Kultura
Mario Šimunković, doktorand u području suvremene hrvatske povijesti: Vođene logikom populizma i strahom od gubitka biračkog tijela, stranke često prešutno toleriraju radikalne poruke.
Kod Meštrovića i Gotovca nagost je iskonska, no kod Meštrovića možda društveno prihvatljivija, jer je statična, dok Gotovac golotinju naziva jednim od stupova umjetnosti, pridaje joj izuzetnu važnost i šeta gol po gradu.
Ivan Marković, redatelj i autor izložbe o beogradskom Sava Centru: Promene arhitekture su jedna od posledica brisanja istorije i nasleđa Jugoslavije, te fabrikovanja i forsiranja nacionalnih identiteta.
Jon Jost, avangardni redatelj: Prestao sam plaćati porez nakon što sam izašao iz zatvora, jer nisam htio šupcima koji su me zatvorili davati svoj novac za financiranje njihovih jebenih ratova.
Antonio Grgić, arhitekt: Kralj Tomislav je simbol rađanja jedne nacije na karti Europe i svijeta, a ona upravo pjeva svoj labuđi pjev.
Vodotoranj uz Strojarsku ulicu konstanta je u nebopisu Zagreba gotovo jedno stoljeće. Zamijenio je onaj stariji i manji, koji se nalazio s južne strane ranžirnog dijela pruge uz Branimirovu.
Okrećući alegoriju spilje na glavu Festival grafoskopa uzdiže Platonovu misao, s bitnim korektivom. Imitacija imitacije, izgleda, umije napraviti puni krug.
Karla Crnčević, povodom filmskog izlaganja na temu istraživanja arhiva AFŽ-a: Bez ženskog rada pokreta otpora ne bi bilo – bio je to krvotok otpora koji je zapostavljen.
Autori izložbe „Dizajn za teatar &TD 1964 – 1983: Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Željko Borčić & Mirko Ilić” Marko Golub i Dejan Kršić, u razgovoru za H-Alter.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mlakim je, zakašnjelim i neprincipijelnim stavovima na koncu uspio ispasti zabranitelj, diskriminator i naivčina istovremeno.
Adriana Josipović, koautorica predstave Sretno!: Jedna od naših intencija bila je učiniti nevidljivo i nespojivo vidljivim i povezanim.
Selma Banich (selma banich): “Zanimalo me zabilježiti jezik druge strane – hladan, birokratski govor, ali najčešće šutnju, države koja pokušava opravdati vlastite zločine.”
Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti: Sustavno posvećivanje modernističkim autorima i autoricama, osobito onima koji djeluju izvan okvira nacionalne paradigme, i dalje predstavlja izazov kulturne politike.
Klupa u parku na dan koji bi bio njen 127. rođendan transformirana je u privremenu umjetničku instalaciju, njoj u spomen.
8. ZEZ: U četiri dana posjetitelji mogu čuti neka od najrelevantnijih imena na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni, koja pokrivaju segmente najzastupljenijih linija suvremenih istraga zvuka.
Ivana Peranić, umjetnička direktorica festivala TranziT – europskog festivala suvremenih kazališnih praksi: Ne želim umjetnički rad reducirati na puku provokaciju.
Osvrt na balet Pepeljuga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci: Bez obzira na određene manjkavosti, Pepeljuga predstavlja korak naprijed u riječkom Baletu.
Teški uvjeti rada i diskriminacija na radnom mjestu u teškoj industriji teme su aktualne izložbe u Galeriji VN.
Mnogi pripadnici kulturne scene protumačili su preporuke umjetnicima za izlaganje u javnim prostorima, koje je HDLU uputio svojim članovima, kao poziv na autocenzuru.
Postavimo li danas pitanje koje Max Horheimer i Theodore Adorno postavljaju u Dijalektici prosvjetiteljstva, a to je zašto prosvijećeni periodi završavaju u barbarstvima nove vrste, vjerojatno bi fokus trebao biti na riječi prosvjećenost.