Kultura
Osmo izdanje Bijenala slikarstva je širok pregled slikarskih praksi koje obuhvaćaju različite pristupe – od figuracije do apstrakcije, konceptualnih pomaka i eksperimenata na granici slike i instalacije.
Sve uspješniju i poznatiju domaću cirkusku scenu ne prate odgovarajuće poticajne politike, stoga je rješvanje problema školovanja, priznanja i prostora prepušteno već preopterećenim cirkuskim umjetnicima.
Urednički izbori Cjelotjedna događanja: Cirkobalkana 14 25. Festival europske kratke priče Ponedjeljak, 1. lipnja Tragovima vizionara – prvo stoljeće Mihovila…
FAKI, Festivala alternativnog kazališnog izričaja, svojim 29. izdanjem ulazi u pitanje neuspjeha kao integralnog dijela njegova procesa nastajanja u današnjem političkom režimu rada i umjetničkog izraza.
“Neljudska moć: algoritmi kapitala” kao središnja tema jedanaest predavanja ovogodišnjeg Subversive Foruma.
U trenutku kada kulturni prostor sve više funkcionira kroz ubrzanu potrošnju sadržaja i vizualnu hiperprodukciju, festival Gibanja inzistira na nečemu gotovo politički subverzivnom: sporosti, koncentraciji i slušanju.
Matt Elliott: Nevjerojatno smo iznevjerili djecu. Najveći prioritet većine životinjskih vrsta je briga za mlade, a mi, najinteligentnija vrsta, smo monumentalno podbacili. Umjetnost ima kapacitet pokrenuti rasprave.
Zagreb Book Festival je istovremeno pokušavao biti politički relevantan, tržišno atraktivan i intelektualno ozbiljan, što je ponekad rezultiralo zanimljivim tenzijama, a ponekad dojmu gledanja kulturnog ekvivalenta scrollanja po Instagram Reelsima.
H-Alter donosi najcjelovitiji kulturni kalendar u Zagrebu koji svu umjetnost u gradu u narednom tjednu stavlja na jedno mjesto.
Mladi turski umjetnik Mithat Can Demir, autor izložbe “Kako protestirati”, za H-Alter govori o političkoj i umjetničkoj situaciji u Turskoj, o odnosu umjetnosti i otpora, te suvremenim mogućnostima prosvjedovanja.
U prostoru nekadašnje tvornice ambalaže Pluto planira se novi kulturni centar, jedan od pet najavljenih projekata koji tek ulazi u fazu projektiranja.
Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niži objekti, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora.
Prvi zagrebački labirint vjerojatno je onaj jarunski. Nalazi se na Otoku hrvatske mladeži, a nastao je 2003. godine po projektu njemačkog arhitekta i waldorfskog pedagoga Johannesa Matthiessena.
Hitlerova njuška s naslovnice nekritičkog izdanja Mein Kampfa promatra nas iz izloga lanca knjižara Hoću knjigu. Legitimno korištenje tržišnim slobodama ili dodatno normaliziranje nacizma?
Mario Šimunković: Grad Zagreb ne radi ništa po pitanju očuvanja sjećanja na poginule Zagrepčane i Zagrepčanke, pripadnike NOP-a. Da želi, mogao bi bez ikakvih problema vratiti sačuvana spomen-obilježja.
Čak i s recentnim preimenovanjima na području Črnomerca, broj zagrebačkih ulica posvećenih ženskim osobama mjeri u desecima, iznoseći niti 2 posto ukupnog uličnog nazivlja.
Kruno Lokotar, urednik, AGM: Više me ljudi molilo da ih naučim uredničkom poslu. U prvi mah sam olako rekao O.K., a onda shvatio da ja to ne znam prenijeti.
Groblja odavno i u nizu gradova nisu samo utilitarna mjesta, već mjesta kulture, značajne zelene oaze, rezervati bioraznolikosti, pa čak ni parkovi.
Kad je riječ o kolekciji koju sam ponudio na otkup, građanima sa sve mizernijim dohotkom cijena izgleda visoka. No, ne broji se količina, već se gleda zbroj. A zbroj iznosi trošak žderačine četiri lokalna moćnika.
Dejan Kršić, dizajner, jedan od kustosa izložbe Laibach: Dvorana zrcala 1980. – 1995.: Laibach svojim radovima stalno ukazuje na totalitarizam Zapada. Fašizam je vječna mogućnost kapitalizma kao takvog.