Predstavnici nacionalnih manjina s kojima smo razgovarali složni su da je potrebno na HTV-u uspostaviti manjinsku redakciju sastavljenu prije svega od pripadnika nacionalnih manjina specijaliziranih za manjinska pitanja.
Novu garnituru na HTV-u dočekao je višegodišnji problem koji nikada nije bio u žarištu interesa javnosti, ali je njegovo rješavanje bitno za nacionalne manjine u Hrvatskoj. Godinama postoji nezadovoljstvo Savjeta za nacionalne manjine s programom namijenjenim nacionalnim manjinama i sa zastupljenošću manjinskih tema na HRT-u, posebno na javnoj televiziji. Sadašnje rješenje, po kojem je manjinski sadržaj uglavnom u specijaliziranim emisijama, smatraju getoiziranjem a ne integriranjem manjina.
Predstavnici manjina upozoravaju koje su obaveze Vlade i HRT-a, kao javnog medija, u proizvodnji, emitiranju i praćenju manjinskih tema. Pozivaju se na Ustavni zakon o pravima nacionalnim manjina, na Zakon o HRT-u te na aktualni Ugovor Vlade i HRT-a. Upozoravaju i na Program Vlade za mandat 2020-2024.
Važne su i preporuke Vijeća Europe koje se tiču provođenja Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima.
Krajem veljače održan je sastanak predstavnika Savjeta za nacionalne manjine i HRT-a na kojem je dogovoreno formiranje radne grupe koja bi se bavila budućim ugovorom Vlade i HRT-a za period 2023-2027 godine, formiranjem manjinske redakcije i vanjskom produkcijom manjinskog sadržaja. U ime manjina u radnoj skupini su predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, saborska zastupnica srpske nacionalne manjine Dragana Jeckov i predsjednik Kluba zastupnika manjina Vladimir Bilek. Na čelu radne skupine je Renato Kunić, pomoćnik glavnog ravnatelja HRT-a, koji je za ovaj tjedan zakazao prvi sastanak.
Nužna manjinska redakcija
Predstavnici nacionalnih manjina s kojima smo razgovarali složni su da je potrebno na HTV-u uspostaviti manjinsku redakciju sastavljenu prije svega od pripadnika nacionalnih manjina specijaliziranih za manjinska pitanja. Prvi korak je da odredba o uspostavljanju manjinske redakcije uđe u novi četverogodišnji Ugovor Vlade i HRT-a, a potom ekipiranje i proizvodnja programa različitog sadržaja.
„Format tjedne emisije Prizma je prevladan, treba naći novi model koji ne bi getoizirao manjine. Svjesni smo da nacionalne manjine ne mogu biti zastupljene u programu javne televizije u istom postotku koliko nas ima u društvu, dakle oko 7 posto, ali sadašnja statistika je porazna. Realno, udio manjinskih tema na sva četiri programa HTV-a sada iznosi 1,6 posto“, upozorava Aleksandar Tolanuer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine i član radne grupe.
Da bi se stvari promijenile, Tolnauer smatra da je nužno formirati manjinsku redakciju na HTV-u.
„U njoj bi trebali raditi ljudi koji znaju o manjinama i koji bi bili iz redova nacionalnih manjina. Ta bi redakcija proizvodila svoj program, ali bi mogla koristiti i materijale koji se sada proizvode na lokalnom nivou u vanjskoj produkciji, poput televizijskih emisija koje emitiraju Srbi u Vukovaru“, ocrtava naznake koncepta Tolnauer.
Umjereno je optimističan ishodom razgovora s predstavnicima HRT-a.
„Problem je postojanje tropofobije, straha od promjene. Čini mi se, ipak, da se kotačić pokrenuo“, zaključuje predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
I Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske i još 11 nacionalnih manjina, nezadovoljan je sadašnjim stanjem, posebno izvještavanjem o Romima.
„Kada kritiziramo program, poput emisije Prizma, kažu nam neka se ne miješamo u novinarski i urednički posao. Očito tako ne možemo popraviti program. Zato je potrebna manjinska redakcija koja bi bila na jednom mjestu, sa stručnim ljudima iz manjina kojima bi mogli pomoći i drugi novinarski profesionalci. Tako bi se naš rad bolje prezentirao i manjinama i većini“, objašnjava zastupnik Kajtazi.
