Josip Broz Tito, Madina Hussiny, hrvatske velikanke, Borivoj Dovniković, Vladan Desnica, Vesna Bosanac i grad Mariupolj imena su i pojmovi koje je zagrebački skupštinski Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova dodao u Fond imena. Prvi je to korak da neki trg, ulica ili park dobiju jedan od navedenih naziva. Naravno, ako će se iznaći pogodna lokacija i ako će i kada za to postojati – politička volja.
Na sjednici Odbora u utorak bili su samo Rada Borić, Marija Krnić i Teodor Celakoski, gradske vijećnice i gradski vijećnik iz koalicije Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica, Zelena alternativa – OraH. Vijećnica SDP-a Davorka Moslavac Forjan ispričala se „unaprijed dogovorenim obavezama“, a nije došla ni Ana Lederer (Blok za Hrvatsku).
Na sjednicu nije pozvan nitko od predlagača, ni oni koji su tražili promjenu naziva, ni oni koji su predlagali neko novo ime u Fond. Rada Borić (Nova ljevica), predsjednica Odbora, objasnila nam je da to u ovoj fazi nije potrebno. Zapisnici prethodnih sjednica pokazuju da je dosadašnja praksa bila drugačija.
Neuobičajena je bila i brzina odlučivanja. Obiman dnevni red od čak 13 točaka, među kojima i prijedlog Kluba gradskih vijećnika SDP-a o povratku imena Trga maršala Tita, pretrčan je u dvadesetak minuta, gotovo bez ikakve rasprave.
O prijedlogu SDP-a zaključeno je samo da će u Fond imena ući ime Josip Broz Tito. O predloženom vraćanju imena trgu, sada Trgu Republike Hrvatske, nije se ni raspravljalo ni glasalo.
Isto se dogodilo i s prijedlogom da se Trg hrvatskih velikana simetrično podijeli i da se dio preimenuje u Trg hrvatskih velikanki. Odbor se o tome nije očitovao, samo je u Fond dodao naziv „hrvatske velikanke“ za neko buduće vrijeme.
O preostalim prijedlozima za preimenovanje ulica, Odbor je ipak odlučivao. Tako je, među ostalim, jednoglasno zaključeno da se ne prihvaćaju prijedlozi saborske zastupnice Katarine Vidović Krišto, ali i zastupnika Socijaldemokrata Domagoja Hajdukovića.
O Titu bez SDP-a
Prijedlog Kluba gradskih vijećnika SDP-a o vraćanju starog naziva Trg maršala Tita, koji je Odboru uputio sada već bivši predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac u svibnju ove godine, nije bio dovoljan razlog da se na sjednici povede ikakva rasprava. Gradski vijećnici Možemo i tu su točku odradili rutinski u minutu-dvije. Kako na sjednici nije bilo SDP-ove vijećnice, izostao je i njezin komentar. Odšutio je i njezin, inače vrlo razgovorljiv, stranački kolega Ratko Petek, koji je došao na sjednicu, iako nije član Odbora.
Ime Trga maršala Tita brzinski je promijenjeno u “Trg Republike Hrvatske” 2017. godine na prijedlog tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića i Kluba gradskih vijećnika Nezavisni za Hrvatsku, Bandićevih tadašnjih koalicijskih partnera. Operativni dio posla proveo je Zlatko Hasanbegović, tadašnji predsjednik Odbora za imenovanja ulica.
Povratak imena Trga maršala Tita, ni u predizbornoj kampanji za prošle lokalne izbore, a ni danas, nije bio prioritet ni za koaliciju Možemo, ali ni za SDP, pa je nejasno zašto je ta točka upravo sada stavljena na dnevni red. Posebno jer prijedlog, u ime Kluba gradskih vijećnika SDP-a, potpisuje Gotovac, sada već bivši SDP-ovac. Vraćanje imena je aktualizirao upravo Gotovac kada je lani u prosincu došao na čelo gradskog SDP-a.
