Kultura

Detalji daju na važnosti spomeniku i mjestu, gradu na slojevitosti, a namjerniku na zadovoljstvu.

U Zagrebu ne postoje javne površine nazvane po nekima od najvažnijih istraživačica i istraživača povijesti grada ili općenito osobama koje su značaju doprinijele upravo Zagrebu.

Sedmi tekst u serijalu Zagreb volim te bavi se nekima od autohtonih naziva i zaboravljenih toponima kao potencijalnih imenovanja javnih površina.

Mnogi dijelovi grada deficitarni su umjetnošću u javnom prostru. Oslanjajući se na vlastitu prošlost, Zagreb bi ponovo mogao pokrenuti neki tip institucionalne inovacije.

U petom nastavku serijala “Zagreb, volim te”, stručnjaci iz područja vizualnih umjetnost, dizajna, arhitekture, konzervacije i povijesti umjetnosti govore o boji i mogućim pristupima izbora boje za zagrebački vodotoranj na Gredelju.

Niko, organizator Zagrebačkog anarhističkog sajma knjiga koji se ovog vikenda odvija u prostorima Klaonice i Postaje: Sajmovi najviše imaju funkciju stvaranja prostora za živu diskusiju i upoznavanje, za analize i rasprave. Kao ljudi trebamo sjesti i pričati, gledati se u oči.

Drugi tekst iz serijala “Zagreb, volim te”: Elementi kineske kulture učestalije su prisutni u raznim dijelovima grada od početka 21. stoljeća, od arhitekture i skulptura do manifestacija i ugostiteljstva.

“Staze leta ptica postale su rute izbjeglica: migracije ljudi i ne-ljudi”, “diptih izložba” u Galeriji Prozori i Galeriji VN u Zagrebu nastoji premostiti diskurzivni jaz koji se nalazi između bića u pokretu i zemlje po kojoj se kreće.

Ankica Čakardić: Imperijalizam nije devijacija kapitalizma, nego njegova strukturna nužnost. Rat u Ukrajini, genocid u Gazi, napadi na Iran, Venezuelu, ubrzano europsko naoružavanje, rat carinama i tehnološka utrka oko AI-ja, sve su to primjeri novih „vanjskih“ prostora akumulacije, bilo teritorijalnih, bilo digitalnih, u trenutku kad se klasični izvori profita iscrpljuju.

Unatoč tome što se prenamjena Klaonice godinama pojavljuje u raznim urbanističkim studijama, strateškim dokumentima i medijskim tekstovima, ona dosad nije prešla iz razine planova u izvedbu.

Osmo izdanje Bijenala slikarstva je širok pregled slikarskih praksi koje obuhvaćaju različite pristupe – od figuracije do apstrakcije, konceptualnih pomaka i eksperimenata na granici slike i instalacije.

Sve uspješniju i poznatiju domaću cirkusku scenu ne prate odgovarajuće poticajne politike, stoga je rješvanje problema školovanja, priznanja i prostora prepušteno već preopterećenim cirkuskim umjetnicima.

FAKI, Festivala alternativnog kazališnog izričaja, svojim 29. izdanjem ulazi u pitanje neuspjeha kao integralnog dijela njegova procesa nastajanja u današnjem političkom režimu rada i umjetničkog izraza.

“Neljudska moć: algoritmi kapitala” kao središnja tema jedanaest predavanja ovogodišnjeg Subversive Foruma.

U trenutku kada kulturni prostor sve više funkcionira kroz ubrzanu potrošnju sadržaja i vizualnu hiperprodukciju, festival Gibanja inzistira na nečemu gotovo politički subverzivnom: sporosti, koncentraciji i slušanju.