Broj poginulih u prometnim nesrećama u EU smanjio se za 33 posto u razdoblju 2010.-21. No, ostale su velike razlike među zemljama, a Rumunjska, Bugarska, Latvija te Hrvatska imaju najgoru statistiku.
Prevela Marina Kelava
U 2021. godini u prometnim nesrećama u zemljama EU-a poginulo je 19 900 ljudi, u usporedbi s 29 600 u 2010. (-33 posto). Dakle, postoje znakovi poboljšanja, ali postoje i velike razlike među zemljama.
Prosječno smanjenje od 33 posto zapravo je vrlo neravnomjerno raspoređeno širom EU. Smanjenje je generalno značajno u zemljama koje su se već smatrale “sigurnima” (s iznimkom Poljske, Litve, Portugala i Grčke), dok Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Latvija pokazuju najniže stope smanjenja u posljednjem desetljeću.
Međunarodne statistike obično mjere broj prometnih nesreća i poginulih kao udio u stanovništvu, jer je to podatak koji je najlakše dobiti i prikazati. Međutim, ne isplati se uvijek izvlačiti dalekosežne zaključke iz ove brojke, s obzirom da i broj motornih vozila po stanovniku također značajno varira među zemljama. Mađarska i balkanske zemlje imaju nižu stopu motorizacije (tj. broja automobila na tisuću stanovnika) u usporedbi s drugim europskim zemljama, pa stoga zapravo stoje još lošije.
U Mađarskoj su tako prometne nesreće 11 posto učestalije od prosjeka EU-a s obzirom na broj stanovnika, ali 78 posto učestalije kada se povežu s brojem automobila. Grafikon ispod pokazuje da su Rumunjska, Bugarska, Latvija i Hrvatska još gore.
Iako osobni automobili nisu jedina vozila na cestama, oni čine veliku većinu prijeđenih kilometara po putniku. Međutim, podaci o kilometraži prikupljaju se samo u nekoliko zemalja i potrebno je više vremena za objavu, tako da smo mogli koristiti samo podatke za 2019. Podaci uključuju ne samo nacionalna vozila, već i ona koja prolaze kroz zemlje, ali i druge kategorije vozila, uz automobile uključujući kamione i autobuse.
Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Litva i Mađarska tako su među najgorim europskim zemljama kada su u pitanju prometne nesreće. Vrijedi usporediti situaciju sa Švedskom: dok je u Mađarskoj 1,4 puta više poginulih na cestama po glavi stanovnika, razlika je 3,6 puta veća u broju vozila, a 4,9 puta veća u broju vozila po prijeđenom kilometru.
Statistika za Mađarsku također pokazuje da je na autocestama 2,4 puta veću vjerojatnost kobne nesreće nego na glavnim cestama, te 2,8 puta veća vjerojatnost od sporednih cesta. Iako je autocesta općenito sigurnija, ako se nesreća i dogodi, veća je vjerojatnost da će biti kobna zbog veće brzine. Što je niža kategorija ceste, to je manja mogućnost smrtonosne nesreće.
