Sve se više znanstvenih istraživanja bavi ulogom psihodelika u liječenju problema s mentalnim zdravljem. Tako je primjerice u svijetu psilocibin svojevrsni hit, no iako u Hrvatskoj velik broj ljudi pati od PTSP-a, anksioznosti, depresije i sličnih problema, psihodelici ostaju tabu tema. To želi promijeniti udruga Nepopularna psihologija organizacijom konferencije u Zagrebu. „Ozbiljnim uspjehom smatrao bih razmatranje provođenja kliničkih studija u Hrvatskoj“, kaže psiholog Mario Zulić, predsjednik Nepopularne psihologije.
Psilocibin, aktivni sastojak magičnih gljiva, i MDMA legalizirani su za korištenje u medicinske svrhe u Australiji ove godine, u liječenju PTSP-a i nekih vrsta depresije. U svijetu se sve više znanstvenih istraživanja bavi mogućom ulogom psihodelika u liječenju problema povezanih s mentalnih zdravljem, a aktivni sastojak magičnih gljiva, psilocibin, je svojevrsni hit. No, iako u Hrvatskoj velik broj ljudi pati od PTSP-a, anskioznosti, depresije i sličnih problema, psihodelici ostaju tabu tema. To želi promijeniti udruga Nepopularna psihologija organizacijom multidisciplinarne konferencije „Znanost psihodelika u primjeni” koja će se održati 11. studenog u WESPA Spaces u Zagrebu.
„Jedan od razloga zašto je ova tema ,ovoliko’ kontroverzna je manjak dijaloga o istoj. Dijalog unutar znanstvene zajednice je minimalan, a između ,struke’ i javnosti još manji. Drugi razlog zasigurno je neinformiranost. Imao sam razgovore s brojnim kolegama iz područja psihologije, psihoterapije i psihijatrije do kojih ovi nalazi jednostavno nisu došli. Sami nisu imali interes da prate to područje, a edukacije za stručnjake velikom većinom se provode izvan Hrvatske“, kaže psiholog Mario Zulić, predsjednik Nepopularne psihologije i voditelj organizacijskog odbora konferencije.
U tom će smislu biti zanimljivo čuti izlaganje liječnice Marije Franke Žuljević, koja je provela istraživanje o stavovima psihijatara o psihodelicima. U javnosti pak ostaje dominantna percepcija kako je riječ o drogama, a droge su percepirane kao „zlo“. Upravo će percepcija psihodelika na ovim prostorima biti tema okruglog stola koji će se održati u sklopu konferencije, a na kojem će govoriti stručnjaci iz različitih područja. Uz Zulića, sudjelovat će novinar Filip Pavić iz Jutarnjeg lista, liječnica Marija Franka Žuljević, specijalizant psihijatrije Javor Vouk-Kamenski te klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Zora Subotić.
„Na neki način se radi o propitivanju osnovnih vrijednosti i to ljude može uplašiti ili učiniti nesigurnima. Reakcija jedne kolegice na moje izlaganje je bila: ‘Shvaćaš li ti da je ‘to’ ilegalno, da je to tako super, to ne bi bilo ilegalno’. Za nju, tu rasprava završava. No, ono što zapravo, između ostalog, govori jest: ‘Ovo je nešto u što vjerujem cijeli život, nemoguće da su institucije toliko u krivu.’ Za mnoge ova tema zahtijeva značajnu fleksibilnost u postojećim stavovima, a neki su na to manje spremni od drugih. Međutim, osobno vjerujem u ljude oko sebe, vjerujem da u krajnjoj liniji želimo dobro sebi i drugima, a ovo je jedan od načina postizanja upravo toga“, navodi Zulić.
Znanstvenik iz Berlina Sergio Pérez Rosal koji je surađivao s njemačkom MIND Fondacijom, na konferenciji će sa sudionicima podijeliti najnovija saznanja iz terapije uz psilocibin. Neki znanstveni radovi došli su do rezultata da je populacija s depresijom otpornom na tretman doživjela poboljšanja nakon terapije psilocibinom, a taj glavni aktivni sastojak takozvanih „magičnih gljiva“ pokazao je velik potencijal i u liječenju anksioznosti, ponajviše kod pacijenata s terminalnim bolestima, i raznih ovisnosti. Potencijal psilocibina istražuje se i za neka druga stanja, poput poremećaja hranjenja.
