Europski gradovi ne žale što su ograničili brzinu na 30 kilometara na sat. Smanjuje broj prometnih nesreća, prijevoz čini sigurnijim i potiče ljude da koriste javni prijevoz i biciklizam, čime se poboljšava kvaliteta zraka i smanjuje zagađenje bukom. Uvođenje ograničenja brzine od 30 km/h dobro je funkcioniralo u svim gradovima koje smo provjerili. Pogledajmo pobliže.
Prevela Marina Kelava
Tijekom posljednjih desetljeća u nekoliko je europskih gradova uvedeno ograničenje brzine od 30 km/h, i to ne samo u pojedinim stambenim zonama nego, uz par iznimaka, u cijelom gradu. Postoje mjesta gdje je ovaj sustav na snazi već tri desetljeća, i druga gdje je uveden tek nedavno. Mnoga gradska vijeća imaju konkretan plan i raspored uvođenja iste mjere u bliskoj budućnosti.
Na mjestima gdje se takva ograničenja koriste, nema izvještaja o lošim iskustvima. Stanovnici su uglavnom u početku imali sumnje, ali su se navikli na novi režim. No, uvođenje novog sustava popraćeno je i značajnim povećanjem broja prometnih kamera na nekoliko mjesta, što je dovelo do opravdane zabrinutosti za privatnost.
Proteklih tjedana EURologus je stupio u kontakt s nekoliko pogođenih gradova kako bi napisao ovaj članak. “Talijanski” dio nastao je zahvaljujući prekograničnoj novinarskoj suradnji. Osim gradova spomenutih u ovom članku, postoji nekoliko drugih gradova širom Europe u kojima je ograničenje od 30 km/h norma, a ne iznimka. To su primjerice Lille, Madrid, Pariz, Lyon, Grenoble, Valencia i Bilbao.
Graz: 30 godina iskustva
U južnoaustrijskom gradu Grazu ograničenje brzine od 30 km/h uvedeno je 1992. godine. To se odnosilo na svaku ulicu koja je klasificirana kao sporedna cesta, što u praksi znači da se to pravilo odnosi na 80 posto ulica, ukupno preko 800 kilometara ceste.
Novinarka Gradskog vijeća Graza Magdalena Marković tvrdi kako je najveća prednost ove promjene sigurniji promet u gradu. Već u prve dvije godine primjene ove politike broj prometnih nesreća smanjio se za 25 posto. Kako u istom vremenskom razdoblju nije bilo drugih promjena usmjerenih prema sigurnosti prometa, uspjeh je očito zasluga pravila od 30 km/h. Broj nesreća ponovno se počeo povećavati od 1996. godine, ali tome su doprinijele nesreće na cestama višeg reda, gdje nema ograničenja brzine. U zonama od 30 km/h broj nesreća je ostao isti ili se čak malo smanjio.
Marković vjeruje da se uvođenjem ograničenja na razini cijelog grada i uštedjelo, jer je to bilo puno jeftinije od uvođenja ograničenja za pojedina mjesta. Osim toga, bilo je lako razumljivo građanima. Politiku ograničenja brzine pratilo je nekoliko anketa. Nakon početnih sumnji danas većina stanovnika podržava ograničenje od 30 km/h. Neki od kritičara bojali su se da će doći do povećanja prometnih gužvi, ali do toga prema dostupnim statističkim podacima nije došlo.
Helsinki: Vidljivi rezultati
Stupili smo u kontakt s Heikkijem Palomäkijem, voditeljem odjela za prometne sustave gradskog vijeća glavnog grada Finske. U Helsinkiju se prvi val uvođenja velikih ograničenja od 30 km/h dogodio 2004., a zatim je sustav proširen 2019. Prvo je ograničena brzina u središtu grada i nekim stambenim područjima, a zatim su modificirana uvedena i u gotovo sve ostale ulice. Prilagodbe su napravljene na način da utječu i na promet koji ulazi i izlazi iz stambenih naselja te centra grada.
Nakon promjene 2004. godine, u ulicama s nižim ograničenjima brzine prometne nesreće s ozljedama smanjene su za 9 posto. Na mjestima gdje je ograničenje brzine promijenjeno s 40 km/h na 30 km/h ozljede pješaka smanjene su za 19 posto, a štete na vozilima za 34 posto. Najveće poboljšanje zabilježeno je u središtu grada, gdje se broj ozljeda u prometu smanjio za 42 posto.
Heikki Palomäki ističe kako je jako važno da vlasti prate brzinu putem sustava kamera. Trenutno je na ulicama postavljeno oko 30 kamera, a u sljedećih nekoliko godina dodat će ih još 40. Nakon postavljanja kamere u ulici Kaivokatu u središtu grada, prosječna brzina se smanjila na 23,5 km/h, a broj nesreća s 2,2 godišnje na 1,1 godišnje.
