Nastavlja se nezadovoljstvo studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odluka o dodacima na plaću nenastavnom osoblju riješena je dogovorom. Novi povod nezadovoljstvu jest izglasano povećanje upisnina u više godine i više razine studija. Odluke se donose ishitreno i netransparentno, rupe u proračunu fakulteta krpaju se preko leđa najslabijih, a nezadovoljstvo produbljuju i arogancija Uprave prema studentima, tvrde studenti iz Fakultetskog vijeća. Studentski zbor Filozofskog fakulteta transparentom poručuje: „Studenti i radnici nisu vaši bankomati.“
Uprava Filozofskog fakulteta u Zagrebu povećala je iznose upisnina u više godine, kao i jednokratne iznose za upise u preddiplomske i diplomske studije. Povećanje je izglasano na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća, izazvanoj vetom na odluku studenata na prošloj redovnoj sjednici. Kao što je bio slučaj s plaćama nenastavnom osoblju o čemu smo pisali ranije ovoga mjeseca, Uprava Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavlja s nepopularnim potezima koji produbljuju nezadovoljstvo kod studenata.
Situacija oko dodataka na plaću nenastavnom osoblju razriješena je dogovorom. Dogovoreno je da će kao provizorno rješenje ostati odluka o isplati neoporezivih dodatka u iznosu od 150 eura do jeseni ove godine nakon čega će se opet sjedati za stol. Dan prije jučerašnje sjednice Fakultetskog vijeća, pristigli su potpisi fakultetskog Radničkog vijeća, Sindikata znanosti i Akademskog sindikata. Ostaje za promisliti u kojoj bi mjeri i dogovorno rješenje s Upravom i dekanom Domagojem Tončinićem bilo moguće da nenastavno osoblje nije manifestiralo svoje nezadovoljstvo, između ostaloga, i tihim prosvjedom prije redovne sjednice vijeća, 19. ovoga mjeseca.
Sa studentima, međutim, pokušaja dogovora na obostranu korist nije bilo. Na sastanku Uprave i studentskog dijela Fakultetskog vijeća održanom dva dana prije redovne sjednice, prezentirani su planovi izmjene pravilnika. Iz uprave tvrde da su iznosi upisnine u višu godinu studija od 26,54 eura, 29,20 za upis u diplomski, odnosno 35,84 za prijediplomski studij, još uvijek niži od prosjeka upisnina na većini sastavnica Sveučilišta u Zagrebu gdje su upisnine za tri kategorije više u prosjeku za desetak eura. Studenti bi, dakle, trebali biti zadovoljni što se u višu godinu ne upisuju sa skoro 40 eura, kao što je to slučaj na Pravnom Fakultetu ili Fakultetu političkih znanosti. Dodat ćemo da najnižu upisninu ima Geotehnički fakultet na kojemu se plaća u iznosu nešto manjem od 10 eura, dok je iznos upisnine Muzičkoj akademiji nešto viši od 66 eura, kako je prezentirano studentima na sastanku. Uprava se, dakle, želi ugledati na zlatnu sveučilišnu sredinu povećanjem upisnine u višu godinu na 35 eura, odnosno povećavanjem upisnine na prijediplomski i diplomski studij na lijepih i okruglih 50 eura.
Na spomenutom je sastanku studentima prezentirana struktura prihoda i rashoda prošle dvije i tekuće godine čime se solidariziranim studentima htjelo pokazati da su troškovi dodataka nenastavnom osoblju preveliki. Uprava je studentima istaknula da bi fakultet otišao u minus u slučaju nastavljanja isplate dodatka na plaću nenastavnom osoblju što fakultetu predstavlja najveću stavku troškova. Na sastanku je studentima prezentirano „da bi trebali vidjeti veću upisninu kao vlastiti doprinos tome da fakultet izađe iz financijske rupe u kojoj se nalazi i da bi studenti trebali biti ponosni i sretni što doprinose financijskom poboljšanju fakulteta“ govori nam Josip Majsec, student i član Fakultetskog vijeća. Nakon sastanka, studentima je rečeno da će odluka o upisninama biti stavljena kao dopuna dnevnog reda na izglasavanje na sjednici Fakultetskog vijeća koja je održana dva dana poslije. U kratkom roku od sastanka do sjednice studenti nisu imali prilike za pripremu i prikupljanje podrške kod profesora zbog čega im je preostalo podnijeti suspenzivni veto čime je odluka o upisninama odgođena za iduću sjednicu Fakultetskog vijeća. Uprava je zbog tog čina donijela odluku o izvanrednoj sjednici vijeća koja održana jučer, a na kojoj je izglasavanje suspendirane odluke postalo obvezom.
