Eurofound, evropska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, objavila je nedavno rezultate istraživanja utjecaja zaraze COVID-a 19 na privatni i poslovni život građana Evropske unije. Hrvatski su građani i građanke pri dnu po pitanju sposobnosti za amortizaciju socijalne krize, a na samome dnu po izraženom pesimizmu u odnosu na vlastitu budućnost. Povjerenje u nacionalne i EU-institucije također nam je najniže u odnosu na građane svih drugih članica Unije.

Irena, bivša radnica u Osramu, osam godina radila je bez godišnjeg i slobodnog dana. "Jedno jutro nisam mogla ustati iz kreveta. Mislila sam da sam jako gladna i umorna. Uzmem šnitu kruha i ne mogu pogoditi usta, nego je s marmeladom zalijepim sebi na čelo. Djeca se smiju, kažu 'vidi, mama k'o robot'. Počnu se redati dijagnosticirani stres, slom živaca, depresija. Tražila sam manje zahtjevno radno mjesto. Doživjela sam šikaniranje i omalovažavanje."

Gotovo milijunu osoba u Hrvatskoj prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, a među najugroženijim skupinama su osobe starije od 65 godina, a posebice žene i nezaposlene osobe. Ginijev koeficijent, mjera nejednakosti raspodjele dohotka, u 2019. iznosio je 29,2. Visoke stope nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti usko su povezane i negativno utječu na prava na rad i odgovarajuće radne uvjete, prava na dostojanstven život, stanovanje i obrazovanje te učešće u kulturnom životu.

Ova epizoda Radničkog kalendara prati prosvjede radnica DTR-a.

Međunarodni praznik rada ove godine slavimo u posve novim okolnostima, no to nije spriječilo Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) da i ove godine organizira prosvjed, prvi internet - prvosvibanjski prosvjed u povijesti.  

Problematično je konstantno promatranje pop kulture kroz objektiv politike, gdje nam se objašnjava kako ovaj ili onaj pop glazbenik i/ili celebrity problematizira nešto vrlo važno svojom pojavom i radom, iako to nema nikakve veze s realnošću naših života. Problematična je i fetišizacija slavenstva, odnosno jednog etnosa, kroz određeni kulturni identitet slavenskog lumpenproletarijata - revolucija će biti obučena u Adidas šuškavce i provest će ju srednja klasa kojoj je neugodno što su srednja klasa, pa je sada prekarijat.

"A gle, to je tako, ima netko drugi ako ti nećeš". S ovom se izjavom susreo velik broj studenata i studentica, a susretat će se i svaka sljedeća generacija ukoliko se studenti ne zauzmu za svoja radnička prava - zaključak je tribine o studentskom radu, koja je u četvrtak održana na Fakultetu političkih znanosti.

Sociolog Srećko Mihailović: "Zašto od novinara tražimo ono što ne tražimo od nas samih?"

Plaće za sezonski rad u turizmu stagniraju, a intenzitet rada se povećava što se samim poslodavcima polako obija o glavu. Po prvi nam puta manjka sezonskih radnika u turizmu koji više ne žele raditi tri mjeseca po 14 sati dnevno bez slobodnog dana za par tisuća kuna. "Najveća tvornica invalida rada u RH je turizam. Nitko tko je stariji od 50 godina, a još je k tome zdrav, se ne prijavljuje jer ne može izdržati tempo", kaže Bruno Bulić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Analiza Matice hrvatskih sindikata nije pokazala da zaposleni u javnom sektoru imaju bitno veći broj materijalnih prva ili dodataka na plaću u odnosu na zaposlene u gospodarstvu čija su prava regulirana kolektivnim ugovorima te da problem prevelikog broja dodataka na plaću u javnom sektoru zapravo ne postoji.