Eurostat: Najveće razlike između muškaraca i žena u položaju na tržištu rada utvrđene su u na Malti, u Litvi, Estoniji, Belgiji, Sloveniji, Finskoj i Hrvatskoj.
Prema podacima Eurostata, statističkog ureda Evropske unije, objavljenim početkom kolovoza, u lipnju 2022. sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 6,6 posto, što znači da je bila stabilna u usporedbi sa svibnjem 2022. i niža u odnosu na 7,9 posto koliko je iznosila u lipnju 2021. godine. Stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji iznosila je 6,0 posto u lipnju 2022., što znači da je također stabilna u usporedbi sa svibnjem 2022. i niža od 7,2 posto u lipnju 2021. Eurostat procjenjuje da je u lipnju 2022. u Evropskoj uniji bilo nezaposleno 12,931 milijuna muškaraca i žena, od čega 10,925 milijuna u europodručju. U usporedbi s lipnjem 2021., nezaposlenost je smanjena za 2,311 milijuna u EU i za 1,957 milijuna u eurozoni.
Mladi
U lipnju 2022. u Evropskoj uniji bilo je nezaposleno 2,546 milijuna mladih ljudi (mlađih od 25 godina), od čega ih je 2,073 milijuna bilo nezaposleno u eurozoni. U istom mjesecu stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 13,6 posto u Evropskoj uniji, a isto toliko i u europodručju, što je porast u odnosu na 13,3 posto u EU-u odnosno 13,2 posto u europodručju. U usporedbi sa svibnjem 2022., nezaposlenost mladih porasla je za 59 tisuća u EU i za 64 tisuće u eurozoni. U usporedbi s lipnjem 2021., nezaposlenost mladih smanjena je za 527 tisuća u EU i za 450 tisuća u eurozoni.
Nezaposlenost s obzirom na spol
U lipnju 2022. stopa nezaposlenosti žena iznosila je 6,4 posto u EU-u, što pokazuje da je stabilna u usporedbi sa svibnjem 2022. Stopa nezaposlenosti muškaraca iznosila je 5,7 posto u lipnju 2022., i također je stabilna u usporedbi s prethodnim mjesecom. U europodručju stopa nezaposlenosti za žene iznosila je 7 posto, a stopa nezaposlenosti za muškarce 6,2 posto. I jedna i druga stopa su iste kao i u svibnju ove godine.
Dodatni pokazatelji
Procjene u Eurostatovu izvještaju s početka kolovoza temelje se na globalno korištenoj standardnoj definiciji nezaposlenosti Međunarodne organizacije rada (ILO). Ona uzima u obzir isključivo nezaposlene osobe koje su, prema službenim parametrima, u posljednja četiri tjedna „aktivno tražile posao“ i „na raspolaganju su za početak rada“ unutar sljedeća dva tjedna. Kako bi što cjelovitije obuhvatio situaciju na tržištu rada izazvanu izbijanjem COVID-a 19, a koju u izvještaju nazivaju „nezapamćenom“, Eurostat je podatke o nezaposlenosti dopunio dodatnim pokazateljima. Tako su prikazani podaci o nedovoljno zaposlenim radnicima s nepunim radnim vremenom, o osobama koje traže posao ali nisu odmah dostupne i osobama koje su na raspolaganju za rad, ali ga, prema ocjeni službenih nacionalnih struktura, ne traže.
Zaposlenost raste, tržište rada pada
U prvom tromjesečju 2022. godine u EU je bilo zaposleno 193 milijuna ljudi. Sezonski prilagođena stopa zaposlenosti u EU-u za osobe u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 74,5 posto, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 74,0 posto u četvrtom tromjesečju 2021.
U isto vrijeme, sezonski prilagođen ukupni pad tržišta rada u EU-u, sastoji se od nezadovoljene potrebe za radom. Iznosio je 25,4 milijuna osoba, što je predstavljalo 11,9 posto proširene radne snage u prvom tromjesečju 2022. To je pad u odnosu na 12,3 posto u prvom kvartalu 2022. Što se tiče glavne komponente pada tržišta rada, nezaposlenosti, u prvom tromjesečju 2022.bilo je nezaposleno 12,3 milijuna osoba, a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u EU-u iznosila je 6,0 posto, pa je niža nego što je bila u četvrtom kvartalu 2021. kada je iznosila 6,3 posto. Postotak nedovoljno zaposlenih radnika s nepunim radnim vremenom ostao je nepromijenjen i iznosi 2,6 posto. Udio onih radnika koji su spremni za posao ali ga ne traže iznosio je 2,7 posto, a onih koji aktivno traže posao, ali nisu bili spremni preuzeti posao prisutno je 0,8 posto, sve u postocima tzv „proširene radne snage“.
