U bivšoj upravnoj zgradi tvornice Sljeme u Sesvetama održan je prošloga petka sastanak na kojem je niz zainteresiranih razgovaralo o mogućim načinima privremenog korištenja tog prostora, do vremena kada će zgrada ići u rekonstrukciju. Ako ova inicijativa zaživi, Sesvete će dobiti centar zajednice, kakve primjerice udruga Vestigium već vodi u Vrbanima i Brezovici. „Kulturna društveno kulturna događanja ne bi trebala biti rezervirana za centar grada nego za građane, a građani žive u svim kvartovima, zar ne. To je posebno važno u ovo doba kada živimo prebrzo, previše radimo, suočavamo se s različitim krizama“, kaže Irena Borovina iz udruge Vestigium.
U bivšoj upravnoj zgradi tvornice Sljeme u Sesvetama održan je prošloga petka sastanak na kojem je niz zainteresiranih razgovaralo o mogućim načinima korištenja tog prostora, u organizaciji Udruge za promicanje digitalne fabrikacije FabLab i suradnika. U svijetu je uobičajeno da se napušteni industrijski prostori pretvaraju u umjetničke i kreativne centre. U Puli je tako bivša vojna zgrada Rojca pretvorena u sjedište većeg broja udruga i inicijativa. Interes za tako nešto postoji i u Sesvetama, pokazao je velik odaziv raznih udruga i inicijativa kao i pojedinaca na inicijalni sastanak, a riječ je o dijelu Zagreba kojem sigurno nedostaje društvenih i kulturnih sadržaja.
„Osnovna ideja je i da se zgrada može i treba odmah početi koristiti na korist lokalne zajednice, kroz privremeno korištenje, organiziranjem raznih događanja. Plan nam je da za početak jednom mjesečno radimo program, da za nekoliko godina kad Grad Zagreb ovdje napravi projekt koji je planiran, već bude kreirana baza ljudi koji će to koristiti. Želimo da se stvori neka točka okupljanja u Sesvetama, da se mladi kada krenu prema Novom Jelkovcu mogu ovdje zadržati. Pogodno je to i što se prostor nalazi uz željezničku stanicu pa je lako dostupan i iz drugih dijelova grada“, kaže Višnja Kljajić, vijećnica u jednom od sesvetskih mjesnih odbora i jedna od idejnih začetnica inicijative koju možete pratiti na Facebooku preko stranice Inovativni centar zajednice HUB-S 1.0.
Za tu je zgradu Arhitektonski fakultet za Grad Zagreb izradio projekt još 2017. godine nazvan HUB_S, po kojemu bi ovo mjesto postalo poduzetnički centar. Kako će proći godine dok se projekt ne realizira, ideja nove incijative HUB-S 1.0. je je da se do buduće rekonstrukcije ne gubi vrijeme, već da stvaranje buduće zajednice počne odmah. A ta zajednica bi uključivala široki krug ljudi, od kulturnih i umjetnih krugova, preko ekoloških inicijativa i STEM projekata i nadovezala se na već postojeće aktivnosti u krugu bivše tvornice. U ovom je prostoru, naime, već proveden projekt PROGIREG, pomoću kojeg su otvoreni info centar ZIPS u Kelekovoj 2, terapijski vrt, urbana farma i biciklistička staza. Inicijativa se želi nadovezati na te aktivnosti u nekoj vrsti živog laboratorija koji bi istraživao moguće načine korištenja prostora u stanju u kojem jesu, a prije cjelovite rekonstrukcije, po uzoru na brojne slične projekte u Europi.
„Tako se stvara otpornost zajednice i neki humani nivo, širi se razumijevanje i dijeljenje čega danas nedostaje. Kada ljudi rade nešto kreativno zajedno stvaraju se veze koje poboljšavaju kvalitetu života i oživljavaju prostor, nastaje poligon za kretanje u budućnost. Kada se mladima da neki prostor da se povezuju i umrežavaju, to ne može biti loše“, kaže Kljajić.
