Trenutno odvajamo tek oko 46 posto otpada, što je znatno manje od ciljeva koje smo se obvezali ispuniti. Da bi se promjena dogodila ne treba šačica ljudi živjeti savršeni zero-waste, već treba puno ljudi živjeti nesavršeni zero-waste.
Smanjenje količine otpada koji stvara naše kućanstvo u mnogo je slučajeva vrlo jednostavno, a često može pomoći u smanjenju životnih troškova. Zero-waste princip življenja, kao i mnogi drugi načini brige za okoliš, postaje sve popularniji u Hrvatskoj i svijetu. Više ili manje poznatih principa 5 R (Refuse, Reduce, Reuse, Recycle, Rot) koriste se kako bi što manje otpada završilo na smetlištu. Odbijanje kupovine namirnice u plastičnoj ambalaži kad smo u mogućnosti kupiti proizvod u staklenci, smanjenje tekstilnog otpada krpanjem oštećene odjeće, ponovno korištenje vrećica, reciklaža papira i korištenje biološkog otpada za gnojenje biljaka jednostavni su načini smanjenja količine smeća u našim kućanstvima. U posljednjih se par godina u Zagrebu otvorilo nekoliko kafića i restorana koji omogućuju kupnju u rinfuzi ili koriste višekratne slamke, a u Poreču je 2022. godine otvoren veganski zero-waste kafić koji radi sezonski.
Naravno, zero-waste prakse moraju se širiti izvan okvira pojedinačnih kućanstava da bi se promjena osjetno ubrzala. Grad Krk je 2021. godine postao kandidat za europski Zero-Waste certifikat. Već se 2022. godine odvajalo 62 posto otpada, a do 2025. predviđeno je da će postotak odvojenog otpada preći 70 posto, a Krk će postati prvi europski certificirani zero-waste otok. Eko patrola Krka tijekom ljeta ima pune ruke posla budući da količini komunalnog otpada pridonosi turizam. Tako je u Hrvatskoj između 2022. i 2023. godine količina otpada porasla za 4 posto upravo zbog veće posjećenosti, a trenutno odvajamo tek oko 46 posto otpada, što je znatno manje od ciljeva koje smo se obvezali ispuniti još do davne 2020. godine.
Jedan od načina smanjivanja otpada je i donošenje vlastitih posuda i šalica pri kupnji obroka i toplih napitaka. Nekoliko zagrebačkih ugostiteljskih objekata sudjelovalo je u projektu Ponesi svoje Udruge za nezavisnu medijsku kulturu kojem je cilj ohrabriti kupce da češće koriste višekratne spremnike pri kupnji hrane i pića za van. Udruga je objavila i smjernice za ugostitelje i kupce s uputama za pravilno korištenje višekratnih spremnika i za njihovo čišćenje.
Veganski zdravljak Shambala na Trešnjevci ljeti ima terasu, a zimi radi samo uz pomoć dostavnih službi. Radi se o malom objektu, a vlasnica kaže da rijetko može koristiti zero-waste principe budući da nema organiziranu vlastitu dostavu, a službe poput Wolta i Bolt Fooda ne predlažu rješenja. Smatra da bi dobra ideja bila da restoranima cirkulira posuđe koje bi dostavljači od klijenata mogli prevoziti do sljedećeg restorana, kako bi se opralo i ponovno upotrijebilo. Vlastite posude za hranu donose Shambalini stalni klijenti koji žive ili rade u blizini, pa ih sami i peru nakon korištenja.
Na stalnim se klijentima temelji i rad klupskog zdravljaka Soul Food otvoren 2016. godine u centru grada. Nalazi se u prostoru udruge Centar za vedske studije, a na događajima udruge mogu se kušati i jela po principima Ayurvede s tjednih menija zdravljaka. Restoran je za stalne klijente kupio po dva spremnika za hranu s metalnim dijelovima, prije su koristili spremnike od tvrde plastike, a neki klijenti koriste vlastite posude. Budući da djeluje kao klub, Soul Foodu je relativno lako izbjeći višak hrane. Sva se jela kuhaju po narudžbama koje stižu do 10 ujutro, a u slučaju da hrane i ostane, pojedu ju članovi udruge.
Restorančić Punkt nalazi se na Martinovki, a prije dvije godine otvorile su ga dvije prijateljice s potrebom za „nečim na žlicu“. Kuhaju dva jela dnevno, većinom variva, a svoja jela za ponijeti pakiraju u staklenke. Stalni klijenti iz poslovnih zgrada u blizini donose staklenke natrag, ali jedna od vlasnica primijetila je da neki preferiraju jednokratne posude bez obzira na to što dolaze po ručak svaki dan. Ugostitelj i ugostiteljice s kojima smo razgovarali i prije početka projekta Ponesi svoje koristili su neke zero-waste principe, a smatraju da će klijenti koji su prije koristili vlastite spremnike to i nastaviti, dok je one koji preferiraju jednokratno teško preodgojiti.
Da bi se promjena dogodila ne treba šačica ljudi živjeti savršeni zero-waste, već treba puno ljudi živjeti nesavršeni zero-waste. Savjesna kupnja, nošenje vlastitih vrećica u nabavku i korištenje višekratne boce za vodu načini su smanjenja otpada pristupačni svakome, a tako mali koraci znatno će smanjiti broj vreća komunalnog otpada koje mjesečno izbacite iz kućanstva. Restorani u projektu nagradom potiču one koji ponesu vlastite višekratne spremnike, pa tako u Shambali i Punktu klijenti s vlastitim posudama dobivaju 10 posto popusta na jelo, a u Soul Foodu besplatan desert.