Tomislav Tomašević je lani uoči izbora izjavio da će, poput Nove ljevice, podržati inicijativu ako do nje dođe, ali da to nije prioritet uz sve tekuće probleme. Sličan stav ponovio je i nedavno u lipnju, kada je Gotovac još bio na čelu gradskog SDP-a, odbijajući tezu da kalkulira jer se ne želi zamjeriti desnici.
Nakon što je Gotovac u rujnu isključen iz SDP-a, ta je tema nestala iz javnosti, da bi sada uskrsnula na skupštinskom Odboru za imenovanje ulica.
U međuvremenu su i iz SDP-a slani signali koji nisu imali jačinu Gotovčevih istupa i zauzimanja za Trg maršala Tita. Tako je još Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine, neposredno nakon Gotovčevog izbora lani u prosincu kada je ovaj lansirao ideju povratka imena, ustvrdio da to nije prioritet svih prioriteta u Zagrebu i da ima važnijih pitanja za građane koje treba urgentno rješavati. Rekao je da će do kraja mandata vjerojatno pitanje imena ulica i trgova doći na dnevni red, ali da to neće biti „politička trgovina kao što je bila između Hasanbegovića i Bandića“.
Prijedlog koji potpisuje Gotovac prilično je osebujan. Iako je na početku pisanog prijedloga Gotovac ustvrdio da je „obrazlaganje uistinu nepotrebno“, ipak je potom na više od četiri gusto kucane stranice srčano – i na momente lirski – objašnjavao zašto je nužno vratiti stari naziv i to upravo na staru lokaciju, sadašnji Trg Republike Hrvatske u središtu Zagreba.
Iz prijedloga nije jasno koji bi naziv trgu zapravo trebalo vratiti. U dopisu stoji da Klub gradskih vijećnika SDP-a predlaže da se u Fond imena uvrsti osobno ime „Josip Broz Tito“, odnosno odrednica „Maršal Tito“ te da se sadašnji Trg Republike Hrvatske preimenuje u „Trg Josipa Broza Tita“ odnosno „Trg maršala Tita“.
Na sjednici Odbora čak ni to nije problematizirano, nego je jednoglasno, bez rasprave, podržana jedna varijanta – da se u Fond imena uvrsti ime Josip Broz Tito. I to je sve. O promjeni naziva Trga Republike Hrvatske uopće nije glasano.
Nakon sjednice, Rada Borić je, odgovarajući na pitanja novinara ustvrdila da postoje važnija pitanja od preimenovanja ulica i trgova, posebno jer to ide na teret građana, ali da to ne mijenja antifašističku poziciju zeleno-lijeve koalicije.
„Napravili smo formalni korak da je ime Josipa Broza Tita ušlo u Fond imena, a naš stav prema antifašizmu i antifašističkoj borbi je više nego dobro poznat. Mislimo da Zagreb u ovom trenutku ima tema koje su životnije za njegove sugrađanske i sugrađane, ali mi od svoje antifašističke pozicije, dakako, ne odustajemo“, rekla je Borić.
I gradonačelnik Tomislav Tomašević je nešto kasnije, predstavljajući novi gradski proračun, komentirao odluku Odbora.
„Kao što sam već ranije rekao, nisu nam prioriteti promjena imena trgova, posebno dok ih još treba obnoviti, i da ćemo s SDP-om razgovarati o tome. Ako je nešto i uvršteno u Fond imena, to je na razini skupštinskog odbora. Odluku na kraju donosi Gradska skupština. Kada će to biti o tome ćemo razgovarati s koalicijskim partnerom“, rekao je Tomašević i ponovio da zagrebačka vlast tu temu nije potencirala u zadnjih godinu dana, jer su prioriteti voda, obnova, vrtići, škola…
Reklamna agencija traži Trg hrvatskih velikanki
Odbor je jednoglasno podržao i da se ime afganistanske djevojčice Madine Hussiny, poginule pod naletom vlaka nakon prisilnog protjerivanja s hrvatsko-srpske granice prije pet godina, uvrsti u Fond imena. Prijedlog su podnijeli još prije godinu dana Zagreb grad-utočište, Inicijativa za preimenovanje Trga Republike Hrvatske u Trg Madine Hussiny i Inicijativa Dobrodošli „kako bismo trajno pamtili i nikada ne potisnuli istinu o smrti Madine Hussiny, polažući nadu u društvenu pravdu“.
