Bilo da evakuiraju civile, prevoze vojnike ili izvoze robu, ukrajinske željeznice su na prvoj crti otpora ruskoj invaziji. Ruska vojska je od početka rata u Ukrajini redovito uništavala željezničku opremu. U u bombardiranju stanice Kramatorsk 8. travnja poginule su 52 osobe. Od veljače je poginulo 95 ukrajinskih željezničara, a 103 ih je ozlijeđeno.
Prevela Marina Kelava
Ukrajinska željeznička tvrtka Ukrzaliznytsia s više od 230.000 radnika je najveći poslodavac u zemlji, a od početka ruske invazije našla se na prvoj crti sukoba.
“Prvi prioritet je bila evakuacija civila. Uvijek smo stavljali sigurnost na prvo mjesto, često time što su vlakovi vozili jako sporo. Naš cilj je bio omogućiti bijeg što većem broju ljudi. Zato putnici nisu morali imati karte”, objašnjava generalni direktor Ukrzaliznytsie Alexander Kamyshi.
Od početka rata vlakovima je pobjeglo više od tri milijuna ljudi, uglavnom prema zapadu zemlje. Mnogi nastavljaju put u druge europske zemlje. Međutim, usprkos ovim velikim brojevima, evakuacija je usporena ruskim bombardiranjima.
“Od prvih dana rata željeznička veza s Mariupoljem je prekinuta. S druge strane, dosad smo mogli dovesti vlakove do Donbasa“, nastavlja Kamyshin.
To je još važnije jer Rusija pojačava svoju ofenzivu na istoku. Više od 23 000 km željezničkih pruga prolazi kroz Ukrajinu, što je čini trećom mrežom u Europi po veličini.
Dok se broj vlakova koji prevoze civile koji bježe od rata posljednjih tjedana postupno smanjivao, to je tvrtki omogućilo da ponovno otvori brojne rute na kojima se plaćaju karte, no brzo su se pojavili i drugi izazovi.
“Kako su luke na Crnom moru blokirane, transport robe sada se mora obavljati željeznicom, što predstavlja veliki izazov u smislu infrastrukture”, kaže Michael Kloth, glasnogovornik Međunarodnog transportnog foruma, međuvladine organizacije koja okuplja 63 zemlje članice, uključujući i Rusiju i Ukrajinu.
Putevi svile blokirani
Široka paleta robe, od žitarica i suncokretovog ulja do metala, mora ići u izvoz.
“To je oko 12 milijuna tona tereta godišnje. Da bismo ga prevozili širom Europe, potrebno nam je više suradnje s više europskih tvrtki. Deutsche Bahn je važan partner. Imamo manje veza sa SNCF-om, iako su nam oni nedavno poslali pismo da saznaju što nam treba”, kaže Kamyshin.
Njemačke i poljske tvrtke postavile su iz Berlina željeznički most s Ukrajinom za dostavu humanitarne pomoći.
Rat je potpuno izmijenio geografiju željezničkog teretnog prometa.
“Ukrajina se nalazi u središtu jedne od glavnih osovina novih Puteva svile, između Kine i Europe. Sada kineski proizvodi ne mogu proći jer je granica između Rusije i Ukrajine odsječena. Sankcije također sprječavaju tranzit kroz Rusiju. Kina će zato za izvoz dati još veći prioritet pomorskoj ruti“, kaže Bernard Aritua, stručnjak za teretni željeznički promet u Svjetskoj banci i autor knjige „Izazov željezničkog teretnog prometa za gospodarstva u razvoju“ (Svjetska banka, 2019.).
Ukrajinski proizvodi sada imaju samo jedno odredište za izvoz, Zapadnu Europu. Međutim, postoje mnoge prepreke, primjerice razlika u širini kolosijeka između ukrajinskih tračnica (1.520 mm) i onih drugih europskih zemalja (1.435 mm), naslijeđe carske Rusije. Na granici se roba mora ili pretovariti u druge vagone, ili se moraju mijenjati osovine vlakova, što u svakom slučaju traje nekoliko sati.
Rat je također otvorio nove poslovne prilike za ukrajinske željeznice, kao što je prijevoz stranih državnih dužnosnika. “Britanski premijer Boris Johnson i gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo nedavno su vlakom došli u Kijev. Za njih smo uspostavili posebne konvoje”, objašnjava Alexander Kamyshin.
Možda najvažnije pitanje je što je s prijevozom vojnika i vojne opreme. Glavni direktor Ukrzaliznytsie odbio je to komentirati iz sigurnosnih razloga, iako je pozdravio akcije sabotaže bjeloruskih željezničara koji su tako spriječili prolaz ruskih konvoja kroz Bjelorusiju.
U sklopu svojih nastojanja da pripoji Ukrajinu, Rusija također cilja na željeznički sustav. Nakon invazije na Krim 2014., Moskva je uspostavila željezničke linije koje izravno povezuju velike ruske gradove s poluotokom, bez prolaza kroz ostatak Ukrajine.
Kako bi se omogućile ove linije izgrađen je most od 18 km preko Kerčkog prolaza, koji je koštao tri milijarde eura. Sam Vladimir Putin otvorio je most u prosincu 2019., smješten u kabini strojovođe. Linije koje povezuju Krim s ostatkom Ukrajine su sve prekinute na granici.
Veliki pothvat za europske željeznice
Više nego ikad, željeznice su predmet regionalnih geopolitičkih napetosti između Moskve i njezinih susjeda. Europska unija trenutno financira projekt “Rail Baltica” koji ima za cilj povezati Poljsku s Finskom i na taj način ograničiti ovisnost baltičkih zemalja o ruskom željezničkom prometu. Nova željeznička linija, koja bi trebala biti otvorena 2030. godine, koristit će europski kolosijek.
Planiran je promet i putnika i tereta, po procijenjenom trošku od 5,8 milijardi eura. Rusija se žali da će projekt omogućiti transport NATO-ovih trupa i vojne opreme duž njenih granica. Vrijedi napomenuti da je Kina također uključena u “Rail Baltica”, davanjem sredstva za podvodni tunel između Estonije i Finske. Očekuje se da će kolosalna nova infrastruktura olakšati trgovinu na novim Putevima svile. Jasno je da projekt predstavlja veliki pothvat za europske željeznice.
Ruska vojska je od početka rata u Ukrajini redovito uništavala željezničku opremu. 8. travnja su u bombardiranju stanice Kramatorsk poginule 52 osobe.
“Nemam dojam da Rusija cilja željezničke stanice više nego bolnice ili igrališta. Za njih je sve meta, ali trebaju znati da čim unište prugu ili željeznički most, mi to odmah popravimo. Postali smo vrlo brzi”, kaže Kamyshin.
Jasno je da ova nova brzina ima svoju cijenu. Od veljače je poginulo 95 ukrajinskih željezničara, a 103 ih je ozlijeđeno. “Rekonstrukcija mreže i infrastrukture bit će ključni izazov”, kaže Michael Kloth. Ministri prometa EU okupit će se na sljedećem Međunarodnom prometnom forumu od 18. do 20. svibnja u Leipzigu. Ukrajina će biti glavna tema razgovora.
“Međunarodni transportni forum nastao je poslije Drugog svjetskog rata s eksplicitnom misijom obnove poslijeratne prometne infrastrukture. Trenutna situacija označava tragičan povratak Foruma svojim korijenima“, podsjeća Kloth.
