Pretraga: autor "Toni Gabrić" stranica 1 od 21

Foto: Nina Đurđević

Jedna od nas

Redatelj Đuro Gavran o kampanji koju je pokrenuo radi osvješćivanja javnosti za problem seksualnog nasilja nad djecom i o filmu koji se bavi istom temom: "Moj je dojam da institucije žele da se ovaj problem počne rješavati, i žele ga što bolje riješiti, ali njihovi su koraci ustvari minimalni. Trebalo bi uvesti obavezne preventivne programe u osnovne i srednje škole. Time bismo omogućili djeci da osvijeste svoju poziciju žrtve, jer mala djeca često nisu niti svjesna da je to što im se događa nešto loše."

diskriminacija.jpg

Starost, mladost i ljepota

Zahvaljujući prirodi posla kojim se bavila bivša voditeljica HTV-ovih "Vijesti iz kulture", medijski slučaj Ljiljane Saucha uperio je prstom u životne probleme kroz koje tiho prolaze tisuće anonimnih radnica i radnika. Potrebe za mladim i lijepim ženskim licima koja će na "privlačan" način reprezentirati poslodavca i pritom animirati potrošače oglašavaju se u desecima na dnevnoj bazi, u čemu državna nadleštva za ravnopravnost spolova najčešće ne vide ništa sporno.

Foto: Facebook<br>

Administrativno nasilje u EU-fondovima

Blaženka Sečkar, zamjenica izvršne direktorice Gonga: Organizacije sve više vremena provode ispunjavajući tablice i obrasce, kopirajući podatke iz jedne tablice u drugu. Izvještavanje je usitnjeno kako bi postalo konstantno, što nas dovodi do ključnog - organizacije u Hrvatskoj imaju sve manje vremena za obavljanje svojih misija, odnosno posla radi kojeg postoje - rješavanje društvenih problema, jačanje društvene kohezije i stvaranje pozitivnih društvenih promjena.

Orson Welles: Proces, scena iz filma<br>

Evropska socijalno-administrativna tortura

Umanjuje li birokracija učinak ulaganja ESF-sredstava u hrvatsko društvo? Gabrijela Medunić-Orlić, Sunce-ST: "Zbog administrativne složenosti ESF-natječaja često se gube iz vida ciljevi samog projekta kao i njihovi konkretni rezultati. Pitamo se koliko je uopće održivo ovakvo zagušenje administracijom." Valentina Zeljak Božović, RCT Zagreb: "Vrijeme koje bismo posvetili kvalitetnijem i duljem radu s korisnicima godinama se postupno smanjuje u korist administracije."

Fotografije: t.g.

Što Hrvatska tu može?

Novi DSZ-ovi podaci pokazuju: prošla je godina u Zagrebu bila najtoplija, uz najmanje dana sa snježnim pokrivačem. "Bojim se da je Hrvatska vrlo pasivni promatrač zbivanja oko Europskog zelenog plana. Čak i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a nisam primijetila neku incijativu oko toga. Svakako je bitno da se ekonomski razvoj usmjeri na zelenu i pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji", kaže Jagoda Munić, direktorica organizacije Friends of the Earth Europe.

Ilustracija: ETIAS info

Pošto euro?

Kroz iduće dvije ili tri godine Hrvatska ulazi u eurozonu, euro postaje naša jedina službena valuta. Kakve će vanjskotrgovinske i društvene učinke uzrokovati ova nova "tranzicija"? Zbog visoke razine eurizacije hrvatskog duga teško bi bilo ovaj trenutak iskoristiti za devalvaciju kune, iako bi u teoriji takva devalvacija mogla pomoći konkurentnosti hrvatskih izvoznika, smatra Višnja Vukov s Odsjeka za političke i društvene znanosti Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni.

ytb-prtsc

Plenkovićeva "filozofija bijede"

Obećanja novog/starog premijera da će suzbiti siromaštvo svode se na hendlanje društvenih posljedica tranzicijske politike njegove vlastite političke organizacije i stvaranje novih klijentelističkih grupa, umjesto na izgradnju socijalno pravednog društva u kojem siromaštva neće biti, ili će se svesti na uistinu iznimnu pojavu.

Foto: Toni Gabrić

Ekonomija korone

Znanstvenici s Instituta za javne financije u razgovoru za H-Alter/EDJNet: "U prva dva tjedna travnja prihodi državnog proračuna pali su za 70 posto. U iduća tri mjeseca procjenjuje se da je potrebno dodatno financiranje od 65 od 70 milijardi kuna. Potrebe za zaduživanjem će vjerojatno biti i veće ako se uzme u obzir da će prihodi primjerice HZZO-a, županija, gradova i općina značajno pasti i da će se i oni morati dodatno zaduživati. Poprilično je jasno da nas čeka teška godina, a možda i godine."

Foto: Dijana Pribačić Jurić

Kako je MVEP eliminirao Alumni europskih studija

Jan Klasinc, predsjednik udruge Alumni europskih studija (ALES) koja je na natječaju Ministarstva vanjskih i europskih poslova ostvarila potporu od 48 tisuća kuna, ali joj ni lipa nikad nije uplaćena: "Pretpostavljam da je netko naknadno zaključio kako mu se naš projekt ne sviđa. Nitko mi ni na koji način nije dao do znanja da sam nečim povrijedio odredbe natječaja. Neformalnim putem saznao sam kako su se nadali da ću odustati od nastojanja da vidim o čemu se radi, ili da će se ALES jednostavno 'utrnuti' zbog pomanjkanja novca za rad."

Fotografije: Dijana Pribačić Jurić

Kakvu mjesnu samoupravu želimo?

Objavljujemo autorizirani zapis okruglog stola o mjesnoj samoupravi održanog 1. listopada 2019. u prostorijama zagrebačkog Mjesnog odbora Pavao Šubić. Sudjelovali su Jana Vukić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Tijana Vukojičić Tomić i Romea Manojlović Toman sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, politolog Vojko Rešetar, kvartovske aktivistkinje Svjetlana Lugar i Suzana Dobrić Žaja, Alen Čičak (Socijaldemokratska partija) i Robert Faber (platforma Zagreb je naš!).