Članci tagirani sa: javno dobro stranica 1 od 8

Stambeno pitanje - lijevi odgovor

Foto: Jenny Holzer, Housing is a human right, 1989., Times Square
Osnovna zadaća svake arhitekture jest da arhitekti koji ju zamišljaju i projektiraju suosjećaju sa svijetom, a prostori koje grade budu prostori širenja slobode. Gdje smo po putu izgubili strastvenu volju Hannesa Meyera, koji arhitekta ne vidi kao estetskog slugu vladajuće klase ili marionetu vlastitih stilskih i egocentričnih interesa, već kao žustrog borca za sveopću emancipaciju? Vrijeme je da drijemež arhitektonske struke nadiđe vlastiti status quo. Ideja stambene arhitekture nediktirane zakonima usko individualističkih zatega privatnog vlasništva i isključivosti života nuklearne obitelji predstavlja možda najveći korak u tom nadilaženju.

Bezbroj Zagreba

Foto: Saša Šimpraga
Kad drvoredi nemaju lišća, toranj Markove crkve vidljiv je duž čitave Savske ceste. Jedna je to od manje poznatih zagrebačkih vizura, ali ona koju mnogi doživljavaju, svjesno ili ne, svakodnevno. Bezbroj se atraktivnih pogleda na grad otvara svakoga dana. Dolazeći na Kaptolski trg kroz bezimeni prolaz, prolaznika s platoa u večernjim satima praznog i mirnog Dolca zatiče svemirski brod katedrale koja se pojavi odjednom. Potres je donekle izmijenio neke zagrebačke vedute, protresujući i naš odnos prema njima. Svim onim usputnim blokovima, zgradama, tornjevima, ornamentima - manje ili više poznatim slikama koje čine Zagreb Zagrebom.

Sve što fali, treba doći tu

Foto: Gradsko zabavište Maksimir
Nakon katastrofalne poplave u Zagrebu 1964. godine bilo je potrebno hitno udomiti sve građane koji više nisu imali gdje stanovati. Za privremena montažna naselja birane su odgovarajuće lokacije, urbane praznine, mjesta koja svaki grad treba, pa i za nepredviđene okolnosti kao što je poplava ili nedavni, jedan od najsnažnijih potresa u Zagrebu. Dio baraka za unesrećene u poplavi brzo je izgrađen i na mjestu dotadašnjeg gradskog zabavišta uz park Maksimir. Danas, više od pola stoljeća kasnije, dio tih baraka još uvijek stoji i mjestimično služi za stanovanje. Bivše zabavište se više nikad nije vratilo na isto mjesto, a čitava lokacija živi svoju privremenost.

Neoliberalna bajanja ostat će neduhovita šala

Tomislav Medak (Foto: Vimeo_prtsc)
Tomislav Medak: "Trenutna kriza demonstrirala je na bolan način da je kapitalistička ekonomija ograničena društvom i podređena njegovim potrebama. Nadolazeća ekološka kriza pokazat će da je društvo podređeno stabilnosti planetarnog ekosistema. Postaje nam jasno i da je kapacitet skrbi presudan faktor. Javni zdravstveni sustav, javno financirana znanost, javna stanogradnja, proizvodnja prema društvenim potrebama i fiskalno planiranje pokazale su se sada osnovama stabilnosti. Neoliberalna bajanja o primatu tržišta odjednom su neduhovita šala, a to će i ostati."

Nova promenada u centru grada

Foto: S.Š.
Zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači ove godine prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu.

Beč nastavlja ulagati u moderno i priuštivo stanovanje za sve

Foto: Kurt Horbst
Beč već više od 100 godina intenzivno brine o svom stambenom tržištu. Tako danas preko 60 posto Bečanki i Bečana živi u zgradama poticane stanogradnje. U fazi planiranja ili izgradnje trenutno je oko 24 tisuće stanova koji će se sufinancirati, a nedavno otvoren stambeni kompleks Gemeindebau NEU bit će proširen za dodatnih četiri tisuće socijalnih stanova.

Plac s pogledom

Foto: Saša Šimpraga
Isto kako su sve sretne obitelji sretne na isti način, tako su gotovo sve zagrebačke tržnice nesretne na svoj. Na Trešnjevačkom trgu trga zapravo nema, ali ima tržnice koja vapi za poboljšanjima. Jedna od napopularnijih zagrebačkih tržnica ujedno je i jedna od najzapuštenijih. Recentni interes gradskih službi za cjeloviti projekt uređenja zone Trešnjevačkog trga prvi je korak prema promjeni. Buduća prostorna dispozicija tržnice trebati računati s većim prostorom, ali i drugačijom organizacijom - onom koja će se otvarati i upućivati na cjelinu trga, a ne zatvarati se.

Politika treba biti bavljenje općim dobrom

Foto: Možemo - politička platforma (Facebook)
"Javna poduzeća ne postoje da bi ostvarila dobit, nego da ostvaruju javni interes. Važno je da komunalne usluge budu u javnim rukama i pod demokratskom kontrolom. Budemo li imali javni prijevoz koji je brži, kvalitetniji i pouzdaniji, više će ga građana koristiti. Nužna nam je i aktivna stambena politika koja trenutno ne postoji. Gradovi su bitni politički akteri, u njima je ekološkim i demokratskim inovacijama puno lakše eksperimentirati nego na nacionalnim razinama", priča nam Tomislav Tomašević, gradski vijećnik i zastupnik Zagreb je NAŠ!, s ambicijom da postane gradonačelnik Zagreba.

Ulica je važnija od zgrade

Šubićeva (Foto: Saša Šimpraga)
Šubićeva može i treba postati (i) pješačka zona i to kao poveznica tri bitne točke: Kvaternikova trga, tržnice i novog bloka Badel te (jednom) pješačke Martićeve ulice. Ulica je važnija od zgrade, zapisao je američki teoretičar arhitekture Paul Goldberger. Zgrada, uostalom, postaje dijelom grada tek posredstvom ulice. Što će sve udomiti Blok Badel jednom kad nastane i zaživi ne ostavlja dvojbe oko određenog ekskluziviteta. Iako se ovdje neće raditi o klasičnom trgovačkom centru, zadaća ulice nije ništa manje važna. Ulica utoliko ima i ne samo gradotvorni, već i ogroman demokratski značaj.