„Na primjeru ukrajinske krize vidjeli smo da su moguće promjene u pristupu integraciji izbjeglica ako postoji politička volja. Važno je da sustav ne dopušta diskriminaciju među izbjeglicama bez obzira na zemlju porijekla“, istaknula je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije uoči 9. Tjedna IZBJEGLICAma. Riječ je o nizu javnih događanja koji će se održavati do 25. lipnja, u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Sisku, Karlovcu, Rijeci, Zadru, Puli te online u organizaciji Koordinacije za integraciju.
Neformalna mreža organizacija civilnog društva koje pružaju podršku izbjeglicama u integraciji predstavila je danas u Zagrebu program i ciljeve 9. Tjedne IZBJEGLICAma! Riječ je o nizu javnih događanja koji će se održavati do 25. lipnja, u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Sisku, Karlovcu, Rijeci, Zadru, Puli te online.
„Tjedni IZBJEGLICAma!su prostor susreta novih i starih članova društva u kojem će se razgovarati, razmjenjivati vještine, gledati filmovi, prezentirati dosadašnji rad i planirati novi smjerovi djelovanja“, naglasili su iz Koordinacije za integraciju koja Tjedne organizira devetu godinu za redom. Povod je Svjetski dan izbjeglica, koji se obilježava 20. lipnja svake godine.
U organizaciju Tjedna se svojim programa uključuje niz organizacija koje se bave integracijom izbjeglica u Hrvatskoj, a koje su iskoristile priliku da podsjete i na probleme koji i dalje postoje u politikama azila.
„Svjedočimo deveti put istu potrebu i opredijeljenost za jednaki cilj, društvo pravednog, nepristranog i pod jednakim uvjetima dostupnog sustava međunarodne i privremene zaštite. Nevolja i potreba nikoga ne diskriminiraju pa tako ne bi trebali ni sustavi koji su izvorno osmišljeni da bi ljudima koji su prisiljeni napustiti svoje domove iz bilo kojeg razloga i tražiti utočište u drugoj zemlji osigurali olakšanje njihove patnje i pomogli integraciju u novoj domovini. Potaknuti primjerom brzog i relativno uspješnog odgovora na ukrajinsku krizu koja nas je još jednom uvjerila da naše društvo, samo onda kada to doista želi, vrlo lako ostvaruje najviše ideale humanosti. Još aktivnije i glasnije dižemo glas da naša pomoć unesrećenima ne bude uvjetovana vlastitim predrasudama i strahovima već djelatnom ljubavlju koja uvijek traži rješenja i nikoga ne ostavlja bez utjehe“, naglasio je Entoni Šeperić, voditelj ureda Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj.
Šeperić je pozvao na aktivnu borbu protiv često prikrivenog, ali ne i manje snažnog, strukturalnog rasizma europskog pa tako i hrvatskog sustava međunarodne i privremene zaštite.
„Pristupati upravljanju migracijama iz pozicije straha dugoročno je štetna strategija koja pogoduje utvrđivanju a ne otklanjanju naših grijeha i predrasuda, politike populizma i manipulacije strahom od drugoga i drugačijega“, istaknuo je Šeperić naglasivši i da je pod brigom za tražitelje azila u doba pandemije COVID-19 organizacijama civilnog društva još uvijek onemogućen svakodnevni pristup tražiteljima azila u hrvatskim centrima za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite kao i osobama u postupku prisilnog udaljenja iz RH.
„Takvo stanje je dugoročno neodrživo i štetno kako za same tražitelje tako i za naše društvo. Jedino aktivni doticaj s građanima zemlje primateljice omogućuje humanizaciju sustava međunarodne zaštite i pomaže otklanjanju problema u integraciji, napose stigmatizacije, getoizacije i isključenja“, rekao je.
Kao pozitivan promjer udruge su naglasile kako je Grad Zagreb nakon dugo vremena donio strategiju integracije i akcijski plan za integraciju, doduše samo na godinu dana.
„Samo iskrenom suradnjom kreatora politika, zainteresirane javnosti i organizacija civilnog društva, kao i slušanje glasova onih koji su tražitelji zaštite, možemo doći do učinkovitih modela i svrsishodnih modela integracije. Pozivamo lokalne samouprave da ne čekaju zbivanja na europskoj ili nacionalnoj razini već da se aktivno uključe u rješavanje problema jer vidimo po situaciji s Ukrajincima da možemo i hoćemo bolje“, zaključio je Šeperić.
Udruga Inicijativa Centar za edukaciju već nekoliko godina pruža kulturološku podršku integraciji i pripreme za tržište rada. Potaknuti novim izbjegličkim valom pokrenuli su i besplatne edukacije iz hrvatskog jezika za sve zainteresirane izbjeglice. U sklopu Tjedna IZBJEGLICAma održat će otvorene satove učenja jezika za izbjeglice.
„Mjere u svrhu jezične integracije na razini Republike Hrvatske i dalje se ne provode sustavno, učinkovito i kvalitetno, a prema izvješću Pučke pravobraniteljice, i u 2021. godini bilo je problema s certificiranjem tečajeva hrvatskog jezika za odrasle i djecu te je kasnila i pripremna nastava za djecu. Pozivamo institucije i sve koji rade s izbjeglicama a da proslijede informacije svojim korisnicima da se jave na kontakte naše udruge i dobiju informacije o uključivanju u učenju jezika“, rekla je Dženana Kalamujić iz udruge Inicijativa.