U Helsinkiju ne prate stav javnosti o ovom pitanju, ali iz medijskih analiza proizlazi da su građani zadovoljni. Prema anketi iz 2022. 77 posto građana Helsinkija osjeća se sigurno u prometu, a samo pet posto odgovorilo je da je prijevoz u glavnom gradu Finske opasan.
Bruxelles: Kamere podižu svijest
U Bruxellesu je ograničenje brzine od 30 km/h uvedeno tek prije dvije godine. U belgijskoj prijestolnici mjera nije uvedena u etapama kao u Helsinkiju već je odmah primijenjena na cijeli grad. Samo su najprometnije ceste, obično one s više prometnih traka, izuzete od ograničenja. Istodobno su uklonjeni i znakovi za 70 km/h koji su vrijedili za ulazne ceste i uglavnom nenaseljena područja.
Glasnogovornica Gradskog vijeća Bruxellesa Inge Paemen rekla je za EURologus da je glavni cilj ograničenja brzine poboljšanje sigurnosti na cestama. Pješaci imaju pet puta veći rizik od smrti u nesreći pri brzini od 50 km/h nego pri brzini od 30 km/h. U slučaju vozača i putnika automobila, rizik od teških ozljeda ili smrti u nesreći pri 50 km/h iznosi 45 posto, dok je to kod 30 km/h samo 15 posto. Zaustavni put je također manji pri nižoj brzini, 13 metara pri 30 km/h i 27 metara pri 50 km/h. Znanost kaže i kako manje brzine poboljšavaju domet vidljivosti, koji je u prosjeku 102,17° pri 30 km/h, dok je 75,46° pri 50 km/h.
“Još neke prednosti ograničenja brzine uključuju čišće ulice, tiša područja, protočniji promet i bolje zdravlje, s obzirom da se više ljudi odlučuje pješačiti ili voziti bicikl”, kaže Paemen. U Bruxellesu se godišnja mjerenja brzine odvijaju na 80 mjesta u gradu. Ona pokazuju da se brzina zapravo smanjila, ali se vrijeme putovanja nije značajno povećalo.
Gradsko vijeće smatra da je ključ za pridobivanje građana komunikacija i podizanje svijesti, ali i kontrole brzine. Trenutno je na raspolaganju 85 jednosmjernih kamera za kontrolu brzine i prolaska kroz semafor na crvenom svjetlu te 28 dvosmjernih kamera koje bilježe samo brzinu. Osim toga, Gradsko vijeće financira postavljanje sedam mobilnih radara tjedno na regionalnim i gradskim prometnicama.
Zürich: Prihvaćeno putem referenduma
Na naša pitanja za Zürich odgovorila je Sabina Mächler, komunikacijska projektna voditeljica Grada. U Švicarskoj federalni zakon određuje ograničenje brzine od 50 km/h za gradove, ali ograničene od 30 km/h može se primijeniti u svrhu povećanja sigurnosti na cestama, pomaganja prometa i smanjenja onečišćenja. Na temelju te odredbe, grad Zürich je postepeno uveo ograničenja brzine. Prvo su 1991. počeli koristiti ograničenje brzine od 30 km/h u stambenih područjima, a zatim su proteklih godina uveli ograničenje od 30 ili 20 km/h u drugim manjim ulicama bez javnog prijevoza, čime su pokrili 370 od ukupno 680 kilometara ceste u gradu.
Uskoro će biti uveden novi val ograničenja od 30 km/h. Zahvatit će i veće ulice, uključujući i one s javnim prijevozom. Bit će iznimaka, pa će tako na nekim glavnim cestama koje povezuju Zürich sa susjednim gradovima 50 km/h i dalje biti ograničenje brzine. U studenom 2021. građani Züricha referendumom su odobrili infrastrukturni plan grada, što uključuje i ograničenja brzine. Istraživanje provedeno na 900 sudionika pokazalo je da je 70 posto ljudi sretno što je u njihovoj ulici dopuštena samo mala brzina. Također je dobra vijest da se, prema teoretskom modeliranju, broj ljudi izloženih prekomjernoj prometnoj buci smanjio za 73%.
S druge strane, neki su građani izrazili zabrinutost. Njih brine da će se standard javnog prijevoza pogoršati. Kako bi to izbjegli, Gradsko vijeće je odlučilo investirati 20 milijuna franaka kako bi gradski prijevoz bio češći i kako bi mu se mogao povećati kapacitet, ako bude potrebno.
