Temeljni principi demokratskog društva, vladavina prava, stoji pred značajnim izazovima u Srbiji. Studentski pokret pod nazivom Borba nastavlja svoje napore kako bi država bila usklađena s njihovim ambicijama. U raspravama o nedavnim izborima i prosvjedima u Srbiji, sugovornici za H-Alter su studenti aktivisti Emilija Milenković i Davud Delimeđac iz Beograda, te studentica aktivistkinja Mila Pajić i Ozren Lazić iz Novog Sada.
Profesori i suradnici Beogradskog univerziteta su, započevši rečenicom Ko krade izbore krade i budućnost, izrazili podršku studentskim prosvjedima nakon preliminarnih parlamentarnih i lokalnih izbora u Srbiji održanih 17. prosinca prošle godine. Poznati profesori i intelektualci poput povjesničarke Dubravke Stojanović i politologa Đorđa Pavičevića pridružili su se glasovima koji osuđuju falsifikaciju biračkih spiskova, prijavljivanju nelegalnih prebivališta i izborni inženjering. Njihova zajednička otvorena poruka ne samo da oštro kritizira takve postupke vlasti, već i ističe da su oni pokušaj oduzimanja države, zdravog razuma te posljednjih ostataka samopoštovanja društva. Osim profesora, podršku studentima izražavaju i nevladine organizacije, uključujući inicijativu intelektualaca Srbije ProGlas čiji je subotnji prosvjed okupio izvjestan broj građana nezadovoljnih rezultatima i sumnjivim izbornim procesom. Temeljni principi demokratskog društva, vladavina prava, stoji pred značajnim izazovima u Srbiji. Radi toga, u raspravama o nedavnim izborima i prosvjedima u Srbiji, sugovornici za H-Alter su studenti aktivisti Emilija Milenković i Davud Delimeđac iz Beograda, te studentica aktivistkinja Mila Pajić i Ozren Lazić iz Novog Sada.
Tijekom izbornog dana, na internetu su se pojavili deseci video snimaka koji ukazuju na potencijalne glasačke nepravilnosti, uključujući neregistrirane biračke lokacije, plaćanje glasača te sumnjive izborne migracije, posebice iz drugih država regije, poput Bosne i Hercegovine. Studentica novinarstva u Beogradu i aktivistkinja na studentskim prosvjedima, Emilija Milenković, iznijela je primjere poput poziva za glasanje koji su stizali mrtvim ljudima te unutarnjih migracija ljudi kako bi promijenili prebivalište i glasali u Beogradu, čak iako nisu imali lokalne izbore. Naglasila je i slučaj gdje je četrdeset birača bilo registrirano na adresi kuće od 58 kvadrata na Voždovcu, općini južno od Beograda. Da bi se spriječile pretpostavke i ostavilo prostora interpretacijama vladajućih, Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) je u preliminarnim nalazima objedinio sve prikupljene informacije s izbora u izvještaj koji ukazuje na „osnovanu sumnju da je na izborima došlo do organiziranih migracija birača koje su značajno utjecale na ishod inače iznimno tijesnih izbora za Skupštinu Beograda“. Međutim, aktualna premijerka Ana Brnabić to je negirala, nazivajući sve to „spakiranim za jedan politički kontekst koji ide na ruku njihovim političkim protivnicima“.
Nema sumnje da svi prikupljeni videozapisi s izbora jesu relevantni jer predstavljaju dokazni materijal koji se koristi u svrhu potvrđivanja izbornih nepravilnosti. Dodajemo, na prosvjedu 30. prosinca u Beogradu ProGlas i studenti su pozvali građane da isporuče svoje snimke koje potvrđuju neregularnost izbora s namjerom prikupljanja materijala koji će koristiti za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu za poništavanje izbornih rezultata. Također se među smjernicama za subotnji prosvjed na internetu širila između ostalog i informacija „u slučaju incidenata, obavezno snimajte!“.