Iznosi primjer javne televizije na Kosovu koja, kako kaže, već 40 godina ima program na romskom jeziku.
„Bit će to jako teško ovdje uspostaviti, ali Talijani i Mađari već imaju svoj program na javnom radiju“, upozorava Veljko Kajtazi.
Jeckov: Uzor TV Vojvodina s dnevnom emisijom za Hrvate
Dragana Jeckov, saborska zastupnica srpske nacionalne manjine iz redova SDSS-a, posebno podsjeća na zakonske i druge odredbe koje obavezuju i Vladu i HRT, ali i na suprotnu praksu.
„Godinama u Savjetu za nacionalne manjine ne prihvaćamo izvještaje HRT-a zbog poražavajućih podataka. Nismo zadovoljni jer programi u kojima se govori o manjinama ili s manjinama, gotovo ne postoje. U izvještajima HRT-a stoji da su sve nacionalne manjine na svim programima javne televizije tokom 2019. godine bile zastupljene tek 1,079 posto, a u 2020. godini 1,045 posto“, kaže Jeckov.
Po njezinom mišljenju, buduća redakcija bi trebala biti puna eminentnih novinara pripadnika nacionalnih manjina koji izvrsno poznaju manjinsku problematiku, jezik, običaje i kulturu.
„Takvih novinara imamo u našim redovima i spremni smo ih uključiti u rad. To su novinari koji znaju o čemu pričaju i što je važno prenijeti u eter kako bi se postigao osnovni cilj – promicanje ravnopravnosti, tolerancije i očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta pripadnika nacionalnih manjina“, objašnjava saborska zastupnica.
Kao pozitivan model navodi javnu Radioteleviziju Vojvodine, na kojoj je još 2010. godine osnovana redakciju na hrvatskom jeziku sa „zavidno popunjenom redakcijom i zavidnim programom“.
„Pored odgovornog urednika, imaju 4 urednika, 4 novinara, 3 suradnika u proizvodnji programa i 3 lektora. Na drugom programu RTV Vojvodina od ponedjeljka do subote emitira se Dnevnik na hrvatskom jeziku u 17.45, nedjeljom u 16 sati emisija Izravno o aktualnim društvenim i političkim temama, a u 16.30 emisija iz kulture Svjetionik“, opisuje vojvođanski model zastupnica Jeckov koja je još lani u svibnju u Saboru rekla da je „intencija SDSS-a da se isti reciprocitet poštuje i u Hrvatskoj“.
„Uspjeh u poslu koji je pred nama neće izostati ukoliko bude volje sa strane rukovodstva HRT-a. U ovaj posao ulazimo s najboljim namjerama i bez fige u džepu. Nadam se da ćemo o ishodu uskoro javno govoriti. Očekujemo da se o manjinama počne govoriti u pozitivnom svjetlu raznolikosti našeg društva. Ukoliko u tome napravimo barem jedan iskorak, bit će to dobar početak integrirajućeg medijskog modela“, zaključuje zastupnica Dragana Jeckov.
Sada samo radijske emisije na talijanskom, mađarskom i slovačkom
Pravo na informiranje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj uređeno je, prije svega, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Televizije i radio postaje imaju zadatak proizvoditi i emitirati emisije za manjine na manjinskim jezicima te omogućiti udrugama manjina sudjelovanje u stvaranju programa. Propisano je i da se u državnom i lokalnim proračunima osiguravaju sredstva za sufinanciranje manjinskih emisija „sukladno mogućnostima i prema kriterijima koje utvrdi Vlada na prijedlog Savjeta za nacionalne manjine, odnosno nadležna lokalna tijela na prijedlog vijeća nacionalnih manjina“.
Što se tiče javnog medijskog servisa, u Zakonu o HRT-u precizno su propisane programske obaveze javne televizije i radija, među kojima stoji i da će HR „prozvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina, uključujući programe za djecu“.
