Ako prođe prijedlog izmjena pravila financiranja udruga u Zagrebu, osobe kojima su izrečene prekršajno-pravne sankcije ili sigurnosne mjere temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji moći će nesmetano raditi s djecom u udrugama koje se financiraju novcem iz zagrebačkog gradskog proračuna. Izmjene predviđaju ublažavanje uvjeta koje moraju ispuniti osobe koje će u udrugama dolaziti u kontakt s djecom.
Prema pravilniku koji je na snazi, svaka osoba koja će tijekom nekog programa ili projekta udruge, a koji financira Grad Zagreb, dolaziti u kontakt s djecom, mora pribaviti potvrdu da se protiv nje ne vodi kazneni postupak vezan, među ostalim, i za seksualne delikte ili da nije pravomoćno osuđena za tu skupinu kaznenih djela, ali i dokumente koji se tiču istovjetnih delikata propisanih prekršajnim zakonodavstvom.
Predložene izmjene ostavljaju kazneni aspekt, ali brišu prekršajne delikte i sankcije. To znači da bi osobe koje su, na primjer, samo prekršajno, ali ne i kazneno, sankcionirane za spolno uznemiravanje mogle nesmetano raditi s djecom u udrugama koje se financiraju iz zagrebačkog proračuna.
Pravobraniteljica za djecu razočarana je prijedlogom Grada i najavljuje svoje očitovanje u javnoj raspravi o izmjenama Pravilnika o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba koja upravo traje.
Zagrebačke gradske vlasti već treći put u ovom mandatu mijenjaju pravila o financiranju udruga iz gradskog proračuna. Prethodne izmjene donesene su lani u srpnju i u veljači ove godine.
Kao i tada, obrazloženje za novu promjenu je usklađivanje s vladinom Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.
Pravilnik je temeljni dokument koji propisuje procedure kako se dodjeljuju i koriste sredstva iz gradskog proračuna namijenjenih za udruge koje su aktivne u dvadeset prioritetnih područja, poput udruga koje se bave zaštitom potrošača, ljudskim pravima, djecom i mladima, okolišem, obrazovanjem, zdravljem, sportom, pružanjem socijalnih usluga i slično.
Osim ublažavanja uvjeta za osobe koje rade s djecom, u novom prijedlogu se, među ostalim, proširuje broj udruga koje se mogu javiti na javni natječaj i javni poziv, traži se njihova veća financijska odgovornost, a mijenjaju se i odredbe o natječajnoj dokumentaciji.
Javna rasprava na internetskim stranicama Grada Zagreba traje do 30. studenog.
Tvrde da su samo „tehničke izmjene“
Ublažavanje provjera za osobe koje dolaze u kontakt s djecom u udrugama financiranih gradskim novcem, jedna je od najbitnijih izmjena Pravilnika. Grad Zagreb, odnosno gradonačelnik Tomislav Tomašević kao formalni predlagač, iz potpuno nejasnog razloga otišao je korak unatrag u zaštiti prava djece.
Aktualna odredba o obaveznoj kaznenoj i prekršajnoj dokumentaciji za osobe koje su u kontaktu s djecom uvedena je u Pravilnik u veljači ove godine. Ona propisuje da, ukoliko je program ili projekt koje financira Grad usmjeren na djecu, udruga koja će ga provoditi mora za svaku osobu koja će raditi s djecom priložiti dokumentaciju o tome da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, odnosno da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv života i tijela, protiv spolne slobode, za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te protiv braka, obitelji i djece. Istodobno, nužna je i dokumentacija iz koje se vidi da ta osoba nema izrečenu ni prekršajno-pravnu sankciju i da joj ne traje zaštitna mjera propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno Kaznenim zakonom.
Po tim su pravilima provedeni ovogodišnji gradski natječaji za udruge. Znači, svaka udruga koja je ove godine prošla na gradskom javnom natječaju za udruge, a koja ima programe i projekte za djecu, morala je za priložiti uvjerenja koja se tiču i kaznenog i prekršajnog dijela.
Sada se predlažu znatno ublaženi uvjeti za rad s djecom. Potpuno je izostavljen prekršajni aspekt, a dijelom su izostavljena i neka kaznena djela. Predlaže se da udruge za osobe koje će raditi s djecom na programima i projektima koje financira Grad, moraju dostaviti dokumente iz kojih će se moći utvrditi da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak, odnosno da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i „ostala kaznena djela za koja se temeljem članka 13. stavak 4. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji može zatražiti dostava podataka iz kaznene evidencije“.