Emilija Milenković rekla je da se grupa studenata inicijalno okupila tijekom protesta nakon masovnog ubojstva u Osnovnoj Školi Vladislav Ribnikar. Od tada, ta studentska grupa aktivista je kontinuirano rasla, privlačeći velik broj novih zainteresiranih studenata, posebno nakon izbornog razočaranja, imajući na umu da su mnogi mladi bili kontrolori i promatrači na izborima, ističe Milenković. Ono što studenti traže od vlasti je „konkretan zahtev otvaranja biračkih spiskova i njihovog revidiranja u smislu ispravljanja greški koje su se odnosile na glasače u biračkom spisku koji su imali dvostruka prebivališta“, poručio je student politologije u Beogradu i aktivist Davud Delimeđac. Time se studenti dosta razlikuju od opozicijskih zahtjeva koji traže kompletno poništavanje izbora u Beogradu. Primjećuje se da je predsjednik Vučić u svojim javnim obraćanjima medijima prosvjednike isključivo smatrao opozicijom, zanemarujući organizirano prisustvo studenata s njihovim opravdanim demokratskim zahtjevima. “Vučić, kao dosljedni autoritarni lider, pokušava minimalizirati studentski aktivizam, marginalizirajući ili ga prikazivajući u negativnom svjetlu, nazivajući ih ‘domaćim izdajnicima’, ‘stranim plaćenicima’, ‘poltronima opozicije’, ili slično”, izjavio je Delimeđac. „Važno je što studenti insistiraju da njihova borba nije opoziciona i podsećaju da zahtev prema vlasti ne mora biti i opozicion u smislu da je utemeljen na pretenziji ka vlasti“, rekao je Ozren Lazić iz omladinskog centra Crna kuća (CK13).
Stigmatiziranje mladih kao neprijatelja može predstavljati ozbiljnu opasnost za vladajuće, dok Milenković tvrdi da takvo stajalište samo dodatno potiče nezadovoljstvo mladih kazavši: “Mogu samo više da nas razbesne!“
Proteklo je gotovo dvadeset dana od održavanja izbora, ali službeni odgovor iz Bruxellesa još uvijek izostaje. Ova ambivalentnost iznenađuje, posebno ako uzmemo u obzir da se od Europske zajednice očekuje jasan stav, budući na njihovu izraženu želju za stabilnošću na Balkanu koja se trenutno pretežito oslanja na Srbiju. Emilija Milenković komentirala je da studenti očekuju oštriju reakciju Zapada, „da izvrši veći pritisak na to da Vučić ponovi izbore. Jer ako smo mi zemlja koja je kandidatkinja za Europsku Uniju, ne smemo sebi to dozvoliti. Također, Europska Unija i njene institucije moraju da znaju da ukoliko sada ne reaguju, njihov kandidat za članstvo u EU biće jedna vrlo autoritarna zemlja bez minimuma demokratskih standarda.“
Značajno je spomenuti Povelju Europske unije o ljudskim pravima, zajedno s njezinom preambulom koja naglašava da Unija promiče šire demokratske vrijednosti. Stoga, u kontekstu nedavno održanih izbora u Srbiji, naglašava se važnost prava građana na sudjelovanje u demokratskom životu, uključujući pravo na regularne i slobodne izbore kao temeljnog aspekta demokracije. Mila Pajić, studentica novinarstva u Novom Sadu, aktivistkinja na studentskim prosvjedima, naglašava kako režimski mediji predstavljaju problem jer pokušavaju dodatno podgrijati situaciju prikazivanjem građanskih prosvjeda kao istovjetnih opoziciji, stvarajući javni dojam da prosvjednici u Beogradu teže nasilnom preuzimanju vlasti. Pajić nastavlja da je bitno da su građani „u velikoj meri svesni da se ovde ne radi o preuzimanju vlasti, već o ukazivanju na nedemokratske izbore i nedemokratsku politiku uopšte. Isto tako, smatra da režimski mediji nemaju dovoljno jak uticaj da zaustave ljude koji žele da izađu na ulicu“.
Ozren Lazić je komentirao da je situacija u Srbiji s političkog aspekta vrlo izazovna. Spomenuo je nužnost otvorenog razgovara o povredama ustavnog poretka zemlje, s obzirom na stvarne probleme koji se javljaju i ponavljaju, a također ističe da „u kontekstu ovih izbora smo videli kako vlast na svim nivoima to čini uigrano, od lokalnih samouprava, ministarstva, preko MUP-a, do predsednika“.
Srbiju je za vrijeme općih izbora 2022. godine Europska Unija upozorila na loše izborne uvjete, uključujući sustavnu pristranost provladinih medija, nedostatak nadzora nad financiranjem kampanje i nepostojanje sankcija za izborne prekršaje. Na isto su uputili ovog prosinca, nakon završetka izbora, nadzornici srbijanskih izbora iz vijeća EU u zajedničkoj izjavi u kojoj između ostalog, pozivaju nadležna tijela da pravilno istraže i postupe u skladu s preporukama I-EOM-a o svim problematičnim pitanjima u okviru izbornih neregularnosti.
