Kultura
Palestine Cinema Days 2024: Svaka scena nosi težinu koju je pratilo uzdisanje, grčenje vilice i suze prisutnih u gledalištu.
Bivša klaonica i stočna tržnica u Heinzelovoj jedna je od najvažnijih nekretnina u vlasništvu Grada Zagreba, ujedno jedan od najvrjednijih primjera industrijske arhitekture u gradu.
Bruno Anković, redatelj čiji je film Proslava otvorio ovogodišnji ZFF: Film i knjiga ne pokušavaju opravdati, već razumjeti mladog čovjeka i razloge zbog kojih je otišao u ustaše.
Svjetlana Lugar, aktivistkinja, političarka i književnica: Svi, i stanovnici Travnog i mi u mjesnoj samoupravi, čekamo novi park kraj Mamutice.
Dio životopisa lektorice Einat Lilian Dotan sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upućuje na šestogodišnji staž na visokorangiranim pozicijama svjetski poznate humanitarne organizacije IDF.
Mario Šimunković, neovisni istraživač: Ako nekome smeta da se vrati spomen-ploča žrtvama ustaškog režima, onda se iz 2024. vraćamo u 1991.
Do 3. studenog u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu moguće je pogledati izložbu Rad i otpor – slučaj tekstilne industrije.
Osvrt na balet Hamlet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koji svakako ne pripada najuspješnijim ostvarenjima koreografa Lea Mujića.
Vlado Martek i Darko Šimičić povodom godišnjice prve akcije Grupe šestorice: Mnogi nekadašnji dosezi lokalne scene opasno su ugroženi suvremenim ultrakonzervativnim idejama. Na sreću, borba se nastavlja.
Priprema za početak osmog izdanja festivala queer i feminističke kulture Smoqua privodi se kraju u Rijeci, a posjetiteljice i posjetitelje očekuje više od dvadeset događaja.
Voljela bih da se razmjeste, smanje, proljepšaju kiosci s cvijećem koji mi kao velike kocke oduzimaju pogled dok sjedim na najduljoj klupi u gradu.
Devastacija Cvjetnog trga nije počela i završila s problematičnom obnovom sredinom devedesetih, ta obnova je samo vidljiva površina dubinskih procesa i promjena.
Osvrt na memorijalnu umjetničku intervenciju argentinsko-njemačke umjetnice Patricije Pisani u spomen-parku Dotrščina.
Ivana Fištrek, voditeljica Zagrabiensie: Zagrebačka Gradska knjižnica ima oko 10 000 jedinica raznovrsne građe koje bi trebalo digitalizirati. Dosadašnjim tempom priljeva sredstava godišnje se digitalizira od 50 do 60 jedinica.
Marko Strpić: Problematično je što su anarhisti i anarhistkinje, poput autoritarne ljevice, počeli govoriti o antiimperijalističkom otporu i pravu Ukrajine na samoodređenje.
Patricia Pisani na Dotršćini: Intervenirat ću na stazi u parku u Dolini grobova. Rad ima poveznicu s onim izvedenim u Merellenbergu, a treba preuzeti simboličku ulogu sigurnog prijelaza.
Krešimira Gojanović: Posljednja nepravilnost sastoji se od dvadeset milijuna eura koje je ministrica Obuljen Koržinek dala HDLU-u za obnovu Meštrovićeva paviljona, premda zgrada nije stradala u potresu.
Hvalite se bogatstvom pitke vode, a gledate to bogatstvo kroz flaširanu vodu u trgovinama ili potrošnjom struje očitanom na mjerilu.
Kako je moguće da se Crkva pojavljuje kao neprikosnoveni autoritet oko spoznavanja, i što se u međuvremenu dogodilo da je sekularno sveučilište ustuknulo pred njezinim zaposjednutim „ovlastima“?
Sudeći po knjigama koje sam imao u svojim rukama, Hrvatska ne bi nikako imala prefiks slučajne zemlje.