Pretraga: autor "Fran Radonić Mayr" stranica 3 od 4

ytb-prtsc

Zašto Romi ne uspijevaju kvalitetno pristupiti obrazovanju

Novo istraživanje o obrazovanju Roma ističe segregaciju romskih naselja, diskriminaciju romske djece, materijalnu deprivaciju i još niz drugih problema kao razloge zašto romska nacionalna manjina ne uspijeva kvalitetno pristupiti obrazovanju. Kako bismo dobili bolji uvid u problematiku i način kako ju početi rješavati, razgovarali smo s Dunjom Potočnik, suatoricom ovog istraživanja i sociologinjom s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

glina_6_tg_copy54868.jpg

Javno stanovanje za krizno zbrinjavanje

Alternativna stambena politika koju predlaže Pravo na grad zasnivala bi se na programima javnog stanovanja kakvi su prisutni u mnogim zapadnoeuropskim gradovima, gdje visoki postotak stanova u javnom vlasništvu daje mogućnost priuštivog stanovanja širokom sloju građana i istovremeno može regulirati cijene na tržištu najma. U Hrvatskoj od devedesetih godina ne postoji ministarstvo koje bi se bavilo razvojem stambenih politika kao dijela sveobuhvatne socijalne politike.

Foto: CMS

Dobrodošli u zemlju neznanja

Ana Ćuća iz Centra za mirovne studije: "Nakon 140 sati hrvatskog jezika izbjeglička djeca ne uspijevaju savladati gradivo težih predmeta, pogotovo kada se u obzir uzme njihovo psihološko stanje. S nastavom na daljinu obrazovanje je za njih potpuno nestalo, a isto se dogodilo i romskoj djeci. Dok smo se dičili kako je Hrvatska brzo organizirala nastavu na daljinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ignoriralo je prigovore da postoje skupine koje više uopće nemaju pristup obrazovanju."

ytb-prtsc

Javni programi stanovanja za Rome

Romi u suštini imaju isti stambeni problem kao i većinsko stanovništvo, jer tržište garantira vlasništvo nad stambenim prostorom. "Romima bi pomoću javnih programa stanovanja trebalo ponuditi mogućnost da izađu iz getoiziranih naselja. Nužno je da ih se dodatno ne getoizira nego da im se omogući odlazak ako to žele. Onima koji žele ostati treba omogućiti da ostanu, ali im se kvaliteta stanovanja u naseljima mora unaprijediti", ističe arhitektica Iva Marčetić.

Foto: Istraživač Nikola Rašić u društvu romskog benda.

Od romske kulture do ciganske sudbine

Danijela Lucić i Nikola Rašić, autori istraživanja "Uključivanje Roma u hrvatsko društvo": U nastojanju da se riješi "romski" problem proizveden je još veći: problem jezičnog i kulturnog otuđenja, pa oni ostaju bez pravih uporišta za održanje grupnoga identiteta. Ako ne žele živjeti u svojim naseljima treba im pružiti mogućnost za odlazak, a ne raditi na konzerviranju, ili na promjeni postojećeg stanja mimo volje onih o čijim sudbinama se odlučuje.

SCUM, "hrvatska viedo igra koja je zapalila svijet"  (Foto: Gamepires)  

Kultura bildanja BDP-a

Nacionalna razvoja strategija kulturu smješta u poglavlje o gospodarstvu. Usko fokusiranje na videoigre, filmsku industriju i medije potpuno izostavlja druge oblike kulture poput kazališne, književne ili likovne umjetnosti te drugih kulturnih oblika koji uglavnom ne povećavaju BDP, ali su vrijedni iz razloga što potiču kritičko mišljenje, introspekciju, preispitivanje društva ili političku participaciju, što razvija demokratske vrijednosti i društvenu koheziju u koju se strategija kune.

Kumek prtsc.

Gradonačelnikov sjaj i opća bijeda

Bandićev populizam koji usmjerava prema ranjivim skupinama Kumek prokazuje prikazom silnog luksuza koji posjeduje. Film Darija Juričana nabraja i objašnjava nebrojeno puno afera i sumnjivih radnji gradonačelnika. Sve te priče su dio kolektivne svijesti građana grada Zagreba, a sastavljeni kolaž naličja Milana Bandića vrlo jasno ukazuje na neprijatelja građana.

karlo_drzaic.jpg

Mit o izvrsnosti

Karlo Držaić: Prosvjetiteljstvo nije razumijevalo obrazovanje kao ideju najboljih, elitizma, izdvajanja izvrsnih i stvarajanja posebnih slojeva društva nego je težilo obrazovanju svih i unapređenju čitavog društva. Cilj obrazovanja bio je obrazovati radnike, seljake i sve druge ljude kako bi mogli uživati znanje kao takvo, ali i pomoću njega participirati u važnim društvenim odlukama i braniti svoj interes. Svrha obrazovanja nikada nije bila prilagođavanje ljudi ekonomiji.

Foto: Ana Kuzmanić

Tako mladi, a tako stari

Marko Kovačić, asistent s Instituta za društvena istraživanja: Država ne radi mnogo za mlade, osim što nudi APN-ove kredite koji su se iz nekoliko razloga pokazali lošima. Nacionalni program za mlade istekao je 2017. godine. To je krovna politika za tu populaciju, koja izostaje već tri godine. Kasno osamostaljivanje i bliski odnosi s roditeljima očituju se u manjku političkog angažmana i građanske pismenosti, jer mladi naprosto preslikavaju mišljenja svojih roditelja.

sven_janovski.jpg

Kako u školi odgojiti građanina?

Sven Janovski, tajnik Mreže mladih Hrvatske: Svaka škola ima vijeće učenika preko kojih učenici mogu odlučivati o njima bitnim pitanjima i odličan su primjer demokracije u malom. Međutim, ona su uglavnom vrlo neaktivna, što je odraz manjka participacije mladih u političkom životu uopće. U školama gdje se vijeća njeguju učenici se stvarno trude postati njihov dio. Smatram da politička participacija najprije kreće u takvim okruženjima.