Pojednostavljeno, ako prođe predložena izmjena, više neće biti prepreka da, na primjer, s djecom u udrugama čije programe financira Grad Zagreb, rade osobe kojima su, temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečene zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva ili obavezno liječenje od ovisnosti.
Grad Zagreb ne vidi nikakav problem u novom prijedlogu. Tumače da je riječ o tehničkim izmjenama koje ne mijenjaju bit odredbe.
„Kako bi se izbjegla različita tumačenja, odredba vezana uz djecu kao potencijalne korisnike i osobe koje će kroz provedbu projektnih aktivnosti biti u kontaktu s njima izmijenjena je na način da se umjesto pobrojanih kaznenih djela navodi važeći propis kojim je regulirano pravo uvida u kaznenu evidenciju čime smisao dosadašnje odredbe ostaje isti“, stoji u obrazloženju izmjena.
Prihvatili pravobraniteljicine preporuke, pa se predomislili
Zbunjeni takvim tumačenjem Grada, zamolili smo za komentar Pravobraniteljicu za djecu. Poslali smo joj sadašnju odredbu i novi prijedlog te upitali koliko su one sukladne njezinim preporukama i je li nova odredba korak unatrag ili samo izmjena „tehničke prirode“. Iz njezinog Ureda stigla je jasna poruka – riječ je o ublažavanju uvjeta za rad s djecom.
Doznali smo da je sadašnja odredba koja obuhvaća i kazneni i prekršajni dio, nastala upravo zahvaljujući preporukama Pravobraniteljice za djecu.
„Obratili smo se 2021. godine Gradu Zagrebu koji organizira ili financijski podržava mnoge programe i aktivnosti za djecu, zabrinuti zbog toga što osobe koje dolaze u kontakt s djecom u okviru tih aktivnosti, neovisno o tome jesu li zaposlene ili te poslove obavljaju povremeno ili volonterski kao vanjski suradnici i animatori, ne prolaze provjeru prethodne osuđivanosti. Gradu smo preporučili da propiše obvezu provoditelja programa da provjeravaju prethodnu osuđivanost svih osoba koje će biti u kontaktu s djecom“, stoji u odgovoru Maje Gabelica Šupljika, zamjenice pravobraniteljice za djecu.
Predloženo je tada i da se kod procjene prihvatljivosti prijava za sufinanciranje projekata, kao kriterij, uvede i evaluacija sadržaja projekta te plan evaluacije ishoda projekta kako bi se utvrdilo je li projekt za koji će se izdvojiti proračunski novac zaista u interesu djece.
„Grad je tada prihvatio našu preporuku i, više od očekivanog, podigao standarde zaštite djece šireći okvir na puno veći krug kaznenih djela, počinjenje kojih čini osobe potencijalno opasnima za djecu. To smo pozdravili jer se tako djeci osigurava sigurno okruženje“, navodi se u dopisu iz Ureda pravobraniteljice za djecu.
Sadašnji prijedlog izmjena Pravilnika, koji je u javnoj raspravi, međutim, sužava zapreke za rad s djecom samo na spolne delikte na štetu djeteta izostavljajući seksualne delikte počinjene prema odraslim osobama.
„Smatramo da počinitelji seksualnih delikata, neovisno o tome jesu li počinjeni prema djetetu ili odrasloj osobi, ne bi smjeli dolaziti u kontakt s djecom. Također, prema ovom prijedlogu, seksualni delikti propisani prekršajnim zakonodavstvom (spolno uznemiravanje, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o ravnopravnosti spolova, seksualni delikti iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji) ne predstavljaju zapreku za kontakt s djecom, kao ni izrečene sigurnosne mjere, mjere opreza ili zaštitne mjere u kaznenom ili prekršajnom postupku“, upozorava zamjenica pravobraniteljice za djecu.
„Žao nam je što se tako ublažavaju uvjeti za rad i kontakt s djecom, o čemu ćemo se očitovati i u javnoj raspravi o prijedlogu izmjena Pravilnika“, najavljuje Maja Gabelica Šupljika.
U Uredu pravobraniteljice za djecu smatraju i da bi se, uz seksualne delikte prema djeci, provjera prethodne osuđivanosti trebala odnositi i na druge seksualne delikte, pa i na druga kaznena i prekršajna djela koja neku osobu čine ugrožavajućom za djecu, poput nasilnih kaznenih djela, preprodaje droga i slično. Pribavljanje takve dokumentacije ne bi trebao biti problem, jer su sve izrečene kaznene i prekršajne sankcije evidentirane u Kaznenoj i Prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave.