„Bojimo se da bi povećanje upisnina moglo biti prvo u nizu koraka kojima će se legitimirati povećanje studentskih nameta. Odnosno, da će pod izlikom loše financijske situacije fakulteta početi naplaćivati mnoge druge aspekte studiranja koji se na drugim fakultetima naplaćuju, kao što je odjava ispita ili urudžbiranje molbi. Činjenica da se na Filozofskom fakultetu takve usluge ne plaćaju, rezultat je dugotrajne borbe za očuvanjem studentskog standarda, kao i posljedica zalaganja i rada Fakultetskog vijeća. Nakon smanjenja dodatka nenastavnom osoblju, za što su prije četiri mjeseca rekli da neće napraviti, vjerujemo da uprava nema kredibilitet i da joj se može vjerovati da do novih nameta neće doći. Treba vrlo konkretno pružiti otpor upravi. Mislimo da usmjerava studente protiv profesora i obrnuto“, ističe Majsec.
Studentski predstavnici iz zbora i vijeća poručuju nam da će nastaviti s otporom, tvrde da izglasana odluka nipošto ne predstavlja kraj, već, dapače, početak borbe. Od dekana i fakultetske će uprave nastaviti tražiti dugoročnu strategiju povećanja fakultetskih prihoda. Iz studentskog zbora, naime, navode da nije na odmet niti postaviti pitanje transparentnog baratanja iznosom povećanja upisnina pomnoženim s nekoliko tisuća studenata. Ostvarivanje dodatnih prihoda, prema studentima, ne bi trebala biti stvar koja se prelama preko leđa nenastavnog osoblja i studenata čiji socioekonomski status nikada nije bio zavidan. Unatoč pravdanju Uprave da povećanje prati i povećanje zajamčenog studentskog minimalca – minimalna studentska satnica iznosi 5,25 eura – činjenica je da je studentima svaki euro bitan.
Osim tajminga donošenja ishitrenih odluka i nezavidnog položaja studenata u društvu, studentski predstavnici ističu i principijelnost njihove borbe za uistinu besplatno obrazovanje i protiv bilo kakve naplate znanja što je prije ravno petnaest godina kulminiralo studentskom blokadom fakulteta. Nasuprot tome, otpor prema posljednjem povećanju fakultetska je uprava izjednačila gubljenjem obraza studentskih predstavnika nakon izglasavanja veta, pričaju nam studenti.
Do promjene takvoga stava, osim ‘legalnim’ načinima, djelovanjem u zboru i vijeću, studentima ostaje otpor prosvjedima, transparentima i pokušajem zadobivanja potpore šire javnosti. U korist odlukama Uprave ide i tempiranje važnih odluka pred sam kraj ljetne pauze koja prethodi skorašnjem kraju akademske godine.
Situaciju koja je načeta najavom smanjenja dodataka na plaću nenastavnom osoblju obilježio je, podsjećamo, značajan moment solidarnosti studentskih predstavnika s nenastavnim osobljem, manifestiran javnom podrškom i isticanjem transparenta na pročelju zgrade fakulteta. Tim više začuđuje zamjetno odsustvo interesa medija koji ovdje problematizirana događanja u visokoobrazovnim ustanovama, čini se, ne drže predmetom javnoga interesa. Važne teme koje objelodanjuje medijski mainstream dolaze iz istih izvora u kojima se daju iščitati sukobi po pitanju radničkih prava i neprestane borbe za besplatnim obrazovanjem na zagrebačkim fakultetima. Njihova obrada u javnom prostoru, međutim, izostaje.
