• Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Mediji
  • Trg burze
    • Novac
    • Rad
    • Ideja
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Arhiva
  • Kontakt
Facebook Twitter Instagram
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
Facebook Twitter
H-Alter
  • Hrvatska
  • Europa
  • Svijet
  • Kultura
  • Planet Zemlja
  • Ljudska prava
  • Poslodavci
  • Politika
  • Što nas čeka
    • Kultura
    • Pritisak odozdo
  • Mediji
  • Arhiva
H-Alter
Naslovnica » Kategorija » Unija sumnjivog jedinstva

Unija sumnjivog jedinstva

0
Luigi Scazzieri 20. lipnja 2022. Europa, Izdvojeno
Ilustracija: euexperts.eu

Je li prošlo vrijeme evropskog jedinstva u vezi s Ukrajinom? Rusko-ukrajinski sukob izaziva  nepovjerenje među državama EU-a, a podjele će se vjerojatno i dalje produbljivati. Pukotine koje je izazvao rat mogle bi postati dugotrajne.

Kada je Vladimir Putin započeo invaziju na Ukrajinu u februaru ove godine, lideri EU su se brzo složili da uvedu sveobuhvatne sankcije ruskoj ekonomiji i da Kijevu pruže vojnu i finansijsku pomoć. Ali, kako sukob ulazi u novu fazu, evropsko jedinstvo je pod znakom pitanja.

Na početku rata izgledalo je da ruska pobeda verovatna. Ali, Ukrajina je uspela da zaustavi ruski napad na Kijev, primoravši Moskvu da se fokusira na Donbas i jug Ukrajine. Čak i tamo, čini se da ruska ofanziva ima ograničeni uspeh. Rusija je pretrpela velike gubitke i neće joj biti lako da izvede obimne ofanzivne operacije. Istovremeno, ukrajinske snage će teško povratiti izgubljene teritorije. Obe strane će se boriti da postignu neki uspeh.

Do najvećih evropskih podela bi došlo ako bi Ukrajina bila izuzetno uspešna u povratku izgubljenih teritorija

Kako se sukob bude nastavljao, podele između evropskih zemalja će se produbljivati. Razlike oko daljih sankcija Rusiji već su veoma vidljive. Bilo je teško da se u EU postigne sporazum o šestom paketu sankcija krajem maja, posebno o uvozu ruske nafte. Da bi prevazišli protivljenje Mađarske, lideri EU su morali da se slože da ne sankcionišu uvoz putem naftovoda. Za EU će biti još teže da zabrani uvoz ruskog gasa, jer se zemlje članice poput Nemačke, Austrije i Mađarske, koje su veoma zavisne od ruskog gasa, plaše da ne bi mogle da se nose sa potpunim prekidom snabdevanja. Neuvođenje sankcije na gas bi povećale tenzije sa onim državama članicama koje tvrde da su prihodi od gasa od suštinskog značaja za finasiranje ruskih ratnih napora.

Razdori oko strategije takođe postaju veoma očigledni. Istočne zemlje članice EU, posebno Poljska i baltičke države, strahuju da bi one mogle biti napadnute ako Ukrajina izgubi i ubeđene su u potrebu da Kijevu treba pružiti opsežnu podršku kako bi mu se pomoglo da pobedi. Te države takođe smatraju da su pregovori sa Rusijom besmisleni, jer se Putinu ne može verovati da će sprovesti bilo kakav dogovor. Nasuprot tome, zapadne države EU, poput Francuske, Nemačke i Italije, iako su pružile veliku podršku Ukrajini, smatraju da bi sukob trebalo da se okonča pregovorima između Rusije i Ukrajine, koji bi potencijalno uključivali kompromis sa Kijevom. Zapadne države članice  EU ne veruju da postoji rizik od ruskog napada na zemlje NATO-a, ali se plaše da sukob u Ukrajini ne eskalira u konflikt NATO-Rusija.

Ovakav stav zapadne Evrope izaziva strahove u istočnim državama-jastrebovima  da su zapadni Evropljani voljni da umire Putina i da potcenjuju pretnju od Rusije. Ovi strahovi su pojačani oklevanjem Nemačke da isporuči oružja Ukrajini. Slično tome,na istoku EU smatraju da je stav francuskog predsednika Emanuela Makrona da treba izbeći ponižavanje Rusije u stvari njegov podsticaj Ukrajini da učini ustupke Rusiji. Makron to poriče.  Francuska, Nemačka i Italija pozvale su na prekid vatre, što je izazvalo tenzije sa istočnim državama članicama EU, koje misle da bi to učvrstilo rusku kontrolu nad delovima Ukrajine.

Iscrpljujuće borbe u Donbasu mogle bi na kraju da ubede i Rusiju i Ukrajinu da pristanu na prekid vatre. Ali to bi moglo dodatno produbiti evropske razlike. Ako bi ratni napori Rusije primorali Ukrajinu da prihvati teritorijalne gubitke kao deo sporazuma, većina zemalja EU bi zadržala veći deo sankcija kako bi osporile legitimnost Putinovih dobitaka. Ali, vremenom bi mogli da rastu zahtevi za ublažavanje sankcija, što bi dalje produbilo podele.