Mila Pajić uputila je na to da studenti očekuju pomoć Zapada koja za sada službeno i u praksi nedostaje. Uz to, smatra da je na Zapadu da „institucionalizovano deluje kako bi se izbori ponovili u fer uslovima“. Delimeđac je po ovom pitanju istaknuo da „bi Zapad sada morao i trebao da reaguje na konkretniji način. Svakako da bi bilo kakav pritisak od Evropske unije doprineo ovoj našoj borbi na ulici i tome da ovu zemlju pa da sa ovom zemljom konačno krenemo u proces demokratizacije“.
Izbori u Srbiji, praćeni prosvjedima, odvijali su se tijekom međurazdoblja katoličkih blagdana i zimskog raspusta europskih institucija. Sjednice Europskog vijeća i parlamenta bit će održane tek sredinom ovog mjeseca, čime se može otvoriti pitanje pronalaska potencijalnog prostora za raspravu po pitanju srpskih izbora iz prosinca te hoće li se otvoriti prilika za željenu akciju mladih i nezadovoljnih građana Srbije. Lazić je dodao da je „poziv evropskim instancama da svedoče o ovoj situaciji u Srbiji važna, jer trenutno u Srbiji vlada princip moći jačeg na uštrb demokratije i građanske participacije“.
U Srbiji se u posljednje vrijeme, a posebno nakon izbora koriste optužbe o narušavanju ili rušenju ustavnog poretka, kako od vladajućih tako i od onih koji im se protive. Optužnica uhićenima ispred zgrade Republičke izborne komisije u Beogradu nakon 24. prosinca između ostalih natovarenih bila i za „pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja podrazumijeva namjeru da se silom svrgnu najviši državni organi ili njihovi predstavnici“. Čini nam se da su te optužbe postale rutinske i izgubile su dio svoje ozbiljnosti. Ozren Lazić ističe da to sve „govori o učestalosti kršenja ustava i to jeste ono što situaciju u Srbiji čini posebno teškom – neprestano nedvosmisleno ponavljanje zloupotrebe i kršenja javnih ovlašćenja koja najčešće ostaje nama na kritiku koja dolazi od opozicije ili civilnog društva. U slučaju protesta videli smo kako vlast targetira mlade kao neprijatelje ustavnog poretka, i to jeste velika opasnost kada vlast koristi moć i poziciju vrhovnog tumača pravnog poretka da označi ko su neprijatelji države. Važno je ne dozvoliti da se ta moć zvanično i upiše u pravni poredak a na interes vlasti, jer onda ćemo imati scenario političke diktakture. Ali, kada je reč o famoznoj preamabuli našeg ustava po kojoj je ‘Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije’, čini se da tu nema većih sporenja, što jeste svojevrsni problem za naše društvo koje suštinski ne odustaje od pretenzija prema Kosovu, što svaka vlast ili njeni pretendeti koriste kao političku monetu. Čini mi se da u ovom slučaju postoji prećutna saglasnost da se po pitanju Kosova Srbija kao društvo ne želi suočiti sa vlastitom ratnom prošlošću i razlozima gubitka Kosova koja leže u pogubnoj ratnoj politici režima Miloševića.“
Na skupu koji se održao 30. prosinca u Beogradu, u zajedničkom prosvjedu koalicije Srbija protiv nasilja, ProGlasa, studenata i nezadovoljnih građana, ponovno su upućeni zahtjevi za transparentnošću institucija državnih vlasti Srbije. To je bila poruka kojom je završio niz protesta koji su trajali od 18. prosinca. Također je najavljeno privremeno zatišje do 13. siječnja 2024., do kada će se očekivati službeno očitovanje vlasti na postavljene zahtjeve. Studentski pokret pod nazivom Borba nastavlja svoje napore kako bi država bila usklađena s njihovim ambicijama. Postavlja se pitanje hoće li studenti, kad sredinom siječnja započnu ispitni rokovi na fakultetima te u slučaju da vlast nastavi ignorirati i negirati njihove zahtjeve, razmotriti prebacivanje prosvjeda na univerzitetske klupe. Iako studentica Mila Pajić ističe da trenutno nema dovoljno jaku inicijativu za pokretanje studentskog štrajka, ne isključuje mogućnost da se to ostvari, ukazujući na dinamičnost situacije. Situacija nakon izbora u Srbiji odražava snažan građanski angažman za demokratsku pravdu, posebno među studentima, te izazove u odnosu između vlasti i građana.
Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.