Zastoj na tržištu rada najviše se smanjio u Irskoj, Latviji, Grčkoj, Italiji i Sloveniji
U svim državama članicama EU-a sveukupni pad tržišta rada u prvom se tromjesečju 2022. smanjio u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2021., osim u šest zemalja u kojima se povećao. To su Češka (+2,1 postotna poena), Hrvatska (+1,2 postotna poena), Litva (+0,8 postotnih bodova), Rumunjska (+0,7 p.p.), Malta (+0,5 p.p.) i Estonija (+0,1 p.p.).
Najveći pad zabilježen je u Irskoj (-1,4 postotnih bodova), Latviji (-1,3 postotnih bodova), Grčkoj (-1,1 postotnih bodova) te Italiji i Sloveniji (obje po -0,9 postotnih bodova). U većini država članica EU-a (24 zemlje) zaposlenost je porasla, premda je smanjena u Litvi (-0,3 postotna poena), Danskoj (-0,5 postotnih bodova) i Malti (-0,6 postotnih bodova). Najveći porast zaposlenosti zabilježen je u Grčkoj (+1,8 postotnih bodova), Luksemburgu (+1,1 postotnih bodova) i Latviji (+1,0 postotnih bodova).
Stopa zaposlenosti po spolu porasla je za 0,2 postotna poena između četvrtog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2022. Stopa zaposlenosti žena porasla je za 0,4 postotna poena dok je stopa zaposlenosti muškaraca porasla za 0,6 postotnih poena. Najveće razlike u položaju na tržištu rada između muškaraca i žena, uzimajući u obzir sve države članice EU-a utvrđene su na Malti (-2,3 postotna boda zbog povećanja od 0,6 postotnih bodova za žene i smanjenja od -1,7 postotnih bodova za muškarce), Litvi (+2,0 postotna poena zbog smanjenja od -1,3 postotnih bodova za žene i porast od 0,7 p.p. za muškarce), Hrvatskoj (-1,8 p.p. zbog povećanja od 1,8 p.p. za žene i bez promjene za muškarce), Estoniji (+1,5 p.p. zbog bez promjene za žene i porast od 1,5 p.p. za muškarce ), Belgiji (+1,5 p.p. zbog smanjenja od -0,4 p.p. kod žena i povećanja od 1,1 p.p. kod muškaraca), Sloveniji (-1,2 p.p. zbog povećanja za žene od 1,3 p.p. i povećanja od 0,1 p.p. kod muškaraca ) i Finska (-1,1 p.p. zbog povećanja od 1,3 p.p. za žene i povećanja od 0,2 p.p. za muškarce).
Nezaposlenost u zemljama članicama EU-a
Između četvrtog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2022. u 20 država članica pala je stopa nezaposlenosti, i iznosila je 6,0 posto ukupne radne snage u EU-u, što je ukupni pad od 0,3 postotna poena. Stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena u Bugarskoj (4,6 posto) i Danskoj (4,1 posto), a porasla je u Češkoj (s 2,2 posto na 2,3 posto), Estoniji (s 5,2 posto na 5,4 posto), Hrvatskoj (s 5,7 posto na 6,0 posto), Rumunjskoj (s 5,2 posto na 5,5 posto) i Malti (s 2,6 posto na 3,1 posto). Smanjila se u svim ostalim zemljama, a najveći pad zabilježen je u Italiji (sa 8,6 posto na 8,0 posto), Sloveniji (sa 4,4 posto na 3,9 posto), Grčkoj (sa 13,3 posto na 12,8 posto), Cipru (sa 6,5 posto na 6,0 posto). posto) i Nizozemskoj (s 3,2 posto na 2,7 posto) kao što je prikazano na slici 4.
Evropska strategija zapošljavanja
Evropska strategija zapošljavanja (EES) datira iz 1997. godine, kada su se države članice EU-a obavezale uspostaviti skup zajedničkih ciljeva za politiku zapošljavanja. Njegov glavni cilj je stvaranje više radnih mjesta u cijeloj EU, koja bi ujedno trebala biti i „bolja“. Ona je postala dio strategije rasta Europa 2020. i provodi se kroz Europski semestar, godišnji proces koji promiče blisku koordinaciju politika između država članica EU-a i institucija EU-a. Nakon 2020. uvrštena je i u recentne razvojne dokumente. Konkretno, provedba EES-a, uz podršku rada Odbora za zapošljavanje, uključuje sljedeća četiri koraka Europskog semestra:Smjernice za zapošljavanje zajednički su prioriteti i ciljevi politika zapošljavanja koje predlaže Komisija, usuglašavaju nacionalne vlade i usvaja Vijeće EU-a.Zajedničko izvješće o zapošljavanju (JER) temelji se na: a) procjeni stanja zapošljavanja u Europi b) provedbi Smjernica za zapošljavanje i c) ocjeni Pregleda ključnih pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja. Objavljuje ga Komisija, a usvaja Vijeće EU-a. Nacionalne programe reformi (NRP) podnose nacionalne vlade, a Komisija ih analizira radi usklađenosti s Europom 2020. Na temelju procjene NPR-ova, Komisija objavljuje niz izvješća o državama, analizirajući ekonomske politike država članica i izdaje preporuke za pojedine zemlje.