Nasuprot tome, ako ukrajinski vojni uspesi ubede Putina da je u njegovom interesu da se povuče sa okupiranih teritorija, to bi moglo da izazove još veće podele. Države-jastrebovi  EU želele bi da zadrže sankcije i odbijale bi svaki pokušaj normalizacije odnosa sa Rusijom sve dok je Putin na vlasti. U međuvremenu, umerenije države bi se verovatno zalagale za ukidanje nekih sankcija i pokušale bi da ponovo izgrade stabilnije odnose sa Moskvom, na primer fokusirajući se na pregovore o kontroli naoružanja.

Iscrpljujuće borbe u Donbasu mogle bi na kraju da ubede i Rusiju i Ukrajinu da pristanu na prekid vatre. Ali to bi moglo dodatno produbiti evropske razlike

Do najvećih evropskih podela bi došlo ako bi Ukrajina bila izuzetno uspešna u povratku izgubljenih teritorija. Putin bi možda prihvatio gubitak delova Ukrajine koje je Rusija okupirala od februara, a možda čak i onih delova Donbasa koje Rusija kontroliše od 2014. Ali ni Putin, ni bilo koji potencijalni naslednik, ne bi mogli lako da prihvate gubitak Krima. Ako bi se suočila sa takvom mogućnošću, Rusija bi udvostručila ratne aktivnosti, a takođe bi se povećao rizik da Putin bude spreman da upotrebi nuklearno oružje kako bi primorao Kijev da odstupi. Kako je direktor CIA-e Bill Berns nedavno istakao, Putin „ne veruje da može sebi da priušti poraz“. Većini zemalja EU ne bi odgovarala takva rizična eskalacija, ali neke bi mogle insistirati da Putin blefira.

Tri meseca nakon početka ruske invazije, otpor Kijeva je onemogućio Rusiju da  postigne svoj prvobitni cilj potčinjavanja Ukrajine, ali ishod rata ostaje nejasan. Ono što je izvesno jeste da rusko-ukrajinski sukob dovodi do nepoverenja među državama EU i da će se podele verovatno i dalje produbljivati. Postoji rizik da pukotine koje je izazvao aktuelni rat postanu dugotrajne i da potkopaju evropsku koheziju i po pitanjima koja se ne odnose na rat u Ukrajini i politiku prema Rusiji.


 Have we passed the high-water mark of European unity on Ukraine? By Luigi Scazzieri
Autor je stručnjak za evropsku sigurnost. Doktorirao je na Kraljevskom koledžu u Londonu. Tekst je objavljen 15.6.2022. S engleskog preveo Miroslav Samardžić.
Europska unija Ukrajina
Share. Facebook Twitter WhatsApp Email
Luigi Scazzieri

Povezani članci

Suzanne Loftus24. siječnja 2023.

U Ukrajini nitko neće pobijediti

Marijan Vogrinec24. siječnja 2023.

Domoljubi, cinkaroši i robovi

Kostas Zafeiropoulos, Corina Petridi23. siječnja 2023.

Ukrajinci naprijed, ostali – stoj!

Gianfranco Schiavone20. siječnja 2023.

Bosna, neprijateljska zemlja

  • Posljednje
  • Popularno

King Vision Ultra & Algiers: Shook WORLD

6. veljače 2023.

EcoFem grupa – čitajmo zajedno i ekofeministički!

3. veljače 2023.

Politike nenasilja – otkrivanje dijaloga, Zadar, 16. – 18. veljače

3. veljače 2023.

Nasilje na Platku: policija nije kontaktirala DORH, niti su protiv napadača podnesene kaznene prijave 

3. veljače 2023.

King Vision Ultra & Algiers: Shook WORLD

6. veljače 2023.

Ranjive na vidjelo!

1. rujna 2020.

Crno-bijeli svijet

15. rujna 2020.

Where does the time go? Time and temporality in a pandemic

16. rujna 2020.
Posljednje vijesti

Nasilje na Platku: policija nije kontaktirala DORH, niti su protiv napadača podnesene kaznene prijave 

3. veljače 2023.

Zrinjevac neadekvatno brine o zagrebačkim zelenim i parkovnim površinama

1. veljače 2023.

Solarnim elektranama u vlasništvu građana do većeg korištenja solarne energije

30. siječnja 2023.

Prošle je godine na bečkim ulicama zabilježeno čak 11,7 milijuna biciklista

26. siječnja 2023.

Komentiraj i predloži kako poboljšati metodu za planiranje uključivih i pristupačnih društvenih vrtova

26. siječnja 2023.

Tomašević o štrajku u Čistoći: “Štrajk je reguliran zakonom i točno je propisano kako se on provodi. Uprava će danas prijaviti sudu ovaj nezakoniti štrajk.”

25. siječnja 2023.

Iranskom LGBT filmašu odbijen zahtjev za azil, štrajka glađu

23. siječnja 2023.

Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u EU

17. siječnja 2023.

Beč u samo dvije godine udvostručio kapacitet solarnih sustava

14. prosinca 2022.

Objavljen zbornik istraživačkih članaka o uzrocima i posljedicama nacionalističkih trendova u Hrvatskoj

3. prosinca 2022.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
E-mail: redakcija@h-alter.org
Tel: 01/ 492 15 46

Facebook Twitter
  • Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
  • Podržite nas!
  • Donatori
  • Oglašavanje
  • Impressum
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

Pretplati se na newsletter

© H-Alter - Udruga za medijsku kulturu
  • BozooArt

Unesi pojam i pritisni Enter za pretragu ili pritisni ESC za odustajanje.