Ukoliko ova inicijativa zaživi istok grada dobit će svoj „centar zajednice“, kakve revno promiče udruga Vestigium. Oni su u zagrebačlkom kvartu Vrbani od prostora udruge stvorili mjesto okupljanja koje stanovnicima nudi ono što im Grad nije osigurao, tržnicu, knjižnicu, kulturni i edukacijski centar. Udruga je i u Brezovici, još jednom marginaliziranom zagrebačkom kvartu, pokrenula Zadružni-društveni centar.
„Izvlačimo iz ljudi njihove vještine i znanja te im dajemo na važnosti time što im omogućavamo da te vještine i znanja dijele sa drugima u zajednici. Na taj način često neke potrebe koje postoje budu zadovoljne bez novca, budu zadovoljene sad i ovdje umjesto da ljudi odlaze u druge dijelove grada. Povećava se i solidarnost u zajednici jer su ljudi počeli osim znanja i vještina, razmjenjivati stvari poput odjeće, obuće bicikla, namještaja, nešto kao mali ‘sharing is caring’ uživo“, kaže Irena Borovina iz Vestigiuma.
Njihovi rezultati se čak mogu mjeriti i brojkama pa je tako samo prošle godine razmijenjeno nekoliko stotina kilograma odjeće umjesto da završi na otpadu. Eko tržnicom podržavaju čak 50 malih lokalnih i ekoloških OPG-ova koji subotom i ponedeljkom donose ono što su uzgojili u grad. Kupci ih podržavaju i da odlaze u pomoć u sadnji ili berbi.
Udruga je u partnerstvu s K-zonom i Zakladom Zajednički put provela projekt kojim su željeli tematizirati korištenje prostora mjesnih odbora. Zagreb ima 218 mjesnih odbora, neki prostori imaju i preko 300 kvadrata a većinu godine stoje prazni.
„Nekada su se ti prostori više koristili za potrebe zajednice – građana od proslava rođendana, pa čak i vjenčanja ili karmina, a danas se vraćaju u funkciju kroz radionice i druženja, posebno u kvartovima u kojima ne postoje kulturni centri. Postoji interes građana da sami u njima organiziraju razne aktivnosti od vježbanja za osobe starije životne dobi do dječjih radionica. Često prostore koriste udruge koje nemaju svoje prostore, ali još uvek puno takvih prostora stoji prazno i koriste se samo za sastanke političkih stranaka“, kaže Borovina.
Kroz reformu mjesne samouprave koju provodi Grad Zagreb, cilj je da prostore kojima upravljaju mjesne zajednice vrati građanima na korištenje, a neki mjesni odbori već funkcioniraju kao okupljališta građana. Tako je Mjesni odbor Trnjanska Savica svoj prostor pretvorio u galeriju te izlažu likovne radove građana iz kvarta i šire, organiziraju razne radionice, ali i velika kulturna događanja poput piknika u kvartu. Mjesni odbor Sveta Klara pak dva puta mjesečno organizira tržnicu u svom prostoru, čime promovira lokalne proizvođače hrane i povezuje ih sa stanovnicima, koji su upravo nedostatak tržnice prijavili kao potrebu kvarta.
Posebnu vrijednost ovakvim inicijativama daje disprezija aktivnosti iz centra grada i oživljavanje kvartova spavaonica.
„Kulturna društveno kulturna događanja ne bi trebala biti rezervirana za centar grada nego za građane, a građani žive u svim kvartovima zar ne. To je posebno važno u ovo doba kada živimo prebrzo, previše radimo, supčavamo se s različitim krizama. Ljudima ne ostaje vremena ni novaca za društveno kulturne potrebe a one su jako važne jer povezuju ljude i čine život ljepšim i ugodnijim“, zaključuje Borovina.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Projekt Udruge za nezavisnu medijsku kulturu „Promoviranje Povelje Europske unije o temeljnim pravima na H-Alter-u“ sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values.