Autor: Marina Kelava
Već više od desetljeća pišemo i objavljuje ovaj mali ljetni vodič, za one koji se ne vole izležavati na plaži, a vole se povezivati s istomišljenicima na razne teme kako učiniti svijet boljim mjestom za sve nas. Ove godine gotovo da nema okupljanja na temu klime koja su prevladavala zadnjih godina, nema No Border kampa koji se bavio granicama i zamišljanjem svijeta bez granica… Mjesta su, znakovito, ustupili događanjima kao što je – kamp kolapsa.
Gotovo pola milijuna ptica selica ilegalno se još uvijek ubije svake godine na putu kroz Hrvatsku, a neslavni prvak je Italija u kojoj se godišnje ubije 5,6 milijuna ptica.
Mjesni odbori, kvartovske udruge, kulturne i obrazovne ustanove te sportski kolektivi u Zagrebu koji aktivno rade na uključivanju migranata i izbjeglica više nisu iznimka.
Hrvatska može svu potrebnu električnu energiju dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030., zaključuje nova Greenpeaceova studija.
“Prikupljene donacije omogućit će za 32 žene i 40 djece pokrivanje troškova stanovanja, osnovnih životnih potreba, pravne i psihološke podrške, kao i pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi”, navode iz Zaklade Solidarna.
Prvi je put broj uklonjenih barijera na europskim rijekama premašio 500 u jednoj godini, dosegnuvši novi rekord, objavljeno je iz mreže Dam Removal Europe.
BIOM: “Očevidna nestručnost, kad je riječ o orezivanju van sezone mirovanja stabala, pokazala je snažnu potrebu zabrane te aktivnosti u proljeće i ljeto.”
Dok su u Zagrebu masakrirali stabla, staništa ptica, u Vrbovcu su im uz dozvolu Ministarstva poljoprivrede namjerno porušena gnijezda. „To je bio pokolj“, kaže Manuel Jacmenović iz Ornitološkog laboratorija.
Masakr u vrijeme gniježđenja ptica: dvadeset stabala u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svedeno je na stup ili potpuno posječeno, ostaci ptičjeg gnijezda leže na podu.
Godinu 2024. obilježilo je usvajanje dva važna zakona za sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, a to su Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, no prava se izuzetno sporo ostvaruju.
U vinu je istina, a istina kaže da više nema vina koje možemo popiti, a da s njim ne popijemo i kemikaliju TFA, još uvijek nereguliranu u EU-u, koju je čovjek unio u okoliš najviše putem pesticida.
Skupina građana sa zagrebačke Nove ceste organizirala je potpisivanje peticije za očuvanje zelene površine u sklopu dijela parka uz Dom sportova. Na novinarska pitanja, iz Grada ne odgovaraju.
Dok je sunce u zalasku zlatnim svjetlom obasjavalo solarne panele na krovu Gradske tržnice u Križevcima, okupljeni zadrugari zadruge ZEZ Sunce otvorili su prvu solarnu elekranu u vlasništvu građana u Hrvatskoj.
Belgija je zabranila prodaju jednokratnih elektroničkih cigareta od 1. siječnja, u Engleskoj zabrana stupa na snagu 1. lipnja, francuski parlament izglasao je zabranu u veljači, Poljska je pripremila sličan zakon.
Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja uoči Marša za životinje: Situacija traži izmjenu Kaznenog zakona jer trenutačno silovanje životinja nije zasebno kazneno djelo.
Besplatni dućan Džabac, dvije besplatne radione za popravke računala i posudiona alata – novosti su sa zagrebačke solidarne i DIY scene.
Boleslaw Slocinski, BIOM: „Ministarstvo poljoprivrede ne prepoznaje da je olovo u sačmi i njihova nadležnost, lovstvo je u njihovom resoru.“
Boris Štromar: Rasvjeta je jedna od glavnih gradskih infrastruktura, a čini se da se gradske vlasti više razumiju u vodovod i kanalizaciju, nego u javnu rasvjetu koja im svake noći bliješti u glavu.
Hrvatska već pet godina nema Nacionalni program razvoja palijativne skrbi, a zadnji je vrijedio za razdoblje od 2017. do 2020.
Kada je prije gotovo dvije godine usvojen UN-ov Sporazum o svjetskim morima, nazvan je „povijesnim“ no on do danas nije na snazi: za to je potrebna ratifikacija 60 država potpisnica.