Članci tagirani sa: javni prostor stranica 1 od 12

Hitna arhitektura

Novi Retkovec
Više od dva mjeseca nakon potresa, Zagreb nema trajnije rješenje za građane koji su ostali bez svojih domova. Zaboravljamo da je Zagreb grad koji ima iskustva u hitnoj arhitekturi. Novi Retkovec je plansko montažno naselje koje je nastalo za potrebe zbrinjavanja stradalnika velike poplave 1964. godine. U mjesecima nakon potresa, nijedna gradska služba, medij ili politička stranka u Skupštini ili van nje nije predložila takav model kao mogućnost, a takvo rješenje ne samo da je najlakše i najjeftinije, već i najbrže i najjednostavnije.

Oakland zatvara 10 posto ulica za automobilski promet

bike_plan_map_oakland.jpg
Nakon Bogote, Mexico Citya i Budimpešte koji su na automobilskim trakama otvorili privremene biciklističke staze, američki grad Oakland najavio je zatvaranje čak deset posto ulica na svom području za automobile.

Bezbroj Zagreba

Foto: Saša Šimpraga
Kad drvoredi nemaju lišća, toranj Markove crkve vidljiv je duž čitave Savske ceste. Jedna je to od manje poznatih zagrebačkih vizura, ali ona koju mnogi doživljavaju, svjesno ili ne, svakodnevno. Bezbroj se atraktivnih pogleda na grad otvara svakoga dana. Dolazeći na Kaptolski trg kroz bezimeni prolaz, prolaznika s platoa u večernjim satima praznog i mirnog Dolca zatiče svemirski brod katedrale koja se pojavi odjednom. Potres je donekle izmijenio neke zagrebačke vedute, protresujući i naš odnos prema njima. Svim onim usputnim blokovima, zgradama, tornjevima, ornamentima - manje ili više poznatim slikama koje čine Zagreb Zagrebom.

Nova promenada u centru grada

Foto: S.Š.
Zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači ove godine prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu.

Plac s pogledom

Foto: Saša Šimpraga
Isto kako su sve sretne obitelji sretne na isti način, tako su gotovo sve zagrebačke tržnice nesretne na svoj. Na Trešnjevačkom trgu trga zapravo nema, ali ima tržnice koja vapi za poboljšanjima. Jedna od napopularnijih zagrebačkih tržnica ujedno je i jedna od najzapuštenijih. Recentni interes gradskih službi za cjeloviti projekt uređenja zone Trešnjevačkog trga prvi je korak prema promjeni. Buduća prostorna dispozicija tržnice trebati računati s većim prostorom, ali i drugačijom organizacijom - onom koja će se otvarati i upućivati na cjelinu trga, a ne zatvarati se.

Politika treba biti bavljenje općim dobrom

Foto: Možemo - politička platforma (Facebook)
"Javna poduzeća ne postoje da bi ostvarila dobit, nego da ostvaruju javni interes. Važno je da komunalne usluge budu u javnim rukama i pod demokratskom kontrolom. Budemo li imali javni prijevoz koji je brži, kvalitetniji i pouzdaniji, više će ga građana koristiti. Nužna nam je i aktivna stambena politika koja trenutno ne postoji. Gradovi su bitni politički akteri, u njima je ekološkim i demokratskim inovacijama puno lakše eksperimentirati nego na nacionalnim razinama", priča nam Tomislav Tomašević, gradski vijećnik i zastupnik Zagreb je NAŠ!, s ambicijom da postane gradonačelnik Zagreba.

Ulica je važnija od zgrade

Šubićeva (Foto: Saša Šimpraga)
Šubićeva može i treba postati (i) pješačka zona i to kao poveznica tri bitne točke: Kvaternikova trga, tržnice i novog bloka Badel te (jednom) pješačke Martićeve ulice. Ulica je važnija od zgrade, zapisao je američki teoretičar arhitekture Paul Goldberger. Zgrada, uostalom, postaje dijelom grada tek posredstvom ulice. Što će sve udomiti Blok Badel jednom kad nastane i zaživi ne ostavlja dvojbe oko određenog ekskluziviteta. Iako se ovdje neće raditi o klasičnom trgovačkom centru, zadaća ulice nije ništa manje važna. Ulica utoliko ima i ne samo gradotvorni, već i ogroman demokratski značaj.

Nepokorena Savica

Drvored u ulici Prisavlje. (Foto: Suzana Dobrić Žaja)
Kada u Berkovićevom filmu kamion preko oranica iz centra doveze obitelj na tada pustu Savicu, otac kaže: "Ovo će jednog dana biti centar grada". I nije se prevario. U šezdeset godina nekadašnje ledine i močvare postale su dio velegrada, ali ne anonimna, bezlična spavaonica, nego mali grad unutar grada, s jedinstvenim identitetom i dušom. Zajedno s našim susjedima obranili smo park već dva puta, prvi put od gradnje crkve, a drugi put od besmislenog preuređenja. Nekako smo postali naselje angažiranih, odgovornih građana koji vode brigu o prostoru u kojem žive.