„Ovo je dobar trenutak da Madinino ime uvrstimo u Fond, da se na neki način odužimo toj djevojčici i sjetimo se velikog broja djevojčica i dječaka koji su stradali kao dio migrantskog vala i osvijestimo taj problem“, rekla je Marija Krnić (Zagreb je naš!).
Prošao je i prijedlog Igora Mladinovića koji je u ime grupe građana krajem kolovoza predložio da se pojam ‘hrvatske velikanke’ uvrsti u Fond. Riječ je zapravo o vlasnicima i zaposlenicima reklamne agencije Hearth koja je prije nekoliko dana pokrenula javnu kampanju „TRGni se za ravnopravnost“ i peticiju da se pola Trga hrvatskih velikana preimenuje u Trg hrvatskih velikanki. Taj dio prijedloga reklamne agencije, odnosno formalno – grupe građana, da se promijeni naziv dijela Trga hrvatskih velikana na sjednici Odbora nije stavljen na glasanje.
Podržan je i prijedlog Zagreb filma da u Fond imena uđe ime Borivoja Dovnikovića, poznatijeg kao Bordo, „velikana svjetskog animiranog filma i jednog od najdugovječnijih i najpriznatijih svjetskih karikaturista“. U Fond je ušao i “grad Mariupolj” na prijedlog Ukrajinske zajednice Grada Zagreba i Viktora Filima, predstavnika ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba. Prošao je i prijedlog Kluba gradskih vijećnika Mosta da se uvrsti i ime Vesne Bosanac, ravnateljice vukovarske bolnice 1991. godine.
Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba predložilo je da se jedna od neimenovanih ulica uz novogradnje uz Ulicu Antuna Šoljana u Španskom nazove po istaknutom književniku Vladanu Desnici. Odbor, međutim, o tome uopće nije odlučivao, nego je samo izglasao da se njegovo ime stavi u Fond imena, tako da je izostala uputa Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove da pripremi potrebnu dokumentaciju.
Provjera popisa Svjetskog židovskog kongresa
Udruga Documenta i Svjetski židovski kongres uputili su prijedlog za preimenovanje ulica nazvanih, kako kažu, po pripadnicima ustaškog pokreta i dužnosnicima NDH.
„Davanje počasti ustaškim dužnosnicima se može shvatiti kao glorifikacija zločinačkog pokreta, nepriznavanje patnje svih stradalih u ustaškom teroru kao i osporavanje zločina nad Židovima, Srbima, Romima te političkim neistomišljenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata“, stoji u prijedlogu.
Na popisu je 11 ulica, od kojih je devet u Ivanjoj Reki, na Krugama, kod groblja Miroševac i na Sv. Duhu, a za dva imena s popisa smo ustanovili da nemaju ulicu nego da su u Fondu imena od 1993. godine.
„Zatražit ćemo stručno mišljenje u vezi ovoga prijedloga, o osobama koje su predložene i koja je bila njihova uloga u ustaškom pokretu i upravljanju u NDH“, rekla je Rada Borić.
Odbor je odbio nekoliko prijedloga preimenovanja ulica, među njima, i one saborske zastupnice Katarine Vidović Krišto da se brišu nazivi Masarykova i Đorđićeva ulica kao i Ulica 29. X 1918. Nije prošao ni prijedlog zastupnika Socijaldemokrata Domagoja Hajdukovića da se dio Bosanske ulice, u kojem je veleposlanstvo Ruske Federacije, nazove Ulica ruske agresije na Ukrajinu.