Glasgow: Rješavanje smrtonosnih nesreća
Iz najvećeg škotskog grada Glasgowa odgovorili su nam da planiraju ograničenje brzine od 20 milja na sat, što je nešto više od 30 km/h. Mjera je odobrena krajem 2019. godine sa svrhom stvaranja sigurnijih ulica kako bi biciklizam i pješačenje učinili privlačnijim opcijama za svakodnevni prijevoz. Ideja je dio plana Gradskog vijeća za reakciju na izvanrednu klimatsku situaciju, ali će također podržati inicijativu usmjerenu na postizanje nula smrtonosnih nesreća u gradu do 2030. godine.
Nedavno je organizacijska jedinica Vijeća Škotskih granica (jednog od pokrajinskih vijeća u Škotskoj koje pokriva 115.000 ljudi) potvrdila ograničenje brzine od 20 milja/sat u 97 gradova i sela. Uvođenje ograničenja pokazalo se korisnim za sigurnost na cestama.
Njemačka: Pobunjeni gradovi
U Njemačkoj bi mnogi gradovi željeli uvesti niže ograničenje brzine, ali zakon im to ne omogućuje. Takvo je ograničenje moguće provesti samo na cestama koje ne financira savezna ili okružna vlast ili država. Time su izostavljene samo sporedne ceste i čista stambena područja, gdje se ionako vozi sporije. No, sedam njemačkih gradova prošle je godine počelo surađivati kako bi zahtijevali ograničenje brzine od 30 km/h, a to su Aachen, Augsburg, Freiburg, Hannover, Leipzig, Münster i Ulm. Od tada se inicijativi pridružilo 70 gradova, uz podršku Udruge njemačkih gradova, koja također želi dobiti više slobode u uspostavljanju ovih zona.
Već imamo neke primjere. U Berlinu se ograničenje brzine odnosi na pet glavnih cesta i tu se mogu primijetiti značajna poboljšanja kvalitete zraka, posebno se smanjila razina dušikovog dioksida. U Hannoveru su otkrili da ograničenje od 30 km/h nema značajan utjecaj na broj prometnih nesreća. S druge strane, shvatili su da se u područjima s takvim ograničenjem povećava broj biciklista i pješaka, a sve više ljudi koristi i javni prijevoz. To pak utječe na kvalitetu zraka i zagađenje bukom.
Bez obzira na to, Ministarstvo prometa je kritično prema ograničenju brzine od 30 km/h. Vjeruju da to neće smanjiti gužve na cestama, a umjesto toga predlažu bolje sustave kontrole prometa.
Italija: Od metra do metra
EURologus se može osvrnuti na talijansku situaciju zbog suradnje s talijanskim partnerom unutar EDJNeta, Il Sole 24 Ore. Članak Michele Finizio otkriva da je ograničenje od 30 km/h na snazi u 66 pokrajinskih glavnih gradova u Italiji i pokriva preko 2700 kilometara ceste. Milano i Bologna spremaju se poduzeti najveći korak, proširiti zone od 30 km/h na gotovo cijeli grad. Parma će 2024. prvo uvesti ograničenje u središtu grada, a zatim postupno i u drugim područjima. U Rimu, glavnom gradu, trenutno postoji trideset zona od 30 km/h.
Naše talijanske kolege također su prikupile duljinu cesta s reguliranom brzinom po osobi. U Verbaniji je to 170 metara, što se čini malo, dok ne shvatimo da je taj broj za Firencu i Torino 35, a u Milanu samo 20 metara.
Budimpešta: Ideje ujedinjenja
Pitali smo i Gradsko vijeće Budimpešte za dojmove o ovom pitanju. Iz Ureda gradonačelnika istaknuli su da je u posljednjih jedanaest godina na cestama Budimpešte poginulo 470 ljudi. To je pet puta više nego u Beču i osamnaest puta više od broja žrtava u Oslu. 90 posto nesreća s ozlijeđenim osobama uzrokovala su vozila, a većina stradalih bili su nedužni pojedinci, pješaci ili biciklisti.
“Što se tiče politika ograničenja brzine, naš primarni cilj uvijek je zaštita ljudskih života, poboljšanje životnih uvjeta u gradskim četvrtima i smanjenje štete građanima, poput onečišćenja bukom”, naglasili su. Program Dom u Budimpešti, koji osmišljava budućnost i razvojne ciljeve grada, sadrži točku o smanjenju nesreća koje rezultiraju smrću i teškim ozljedama za 50 posto do 2030. Isti program ima za cilj smanjenje broja smrtonosnih prometnih nesreća do blizu nule do 2050.
Veličina stambenih područja s ograničenjem brzine od 30 km/h u Budimpešti je već značajna. 2022. godine bilo je 112 četvornih kilometara prometno kontroliranih područja. Međutim, postoje velike razlike između različitih četvrti Budimpešte, jer se ulice sa sličnim karakterom i funkcijama mogu vrlo različito regulirati. Gradsko vijeće Budimpešte ima za cilj standardizirati pravila i pregovara s okruzima.