Inicijativa će u parku Ribnjak za izbjeglice i većinsko stanovništvo održati i storytelling radionicu. Cilj je potaknuti integraciju kao dvosmjerni proces kroz razgovore o kulturnim različitostima.
Centar za mlade Ribnjak uključuje se cjelodnevnom akcijom 25. lipnja u koordinaciji gradskog Ureda za ljudska prava u sklopu europskog projekta Connection. Tada će niz udruga i inicijativa predstaviti svoje programe.
„Uključili smo se sa željom da otvorimo postojeći prostor i pedagoške kadrove ustanove Centra za kulturu da bi se potakao višesmjerni proces integracije kroz kulturu, ne samo izbjeglica iz Ukrajine, već da u svemu sudjeluju i djeca iz okolnih škola. Na taj način želimo potaknuti prijeko potrebno otvaranje društva različitostima“, rekla je ravnateljica Centra Pavlica Bajsić.
Centar za mlade još od početka rata u Ukrajini subotom ujutro organizira Hurtok, redovni program u kojem nude niz kreativnih radionica, predstava i koncerata.
„Posebnost programa je da su od samog starta namijenjeni i ukrajinskoj djeci i mamama, ali i lokalnim školama, djeci, učiteljima, roditeljima. Ideja od početka da se integracija mora događati u više smjerova. Nije riječ samo o tome da izbjeglice integriraju u naše društvo nego se i mi otvaramo i integriramo u novi svijet u kojem živimo. Ta integracija kod nas svake subote ujutro je jedno veselo mjesto gdje se stvaraju neke nove male zajednice prijateljstva, odlaze na izlete, rješavaju se problemi… Ponosna sam što je naš kolektiv izgurao već 13 susreta i da ćemo nastaviti sljedeće godine“, rekla je.
Bajsić je najavila i namjeru da se u prostoru Centra za mlade otvori solidarni bistro kojeg bi vodila unija udruga. Bio bi to jedan vid socijalnog poduzetništva gdje bi se razvijala kultura solidarnosti, kao jedan jako bitni element naših života.
U programu Centra za mlade Ribnjak volontira i Yulia Gurieieva koja je početkom ožujka došla iz Ukrajine sa svojom trogodišnjom kćeri.
„Ukrajinci su jako zahvalni Hrvatima na podršci i prijateljstvu. Dobivamo podršku s osnovnim potrebama, smještajem, prijevozom… ali želimo se osjećati dijelom društva, naći nove prijatelje, biti dio kulturnog života. Inicijativa na Ribnjaku nam omogućuje da se osjećamo kao dio zajednice i upoznajemo lokalne ljude“, opisala je Gurieieva.
Tea Vidović iz Centra za mirovne studije istaknula je kako smo na primjeru ukrajinskih izbjeglica vidjeli da su promjene koje su organizacije civilnog društva zagovarale godinama, moguće ako postoji politička volja. 2022. godine Europska unija je po prvi put u svojoj povijesti aktivirala mehanizam privremene zaštite, mehanizam na temelju kojeg je i Hrvatska u samo jednom danu pružila zaštitu i utočište tisućama ljudi koji su morali napustiti Ukrajini zbog rata. Osobama koje su došle iz Ukrajine i drugima koji su tu već neko vrijeme te promjene će omogućiti da doista dugoročno i održivo nastave svoj život u Hrvatskoj i da budu aktivni članovi društva.
„Važno je da sustav ne dopušta diskriminaciju među izbjeglicama bez obzira na zemlju porijekla. Važno je i da sustav integracije sve osobe tretira u skladu sa zakonom i da im omogući priliku da svoje uključivanje u društvo nastave na način da budu ravnopravni građani. Smatramo da je vrlo važno da se u integracijske procese uključuju i jedinice lokalne samouprave. Model koji vidimo u Gradu Zagrebu koji je donio vlastiti akcijski plan, prilika je i drugim lokalnim zajednicama da učine isto“, zaključila je Vidović.
Cijeli program Tjedana IZBJEGLICAma! pronađite ovdje.
Pozitivni pomaci u učenju jezika i pristupu zdravstvu
„Najveći problem s kojima smo se godinama suočavali je bio tečaj hrvatskog jezika. Tečaj je zakonska obaveza, ali godinama su postojali birokratski problemi tako da se tečaj malo održavao, malo nije. Vidjeli smo da otkad postoji politička volja postoji i tečaj. Tečaj su godinama održavale udruge i volonteri no u zakonu piše da je to obaveza države. Druga stvar je problem u zdravstvenom sustavu. Osobe koje dobiju međunarodnu zaštitu imaju pravo na puni opseg zdravstvenog osiguranja no oni nisu bili osiguranici HZZO-a zbog čega je postojala praktična teškoća prilikom odlaska u institucije gdje neki liječnici nisu osobe željeli prihvatiti kao pacijente jer nisu imali broj osiguranika. Ta se situacija sad mijenja. To su neki pohvalni koraci koje vidimo no opet naglašavamo da oni trebaju biti primjenjivi na sve, bez obzir otkud dolaze“, naglasila je Tea Vidović.