Prema Odluci o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba, da bi neka javna površina u Zagrebu dobila ime potrebno je da prijedlog naziva Odbor prvo uvrsti u Fond imena. Pisane i obrazložene prijedloge Odboru mogu podnijeti gradski zastupnici i njihovi klubovi, skupštinska radna tijela, gradonačelnik, vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, obrazovne, zdravstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe te građani i udruge. Nakon što Odbor raspravi prijedlog i u slučaju da ga prihvati, uz prethodno mišljenje vijeća mjesnog odbora odnosno gradske četvrti, te pribavi potvrdu Gradskog ureda za katastar i geodeziju i pozitivno mišljenje nacionalnog Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena kao i suglasnost obitelji, konačnu riječ ima Gradska skupština koja donosi akt o određivanju imena neke javne površine.
Ne postoji redoslijed ‘biranja’ imena iz Fonda. Neka imena čekaju desetljećima. Rekorder je izumitelj tiskarskog stroja Johannes Gutenberg čije je ime u Fondu od 1968. godine. Po podacima iz ožujka, u Fondu je 335 imena.
Gradska skupština u ovom sazivu potvrdila je tri nova naziva i to sve za javne površine koje do sada nisu imale naziv – Park Vijeća Europe u Klari, čije je ime bilo u Fondu od 2019. godine, Park Otti Berger na području Maksimira koja je bila u Fondu nepuna četiri mjeseca te Prilaz Ante Peterlića kod ljetne pozornice Tuškanac koji je uvršten u Fond imena prije deset godina.
Ankici Lepej prvo trg, pa šetalište, ali i dalje problemi
Nakon što je 18. siječnja ove godine preminula najpoznatija hrvatska zviždačica Ankica Lepej, Vijeće Mjesnog odbora Mimara, samo dan kasnije, odlučilo je predložiti Odboru da se površina između Savske i Jukićeve ulice nazove “Trg Ankice Lepej”, što je podržalo i Vijeće Gradske četvrti Donji grad. Tome se pridružila i Rada Borić sa zahtjevom da ime Ankice Lepej uđe u Fond imena. Odbor za imenovanje ulica jednoglasno je podržao prijedlog za Fond te zatražilo od Gradskog ureda za katastar dokumente potrebne za utvrđivanje zaključka o imenovanju. Gradski ured je potom utvrdio da za to nema tehničkih uvjeta. Gotovo istodobno, i Vijeće Mjesnog odbora Gajnice izašlo je s prijedlogom da se staza u tom naselju, u kojem je Ankica Lepej provela većinu privatnog i profesionalnog života, nazove Šetalištem Ankice Lepej, što je podržalo i Vijeće Gradske četvrti Podsused-Vrapče. Odbor je početkom listopada jednoglasno podržao i Šetalište Ankice Lepej te od istog Gradskog ureda zatražio dokumentaciju, ali su ponovno iskrsnuli problemi. Naime, nije sigurno do kuda će ići šetalište, hoće li uopće stići do banke u kojoj je Ankica Lepej radila kao bankovna službenica kada je javnosti otkrila tajni račun Ankice Tuđman, supruge tadašnjeg predsjednika države Franje Tuđmana, ili će šetnica zbog katastarskih pravila biti kraća.
Rada Borić je na sjednici u utorak pitala predstavnika Gradskog ureda za katastar kakvo je stanje sa šetnicom. On je, ne ulazeći u detalje, kazao da su pripremili materijale i da će ih tijekom tjedna dostaviti.
„Hvala, pa ćemo ih pripremiti za slijedeću sjednicu da imamo još jedno imenovanje“, optimistički je zaključila Rada Borić, predsjednica Odbora.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Vladavina prava” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).