Periodično, Vlada i HRT sklapaju četverogodišnje ugovore u kojem se operacionaliziraju obaveze iz Zakona o HRT-u, pa tako i one vezano za nacionalne manjine. U aktualnom Ugovoru za period 2018-2022 stoji da će Hrvatski radio na nacionalnom nivou proizvoditi program za manjine na hrvatskom jeziku, a u regionalnim programima na području veće zastupljenosti neke manjine i na manjinskom jeziku – Pula i Rijeka na talijanskom, a Osijek na mađarskom i slovačkom. I postaje Hrvatskog radija u Kninu i Dubrovniku imaju obavezu manjinskog programa i to za srpsku i bošnjačku manjinu ali samo na – hrvatskom jeziku.
Što se tiče Hrvatske televizije, ni na jednom nivou – ni nacionalnom ni regionalnom – ne postoji obaveza proizvodnje neke emisije koja bi išla isključivo na nekom od manjinskih jezika. U aktualnom Ugovoru stoji da se nacionalni televizijski program namijenjen informiranju nacionalnih manjina dijelom emitira na manjinskom jeziku, dok za regionalne emisije stoji samo načelna napomena da će se u redovitom informativnom programu za opću populaciju obuhvatiti i teme specifičnosti i problematike manjina na tom području.
Iako obaveza formiranja manjinske redakcije ne postoji ni u jednom od prethodnih dokumenata, aktualna vlada premijera Andreja Plenkovića svoju političku volju iskazala je u Programu Vlade za mandat 2020-2024. U njemu stoji obećanje da će se „Vlada u pregovorima o sljedećem Ugovoru između Vlade i HRT-a zalagati za osnivanje redakcije za manjine na HRT-u i uključivanje pripadnika nacionalnih manjina, odnosno novinara koji imaju iskustva u izvještavanju o specifičnim, manjinskim temama“. Novi Ugovor Vlade i HRT-a za period 2023-2027 trebao bi biti potpisan do kraja ove godine. Dakle, pravo je vrijeme za pregovore s manjinama.
Nezadovoljni Savjet za nacionalne manjine
Unatoč ustavnih, zakonskih i programskih obaveza postoji očita diskrepancija u ocjeni uspješnosti provođenja obaveza HRT-a vezano za manjine. S jedne strane, Vlada uglavnom pozitivnim ocjenjuje zastupljenost i kvalitetu manjinskog sadržaja u programima Hrvatskog radija i Hrvatske televizije, ali ako se pita manjine itekako ima prostora za poboljšanja.
Jedan od primjera su godišnji Izvještaji Vlade o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. U protekle tri godine ni jedan Izvještaj nije prošao čitavu saborsku proceduru.
Izvještaji za 2019. i 2020. godinu još nisu bili na plenarnoj sjednici, a izvještaj za prošlu godinu još nije ni došao u Sabor. To dovoljno govori o prioritetima vladajuće većine. U dva posljednja izvještaja – za 2019. i 2020. godinu koji su zapeli u saborskim ladicama – među primjerima dobre prakse ističu se i emisije na HRT-u – televizijske emisije Prizma, Manjinski mozaik, Dobro jutro, Hrvatska, regionalne informativne emisije, Radio Sljeme i Treći program Hrvatskog radija. Istodobno, navodi se i veoma kritičan stav Savjeta za nacionalne manjine u kojem sjede saborski zastupnici nacionalnih manjina i predstavnici manjinskih udruga i vijeća.
Za razliku od Vlade, u Savjetu su nezadovoljni zastupljenošću manjina u programima HRT-a, nedovoljnim brojem i kvalitetom proizvedenog i emitiranog manjinskog programa, izostankom edukacije novinara o manjinskim temama te neispunjavanjem odredbi iz Ugovora HRT-a i Vlade (osim dijelom radijskim programom za talijansku, mađarsku i slovačku manjinu). Upozoravaju i na ‘getoizirajući efekt’ specijaliziranih manjinskih emisija „prezentirajući manjine kao dio paralelnog a ne zajedničkog društva“ te da integrirajući medijski model u praksi nikada nije zaživio, ni kada je u pitanju Hrvatska radiotelevizija ni mediji općenito.