„Zbog različitog normiranja potreban je poseban propis“
Pravobraniteljica za djecu smatra da je područje djelovanja udruga potrebno dodatno urediti kako bi se bolje zaštitila djeca i stvorilo sigurnije okruženje za njih. Nužno je djecu zaštiti od nasilja, uključujući i seksualno zlostavljanje i iskorištavanje.
Iz Ureda podsjećaju da brojne udruge organiziraju igraonice za djecu, dječje radionice, sportske i kulturne aktivnosti, kampove za djecu, proslave dječjih rođendana, pružaju usluge čuvanja djece, daju dodatne poduke ili instrukcije, savjetovanja i slično. Neke pružaju djeci usluge psihološkog savjetovanja, anti-stres programa, razvijanja osobnosti, samopoštovanja i slično. Mnoge dobivaju financijska sredstva za rad iz lokalnih proračuna i iz drugih javnih izvora, iako njihovi programi ne prolaze nikakav sustav verificiranja ni kontrole sadržaja usluga i načina na koji se te usluge pružaju djeci. Stoga se u praksi ponekad događa da djeca u nekoj udruzi dožive seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, a roditelji nisu ni svjesni da, kada dijete uključe u aktivnost neke legitimno osnovane udruge, ne mogu biti sigurni da usluge u toj udruzi ne pruža osoba koja je registrirani počinitelj spolnih delikata na štetu djece.
„Već duže ukazujemo na taj problem, tražeći da se uvede stručni nadzor nad djelatnostima udruga koje nude programe za djecu, kao i da se osigura provjera osoba koje u okviru rada udruge dolaze u kontakt s djecom. Ova provjera, uz provjeru stručnih znanja, treba uključivati i provjeru prethodne osuđivanosti osobe, kao što je to uređeno u pojedinim sustavima poput obrazovanja, predškolskog odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i drugdje”, upozorava zamjenica pravobraniteljice za djecu.
Tako je, na savjet Pravobraniteljice, vladin Ured za udruge u Pravila za sufinanciranje projekta organizacija civilnog društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2022. godinu ugradio sličnu odredbu koju je u veljači prihvatio i Grad Zagreb.
I u Zakonu o volonterstvu postoji odredba po kojoj se traži dokaz i iz kaznene i iz prekršajne evidencije i to ne samo za one osobe koje su u kontaktu s djecom, nego i s osobama s invaliditetom, starim, nemoćnim i bolesnim osobama te s osobama koje su lišene poslovne sposobnosti.
S druge strane, u vladinoj Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a na koju se poziva Grad Zagreb, takvih odredbi nema.
„Upravo zbog ovakvih različitih pristupa normiranju zapreka za rad i kontakt s djecom, zalažemo se za donošenje posebnog propisa za zaštitu djece od nasilja, koji bi na jedinstven način regulirao, među ostalim, i tko može raditi s djecom“, zaključuje zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika.
I nove udruge će moći aplicirati
U prijedlogu izmjena Pravilnika mijenja se, među ostalim, i odredba koje se udruge mogu javiti na natječaje. Do sada su to mogle samo udruge koje su najmanje godinu dana prije natječaja bile registrirane i imale sjedište u Zagrebu. Sada se predlaže da pravo apliciranja imaju i netom registrirane udruge iz Zagreba, kao i one stare koje se, teoretski, mogu prijaviti na zagrebačku adresu svega par dana prije javljanja na natječaj. Pooštravaju se odredbe za one udruge koje su do sada bile financirane iz gradskog proračuna.
Udruge su do sada morale pružiti dokaze da ispunjavaju sve obaveze iz svih sklopljenih ugovora s Gradom Zagrebom u godini koja prethodi raspisivanju natječaja. Sada se predlaže da uvjet bude uredno ispunjavanje svih prethodnih ugovora s Gradom. Po novom se otvara mogućnost naknadnog nadopunjavanja natječajne dokumentacije. Predlaže se da, u slučaju kada neka prijava ima manje nedostatke, gradsko upravno tijelo koje provodi natječaj može od udruge naknadno tražiti dopunjavanje odnosno ispravljanje podataka. Predlaže se i promjena o tome tko može imati uvid u dokumentaciju nakon objave rezultata natječaja. U aktualnom Pravilniku sve udruge mogu tražiti uvid u zbirnu ocjenu njihovog programa ili projekta. Sada se predlaže da pravo uvida imaju samo udruge kojima nisu odobrena sredstva. Zanimljivo je da ostaje ograničenje da kod uvida u zbirnu ocjenu, Grad Zagreb ima pravo zaštiti tajnost podataka o osobama koje su ocjenjivale program ili projekt.
