Planet Zemlja

Ponesi svoje!

Trenutno odvajamo tek oko 46 posto otpada, što je znatno manje od ciljeva koje smo se obvezali ispuniti. Da bi se promjena dogodila ne treba šačica ljudi živjeti savršeni zero-waste, već treba puno ljudi živjeti nesavršeni zero-waste.

Smanjenje količine otpada koji stvara naše kućanstvo u mnogo je slučajeva vrlo jednostavno, a često može pomoći u smanjenju životnih troškova. Zero-waste princip življenja, kao i mnogi drugi načini brige za okoliš, postaje sve popularniji u Hrvatskoj i svijetu. Više ili manje poznatih principa 5 R (Refuse, Reduce, Reuse, Recycle, Rot) koriste se kako bi što manje otpada završilo na smetlištu. Odbijanje kupovine namirnice u plastičnoj ambalaži kad smo u mogućnosti kupiti proizvod u staklenci, smanjenje tekstilnog otpada krpanjem oštećene odjeće, ponovno korištenje vrećica, reciklaža papira i korištenje biološkog otpada za gnojenje biljaka jednostavni su načini smanjenja količine smeća u našim kućanstvima. U posljednjih se par godina u Zagrebu otvorilo nekoliko kafića i restorana koji omogućuju kupnju u rinfuzi ili koriste višekratne slamke, a u Poreču je 2022. godine otvoren veganski zero-waste kafić koji radi sezonski.

Naravno, zero-waste prakse moraju se širiti izvan okvira pojedinačnih kućanstava da bi se promjena osjetno ubrzala. Grad Krk je 2021. godine postao kandidat za europski Zero-Waste certifikat. Već se 2022. godine odvajalo 62 posto otpada, a do 2025. predviđeno je da će postotak odvojenog otpada preći 70 posto, a Krk će postati prvi europski certificirani zero-waste otok. Eko patrola Krka tijekom ljeta ima pune ruke posla budući da količini komunalnog otpada pridonosi turizam. Tako je u Hrvatskoj između 2022. i 2023. godine količina otpada porasla za 4 posto upravo zbog veće posjećenosti, a trenutno odvajamo tek oko 46 posto otpada, što je znatno manje od ciljeva koje smo se obvezali ispuniti još do davne 2020. godine.

Jedan od načina smanjivanja otpada je i donošenje vlastitih posuda i šalica pri kupnji obroka i toplih napitaka. Nekoliko zagrebačkih ugostiteljskih objekata sudjelovalo je u projektu Ponesi svoje Udruge za nezavisnu medijsku kulturu kojem je cilj ohrabriti kupce da češće koriste višekratne spremnike pri kupnji hrane i pića za van. Udruga je objavila i smjernice za ugostitelje i kupce s uputama za pravilno korištenje višekratnih spremnika i za njihovo čišćenje.

Veganski zdravljak Shambala na Trešnjevci ljeti ima terasu, a zimi radi samo uz pomoć dostavnih službi. Radi se o malom objektu, a vlasnica kaže da rijetko može koristiti zero-waste principe budući da nema organiziranu vlastitu dostavu, a službe poput Wolta i Bolt Fooda ne predlažu rješenja. Smatra da bi dobra ideja bila da restoranima cirkulira posuđe koje bi dostavljači od klijenata mogli prevoziti do sljedećeg restorana, kako bi se opralo i ponovno upotrijebilo. Vlastite posude za hranu donose Shambalini stalni klijenti koji žive ili rade u blizini, pa ih sami i peru nakon korištenja.

Na stalnim se klijentima temelji i rad klupskog zdravljaka Soul Food otvoren 2016. godine u centru grada. Nalazi se u prostoru udruge Centar za vedske studije, a na događajima udruge mogu se kušati i jela po principima Ayurvede s tjednih menija zdravljaka. Restoran je za stalne klijente kupio po dva spremnika za hranu s metalnim dijelovima, prije su koristili spremnike od tvrde plastike, a neki klijenti koriste vlastite posude. Budući da djeluje kao klub, Soul Foodu je relativno lako izbjeći višak hrane. Sva se jela kuhaju po narudžbama koje stižu do 10 ujutro, a u slučaju da hrane i ostane, pojedu ju članovi udruge.

Restorančić Punkt nalazi se na Martinovki, a prije dvije godine otvorile su ga dvije prijateljice s potrebom za „nečim na žlicu“. Kuhaju dva jela dnevno, većinom variva, a svoja jela za ponijeti pakiraju u staklenke. Stalni klijenti iz poslovnih zgrada u blizini donose staklenke natrag, ali jedna od vlasnica primijetila je da neki preferiraju jednokratne posude bez obzira na to što dolaze po ručak svaki dan. Ugostitelj i ugostiteljice s kojima smo razgovarali i prije početka projekta Ponesi svoje koristili su neke zero-waste principe, a smatraju da će klijenti koji su prije koristili vlastite spremnike to i nastaviti, dok je one koji preferiraju jednokratno teško preodgojiti.

Da bi se promjena dogodila ne treba šačica ljudi živjeti savršeni zero-waste, već treba puno ljudi živjeti nesavršeni zero-waste. Savjesna kupnja, nošenje vlastitih vrećica u nabavku i korištenje višekratne boce za vodu načini su smanjenja otpada pristupačni svakome, a tako mali koraci znatno će smanjiti broj vreća komunalnog otpada koje mjesečno izbacite iz kućanstva. Restorani u projektu nagradom potiču one koji ponesu vlastite višekratne spremnike, pa tako u Shambali i Punktu klijenti s vlastitim posudama dobivaju 10 posto popusta na jelo, a u Soul Foodu besplatan desert.


Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Udruge za nezavisnu medijsku kulturu i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
Projekt “Ponesi svoje!” financiran je iz proračuna Grada Zagreba.