Da doista postoji diskrepancija između normativnog okvira i prakse, dokazuju i izvještaji Pučke pravobraniteljice. U najnovijem Izvještaju o stanju ljudskih prava u 2021. godini, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da je „zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje jedno od područja u kojem se manjinska prava najslabije ostvaruju“.
Pravobraniteljica navodi da je nužno pojačati komunikaciju na relaciji Savjet za nacionalne manjine-Vlada-Ravnateljstvo i Programsko vijeće HRT-a te da Vlada u pregovorima o novom ugovoru s HRT-om treba inzistirati na osnivanju posebne redakcije za manjine i na uključivanju pripadnika nacionalnih manjina, odnosno novinara s iskustvom u izvještavanju o specifičnim, manjinskim temama, kao i na edukaciji novinarskog kadra, što je i predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske 2020 – 2024 te Operativnim programima za nacionalne manjine 2021 – 2024. Jedna od preporuka pučke pravobraniteljice je i precizno definiranje obaveza HRT-a u proizvodnji i emitiranju emisija na manjinskim jezicima.
Preporuke Vijeća Europe
U prilog ideji o nužnosti veće prisutnosti manjina u programima HRT-a ide i Peto mišljenje o Hrvatskoj Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina iz veljače prošle godine. Stručnjaci Vijeća Europe upozoravaju da je „prisutnost nacionalnih manjina u emisijama nacionalne radiotelevizije nedovoljna, a javni mediji nemaju dovoljno ljudskih i financijskih resursa kako bi osigurali kvantitativnu i kvalitativnu medijsku produkciju za pripadnike nacionalnih manjina“.
Stoga je Savjetodavni odbor Vijeća Europe pozvao Hrvatsku da osigura „istaknutiju prisutnost nacionalnih manjina u javnim medijima“, dakle prije svega na HRT-u. Potrebno je povećati količinu i kvalitetu medijske produkcije za pripadnike nacionalnih manjina. Preporuka je i povećanje financijskih i ljudskih resursa u kreiranju manjinskih programa uz savjetovanje s predstavnicima manjina. Mišljenje Savjetodavnog odbora nedavno je rezolucijom potvrdio i Odbor ministara Vijeća Europe.
Iz odgovora Vlade na preporuke iz Petog mišljenja Savjetodavnog odbora Vijeća Europe može se iščitati da su vrata promjenama odškrinuta, samo je pitanje koliko.
„Preporuke su na tragu intencija vodstva HRT-a da stvori sveobuhvatan i kvalitetan sadržaj namijenjen informiranju nacionalnih manjina. Sukladno svojim programskim, ljudskim i financijskim resursima HRT će nastaviti stvarati programski sadržaj namijenjen nacionalnim manjinama zadržavajući visoke profesionalne standarde javnog servisa u suradnji s manjinskim zajednicama i Savjetom za nacionalne manjine“, stoji u odgovoru Vlade iz srpnja prošle godine.
I na kraju, nedavno je i Odbor stručnjaka koji nadzire primjenu Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima ponovno ustvrdio da emisije Prizma i Manjinski mozaik na HTV-u ne osiguravaju redovito korištenje jezika raznih nacionalnih manjina i da ti televizijski formati ne pridonose dovoljno promociji manjinskih jezika.
Odbor stručnjaka stoga navodi da bi Hrvatska trebala unaprijediti manjinski program tako da pokriva različite žanrove poput lokalnih i nacionalnih vijesti, zabave i kulture te da se obraća različitim generacijama, uključujući djecu i mlade. Podsjeća se i na prioritetno ispunjavanje preporuke o produženju trajanju manjinskih emisija na HRT-u dodjelom termina svakom manjinskom jeziku. Posebno je naglašena potreba uspostavljanje redovitog televizijskog i radijskog programa primjerenog trajanja na češkom, njemačkom, mađarskom, talijanskom, romskom, istrorumunjskom, rusinskom i ukrajinskom jeziku. Od Hrvatske se očekuje da do 1. ožujka 2023. godine podnese slijedeći izvještaj o ispunjavanju preporuka. Ostalo je, dakle, ne previše vremena za promjene.
