznaje te žene kao žrtve obiteljskog nasilja. Nasilje najčešće traje 5 do 7 godina prije nego što žena pozove policiju.

Foto: MUP

"Ugroza" koja izbjegava nasilje

Ralph Haddad, istraživač za libanonsku udrugu Basmeh & Zeitooneh, posvećenu pomaganju sirijskim izbjeglicama, o Sirijcima kao "sigurnosnoj ugrozi" u Hrvatskoj: Ljudi koji napuštaju vojsku obično kažu da su je napustili jer su bili prisiljeni pljačkati, iznuđivati ili čak ubijati ljude iz vlastitih zajednica. Sirijska vlada je kroz povijest sustavno koristila vojsku protiv vlastitog stanovništva. Razumijem zašto se nitko tko se suočava s pitanjem izbjegavanja vojske ne bi htio vratiti u Siriju.

Foto: Zelena akcija

Protiv jednokratne plastike

Ana-Marija Mileusnić, Zelena akcija: Štetnost plastike najizraženija je u oceanima, jer narušava staništa planktona koji apsorbiraju ugljični dioksid. Oceani su područja koja u najvećoj mjeri stvaraju kisik, štiteći planet od klimatske krize. Otprilike 700 morskih vrsta umire od posljedica zagađenja plastikom, a najčešće stradavaju ribe, morski sisavci i ptice. U Tihom oceanu prisutan je plutajući "otok" smeća koji je veličine tri Francuske.

Foto: Mihail Eustafijev, Wikimedia Commons / CC-BY-SA 2.5

Izbjeglištvo u doba pandemije

Prošli tjedan je održana tribina "Etnografska istraživanja iregularnih migracija u pandemijskom kontekstu", koju je organizirao Institut za etnologiju i folkloristiku. Tribinu je moderirao Bojan Mucko, a predavale su Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku, Uršula Lipovec Čebron, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i Marta Stojić Mitrović, znanstvena suradnica na Etnografskom institutu SANU u Beogradu.

Foto: Tamara Opačić

Neovisno življenje u vrijeme pandemije

Prošli tjedan održana je javna tribina "COVID 19 i ljudska prava osoba s invaliditetom: Neovisno življenje u vrijeme pandemije" koju je organizirala Udruga za samozastupanje. Tribinu je moderirao Damjan Janjušević, a predavale su Anka Slonjšak, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Kristina Urbanc, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Nataša Kokić iz Europske mreže za neovisno življenje ENIL i Senada Halilčević, osoba s invaliditetom koja već osam godina živi samostalno.

Foto: Promotivne aktivnosti i organizirani probir na karcinom dojke u romskom naselju Parag u Međimurskoj županiji (hzjz.hr)

Zašto su Romi lošijeg zdravlja?

Segregacija romskih naselja, izostanak zdravstvene pismenosti i siromaštvo glavni su razlozi zbog kojih Romi nemaju primjeren pristup zdravstvu. Na tu je temu prošle godine provedeno istraživanje "Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb", čiji su autori Goran Milas i Irena Martinović Klarić. S Goranom Milasom s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar razgovaramo o problemima na koje Romi nailaze u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.

ytb-prtsc

Kamp Lipa, simptom migrantske politike EU-a

Vijest o humanitarnom slomu u kampu Lipa, u kojem se ljudi kupaju u potoku i snijegu, potrebno je promotriti u svjetlu migrantskih politika EU-a. Pogoršanje humanitarne situacije u Bosni posljedica je politike Unije koja se oslanja na utvrđivanje vanjskih granica. Za H-Alter govore Tea Vidović i Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije, te Gorana Mlinarević, suautorica izvještaja "Balkanska ruta kroz BiH: ljudi zaglavljeni u procjepu EU" i "Transbalkanska solidarnost".