Kako ističe Zulić, manji broj istraživanja uključuje i druge psihodelike, LSD, ibogain te DMT. U SAD-u se pak već MDMA koristi u kliničkim ispitivanjima u liječenju PTSP-a. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je 2017. godine odobrila poseban status “breakthrough” terapije za psihoterapiju potpomognutu MDMA-om, nakon što su istraživanja pokazala kako 70% sudionika nakon terapije više ne zadovoljava kriterije dijagnoze za PTSP.
Konferencija je dobila potporu i Instituta za mikrodoziranje iz Nizozemske koji se bavi potencijalnim benefitima uzimanja jako malih doza psihodelika kroz dulje vrijeme. U svijetu se o mirkodoziranju danas puno priča.

„Za sada, ne možemo reći da postoje nedvojbeni dokazi o specifičnim posljedicama mikrodoziranja. Vjerujemo da ćemo u godinama pred nama imati značajno bolje razumijevanje ove prakse koja se uvelike razlikuje od uzimanja visokih aktivnih doza psihodelika u terapijske svrhe. No, bilo bi dobro kada bi se na našim prostorima prije svega usredotočili na upravo na aktivne doze koje su svoj potencijal opetovano potvrdile u kliničkim istraživanjima. Za mikrodoziranje naravno uvijek ima prostora i njihovi efekti bi se također trebali dodatno istražiti prije primjene kod specifičnih, kliničkih, populacija“, kaže Zulić
Koliki je interes za temu pokazuje činjenica kako su vrlo brzo nakon objave o održavanju konferencije organizatori rasprodali dvoranu koju su rezervirali te su je prebacili u veći prostor. Kako je i ta dvorana brzo popunjena, omogućili su online praćenje predavanja i naknadni pristup snimkama po promotivnoj cijeni. Online ulaznice su u prodaji u sustavu Entrio.
„Kod ideje organizacije ove konferencije često se nametalo pitanje ‘jesmo li kao društvo spremni na dijalog o ovoj temi?’, no dobili smo neočekivani odgovor. Sve do sada nam pokazuje kako postoji velik interes iz različitih područja struke kao i javnosti“, kaže Zulić.
Iz udruge su za prvu godinu održavanja konferencije vrlo iznenađeni i zadovoljni odazivom stručnjaka i javnosti, no gledaju i dalje od toga.
„Možda će neki misliti da sam suviše optimističan kada kažem da bih ozbiljnim uspjehom smatrao razmatranje provođenja kliničkih studija u Hrvatskoj, no vjerujem da je to realno očekivanje za vrijeme pred nama“, zaključuje Zulić.
Pred nama je još dug put do mentalnog zdravlja

Kako generalno ocjenjujete stanje s mentalnim zdravljem u Hrvatskoj? Postoje li naznake da je potrebna promjena pristupa liječenju problema s mentalnim zdravljem?
Tema mentalnog zdravlja je posljednjih godina, naročito od razdoblja pandemije, više zastupljena u medijima te se čini kako smo postali obzirniji prema mentalnom zdravlju. Kako vlastitom tako i prema drugima koji se nose s raznim poteškoćama. Ipak, bilo koji stručnjak će vam reći da je pred nama još dug put i lako možemo prepoznati niz područja gdje su moguća značajna unapređenja.
Za svakoga tko je usmjeren na znanost i nova istraživanja ideja da pristup stagnira je na neki način neprihvatljiva. Pristup je potrebno kontinuirano mijenjati kako stječemo nova znanja i tu u priču dolaze, između ostalog, i psihodelici. Oni predstavljaju zapravo širenje dosadašnjeg pristupa s još jednom vrstom tretmana koji zasada pokazuje velik potencijal. S druge strane, terapijski proces, kao i neki ishodi izgledaju značajno drugačije od konvencionalnog pristupa. To svakako jest jedan drugačiji pristup sam po sebi, no vjerujem da će isti biti u primjeni uz ostale ustaljene prakse temeljene na istraživanjima poput kognitivno-bihevioralne psihoterapije.